Liahona
Ua Valaauina i Tatou e Fai Mea Lelei
Iuni 2024


“Ua Valaauina i Tatou e Fai Mea Lelei,” Liahona, Iuni 2024.

Ua Valaauina i Tatou e Fai Mea Lelei

Tatou te fausia le malo o le Atua a o tatou auauna atu i isi, tuu i luga lo tatou sulu, ma tutu atu mo le saolotoga faaletapuaiga.

Sa iloa e Kitiona aoaoga faavae sese ina ua ia faalogo i ai. Sa ia faalogo muamua i ai mai le Tupu o Noa ma ana faitaulaga—o faitaulaga o e “sa faafefeteina i luga i le faamaualuga o o latou loto” ma o e “sa tausia o i latou i lo latou paie, ma lo latou ifo i tupua, ma lo latou faitaaga, i lafoga na tuu e le tupu o Noa i luga o lona nuu” (Mosaea11:5–6).

O le mea na sili ona leaga, na fasiotia e le Tupu o Noa le perofeta o Apinati ma sa saili e faaumatia Alema ma ana tagata liliu mai (tagai Mosaea 17; 18:33–34). Ina ia faamutaina lena amioleaga, sa tauto Kitiona e taofi le tupu, o le na ia faasaoina ona o se osofaiga a sa Lamana (tagai Mosaea 19:4–8).

Mulimuli ane, sa tuuaia sa’o e Kitiona ia faitaulaga a Noa mo le aveeseina atu o afafine sa Lamana e 24. Sa ia maitauina o le valoaga a Apinati e faasaga i tagata na faataunuuina ona sa latou mumusu e salamo. (Tagai Mosaea 20:17–22.) Sa fesoasoani o ia e laveai le nuu o Limae, o e sa nofopologa ia sa Lamana (tagai Mosaea 22:3–9).

O lenei ua matua atu, sa toe faafetauia foi e Kitiona le faamaualuga ma le amioleaga a o ia tu i luma o Neoa, o lē na faailoaina atu le faafaitaulaga pepelo i totonu o le nuu. Sa “tetee atu Neoa i le ekalesia” ma taumafai e taitai sese tagata. (Tagai Alema 1:3, 7, 12; tagai foi 2 Nifae 26:29.)

I le faaaogaina o le afioga a le Atua e fai ma ana auupega, sa apoapoai atu ai Kitiona lototoa ia Neoa mo lona amioleaga. I lona ita, na osofaia ai e Neoa ma fasiotia Kitiona i lana pelu. (Tagai i le Alema 1:7–9.) O lea na iu ai aso o “se tagata amiotonu” o le sa “faia mea lelei e tele i totonu o lenei nuu” (Alema1:13).

O aso e gata ai o loo tatou ola ai, ua tatou maua ai le tele o avanoa e faataitai ai ia Kitiona o “se meafaigaluega i aao o le Atua” (Alema1:8) e ala i le “auauna atu” (Mosaea 22:4) i isi, tutu atu mo le amiotonu, ma tetee atu i faamata’u i lo tatou saolotoga e tapuai ma auauna atu i le Atua. A o tatou mulimuli i le faataitaiga faamaoni a Kitiona, e mafai foi ona tatou faia le tele o mea lelei.

Ata
tamaitai ma se ipu meaai o loo tu i autafa o se fafine o loo taoto i le moega

Lotogatasi i Auaunaga

“I le avea i ma soo [o le Faaola], tatou te saili e alolofa i le Atua ma o tatou tuaoi i le lalolagi atoa,” na saunoa ai le Au Peresitene Sili. “E naunau Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e faamanuia isi ma fesoasoani ia i latou e manaomia le fesoasoani. Ua faamanuiaina i tatou i le i ai o le tomai, punaoa, ma sootaga faatuatuaina i le lalolagi atoa e faataunuu ai lenei tiutetauave paia.”1

Ou te faafetai mo le auaunaga ma galuega le manatu faapito ua ofoina mai e tagata o le Ekalesia i totonu o o tatou malumalu ma i a latou uarota, paranesi, ma siteki. Ou te faafetai foi i le auauna atu o tagata o le Ekalesia i faalapotopotoga e le mafaitaulia o nuu, a’oga, ma agaalofa ma ua latou punouai i le faitau afe o galuega fesoasoani alofa i tausaga taitasi, e ofofua atu le faitau miliona o itula i le toeitiiti 200 atunuu ma teritori.2

O se tasi o auala e faalautele ai e le Ekalesia avanoa e auauna atu ai i le tele o atunuu e ala lea i le JustServe.org. E lagolagoina e le Ekalesia ae o loo avanoa mo soo se tasi e manao e faamanuia isi, o le JustServe.org “e fesootai ai manaoga volenitia o le alalafaga ma volenitia” o e “faaleleia le tulaga lelei o le olaga i le nuu.”3

E au faatasi foi le Ekalesia ma ona tagata ma faalapotopotoga o auaunaga i le lalolagi atoa. E faafetai le Ekalesia, i ona tagata, sa avea “o le faisao toatasi pito i sili ona tele i tuiga toto a le Koluse Mumu i le 2022.” E le gata i lea, sa faia talu ai nei e le Ekalesia se foai e $8.7 miliona i le Koluse Mumu.4

E auai foi le Ekalesia faatasi ma faalapotopotoga e aumai le suavai mama ma ni galuega faatino o le tumama i le tele o nofoaga i le lalolagi atoa. I le 2022, sa auai ai le Ekalesia i le 156 o ia ituaiga galuega faatino.5 Tatou te galulue faatasi foi ma foai atu i isi faalapotopotoga lea e aumaia le toomaga i fanau mafatia a le Atua.6

“Pe a tuufaatasi o tatou lima e auauna atu i tagata e le tagolima,” na saunoa ai Peresitene Henry B. Eyring, Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili, “e tuufaatasia e le Alii o tatou loto.”7

Ata
lima faaofuofu ma le malamalama o le la

Ia Tuu i Luga Lo Outou Malamalama

I le avea ai ma soo o le Faaola, tatou te faamanuiaina foi o tatou tuaoi a o tatou tausia a tatou feagaiga ma ola ai i ni olaga faaKeriso. Ua aoao mai le Tusi a Mamona e faapea “o tagata o le ekalesia” e le gata ina tatau ona filifili le amiotonu ae ia faia foi o latou leo amiotonu ia lagona pe afai latou te mananao i le Alii e puipui ma faatamaoaigaina i latou (tagai Alema 2:3–7; tagai foi Mosaea 29:27). Ua faamoemoeina i tatou e le Alii e faasoa atu lo tatou faatuatua ma talitonuga ma ia tuu i luga lo tatou malamalama. “Faauta o a’u o le malamalama lea e tatau ona outou tuu i luga.” (3 Nifae 18:24).

“Tatou te le auauna lelei i lo tatou Faaola pe afai e sili atu lo tatou fefefe i tagata nai lo le Atua,” na saunoa ai Peresitene Dallin H. Oaks, Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili. Sa ia faaopoopo mai, “Ua valaauina i tatou e faavae tulaga faatonuina a le Alii, ae le o le mulimuli i tulaga o le lalolagi.”8

Pe i le aoga, galuega, po o le taalo, i tafaoga, i se tafaoga faamasani, po o luga o le initoneti, o soo o le Alii e le “mama e ave i o latou luga le suafa o Keriso” (Alema 46:21). E ala i a tatou upu ma a tatou galuega, tatou te molimau atu ai o loo soifua le Atua ma tatou te mulimuli atu i Lona Alo.

“O lo tatou faatuatua e le tuumavaevaeina, pe e mautinoa lava e le tatau ona faapea. O le faatuatua e le mo na o le lotu, e le mo na o le aiga, e le mo na o le [aoga],” na maitauina ai e Paul Lambert, o se tagata atamai o le Au Paia o Aso e Gata Ai i mataupu tau i felagolagoma’iga faalelotu. “E mo mea uma e te faia.”9

Tatou te le iloa le aafiaga o a tatou molimau, faataitaiga lelei, ma galuega lelei o le a ono iai i isi. Ae a tatou tutu atu mo le mea sa’o ma tuu i luga le malamalama o le Faaola, o le a maitauina i tatou e tagata ma o le a tapuai le lagi mo i tatou.

Ata
tamaitai o loo tu i fafo o se malumalu

Tu Atu mo le Saolotoga Faaletapuaiga

O le faafaitaulaga pepelo i aso nei, faatasi ai ma le faateleina o faalapotopotoga faalelalolagi o loo tetee e faasaga i tagata o le faatuatua, e le ese lava mai taimi o le Tusi a Mamona. O le leo o i latou o e tetee i le matafaioi taua a tapuaiga i nofoaga faitele ma lotoifale faaupufai o malo ua faateleina le leotele. O tagata faasagatau i mataupu faalelotu faapea ma malo, e aofia ai le tele o a’oga ma iunivesite, o loo faamalosia amioga ma talaiga o le ola le mama, le talitonu i se Atua, ma le le talitonu i ni tulaga maumaututu o le amio mama.

O osofaiga i le saolotoga faaletapuaiga o le a faamanuiaina pe afai tatou te le tutu atu mo a tatou aia tatau faalelotu. “I le avea ai o se ekalesia,” na ou aoaoina atu talu ai nei, “tatou te aufaatasi ai ma isi tapuaiga i le puipuia o tagata o faatuatuaga uma ma talitonuga ma a latou aia tatau e talanoa mai ai i o latou talitonuga maumaututu.”10

Sa tauina se taua i le lagi i le faitalia mama—lo tatou saolotoga e filifili ai. Ina ia faasaoina lo tatou faitalia e manaomia ai lo tatou filiga i le puipuia o lo tatou saolotoga faalelotu.

O faatuatuaga faalelotu malolosi e faamalosia ma puipuia ai aiga, nuu, ma malo. E faaosofia ai le usiusitai i le tulafono, faaosofia ai le faaaloalo mo le ola ma meatotino, ma aoao atu ai le alofa mama, faamaoni, ma le ola mama—o amioga mama e manaomia e faaauau ai se sosaiete amiotonu, saoloto, ma faalemalo. E le manaomia lava ona tatou faatoese atu mo lo tatou faatuatuaga.

O a tatou taumafaiga faafaifeautalai, o a tatou galuega sui i malumalusa, o a tatou taumafaiga e fausia le malo o le Atua, ma lo tatou fiafiaga lava e manaomia ai lo tatou tutu atu mo le faatuatuaga ma le saolotoga faalelotu. E le mafai ona aveesea mai ia i tatou lena saolotoga e aunoa ma le aveesea ai o isi saolotoga.

Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita, “O le alofa i le saolotoga lea e musuia lo’u agaga—o saolotoga faaletagata ma le faalelotu o tagata uma lava.”5 O le saolotoga faaletapuaiga o le a musuia ai foi o tatou agaga pe a tatou mulimuli i fautuaga mai taitai o le Ekalesia:

  • “Ia aoaoina pea e uiga i mataupu tau le taua faalauaitele, ona talanoa atu lea ma le lototele ma le migao.”12

  • “Ia iloa o le tafia o le saolotoga faaletapuaiga o le a matuai aafia ai o tatou avanoa e tuputupu ae ai i le malosi ma le malamalama o le talalelei, ia faamanuiaina e ala i sauniga paia, ma ia faalagolago i le Alii e taitai Lana Ekalesia.”13

  • “Tutu i luga ma tautatala atu e faamautu atu o loo i ai le Atua ma o loo i ai upumoni a’ia’i ua faatuina e Ana poloaiga.”14

  • “Luiina tulafono o le a lepetia ai lo tatou saolotoga e faatino o tatou faatuatuaga.”15

  • “O atu i le lalolagi e fai mea lelei, e fausia le faatuatua i le Atua Silisili Ese, ma fesoasoani e aumaia isi i se nofoaga e sili atu ona fiafia.”16

  • Suesue i punaoa i religiousfreedom.ChurchofJesusChrist.org ma i religiousfreedomlibrary.org/documents.

Tatou te fausia le malo o le Atua a o tatou auauna atu, tuu i luga lo tatou sulu, ma tutu atu mo le saolotoga faaletapuaiga. Ia faamanuia i tatou e le Alii i a tatou taumafaiga e fai “mea lelei e tele” i totonu o o tatou aiga, nuu, ma malo.

Faamatalaga

  1. “O Se Savali mai le Au Peresitene Sili,” i le Tausiga o i Latou e Le Tagolima: 2022 Lipoti Faaletausaga O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, 3, ChurchofJesusChrist.org.

  2. Tagai i le Tausiga o i Latou e Le Tagolima: 2022 Lipoti Faaletausaga, 4, ChurchofJesusChrist.org.

  3. Justserve.org/about. O loo faaaoga le JustServe i atunuu e 17. E faitau afe tagata ma faalapotopotoga ua faamanuiaina e ala i lenei auaunaga.

  4. Tagai Kaitlyn Bancroft, “Church Donates $8.7 M as Part of Red Cross Collaboration,” Church News, Apr. 22, 2023, 23.

  5. Tagai Mary Richards, “Church Joins with Groups around the World to Tap into the Gift of Water,” Church News, May 27, 2023, 12.

  6. Dallin H. Oaks, “Fesoasoani i e Matitiva ma Mafatia,” Liahona, Nov. 2022, 6)

  7. Henry B. Eyring, “O Avanoa e Fai ai Mea Lelei,” Liahona, Me 2011, 22)

  8. Dallin H. Oaks, “Auaunaga ma le Le Manatu Faapito,” Liahona, Me 2009, 93, 96.

  9. Paul Lambert, i le Rachel Sterzer Gibson, “Why Is There a Need for Faith in the Workplace?” Church News, 22 Ape., 2023, 16.

  10. Ronald A. Rasband, “Ia Faamaloloina le Lalolagi,” Liahona, Me 2022, 92.

  11. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2011), 345.

  12. D. Todd Christofferson, “Religious Freedom—A Cherished Heritage to Defend” (address at Freedom Festival Patriotic Service, Provo, Utah, June 26, 2016), 5–6, speeches.byu.edu.

  13. Ronald A. Rasband, “Free to Choose” (Brigham Young University devotional, Jan. 21, 2020), 3, speeches.byu.edu.

  14. Dallin H. Oaks, “Truth and Tolerance” (Brigham Young University devotional, Sept. 11, 2011), 2, speeches.byu.edu.

  15. Dallin H. Oaks, “Truth and Tolerance,” 4.

  16. Ronald A. Rasband, “Saoloto e Filifili,” 5, speeches.byu.edu.

Lolomi