Liahona
Pe o Faalavelave Ea Ala o Faasalalauga Faaleagafesootai Ia Te Oe mai Le Mea e Sili Ona Taua?
Iuni 2024


Ua Na’o Tusiga Faatekinolosi: Talavou Matutua

Pe o Faalavelave Ea Ala o Faasalalauga Faaleagafesootai Ia Te Oe mai Le Mea e Sili Ona Taua?

O le aoao e faaaoga ma le atamai ia ala o faasalalauga faaagafesootai na fesoasoani ia te a’u e taulai atili atu ai ia Iesu Keriso.

Ata
talavou matutua o loo faalavelaveina e a latou telefoni

O nisi taimi ou te manatu ai ua fai si faalavelaveina o a’u.

O iinei i Peru, e i ai vaega o la matou aganuu e mafai ona faalavelave ia i matou mai le mulimuli i le Faaola ma Lana talalelei. Mo se faataitaiga, o le toatele o tagata Peru e masani ona faalavelaveina i pati ma le inupia—e toetoe lava a manaomia pe afai e te manao ia maua se olaga faaagafesootai.

Ae ui i lea, o le faalavefau sili ona telē mo a’u, o ala o faasalalauga faaagafesootai.

O Le Luitau o Ala o Faasalalauga Faaagafesootai

O tekinolosi o se meafaigaluega matagofie mo fesootaiga ma le aoaoina. Ae mo nisi o i tatou, e mafai ona avea ma se faananauga. Atonu tatou te faaaluina ni itula e faavasega ai a tatou talaaga otooto o ala o faasalalauga faaagafesootai, matamata i vitio, ma faaali manatu i luga o tusitusiga.

E ui e faigofie ona o i luga o le initoneti i nei aso, ae na aoao mai Sister Rebecca L. Craven, o le sa avea muamua ma Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Aoao o Tamaitai Talavou: “E manaomia le taumafaiga e tumau ai le taulai atu i mea e taua moni lava mo le olioli tumau. … Ou te valaaulia i tatou taitoatasi ia mafaufau ma le agaga tatalo i na mea e tata’iese ai i tatou mai le faia o mea e sili ona taua.”1

Ma e moni! O nisi taimi ou te liliu atu ai i ala o faasalalauga faaagafesootai e aveese ai lou mafaufau mai se mea faigata pe saili se faamaoniga mai vitio ma manatu faaalia.

Pe a tupu lenei mea, e tatau ona ou toe faatali ma fesili ifo ia te au lava, “Pe o ou taulai atu ea i mea faaleagaga e pei ona ou i ai i luga o ala o faasalalauga faaagafesootai?”

Na lapataia i tatou e Epikopo W. Christopher Waddell, Fesoasoani Muamua i le Au Epikopo Pulefaamalumalu, e uiga i le i ai o tupua, e pei o ala o faasalalauga faaagafesootai, lea e liliuese ai i tatou mai le Alii. Sa ia faamanatu mai ia i tatou o la tatou toa “o Iesu Keriso, ma soo se mea po o soo se tasi e faalavelave ia i tatou mai Ana aoaoga … e mafai ona aafia ai lo tatou alualu i luma i luga o le ala o feagaiga.”2

O le a se mea e mafai ona tatou faia ia mautinoa ai o loo tatou taulai atu i mea e sili ona taua?

Faamuamua le Mea e Sili ona Taua

O ala o faasalalauga faaleagafesootai e le leaga atoa. Ioe, e mafai ona avea o se punavai o le le fiafia ma le fefinauai. Ae ua ou faia ni uo ofoofogia mai le salafa o le lalolagi e ala i au faasalalauga faaagafesootai. O se meafaigaluega maoae foi mo le faasoaina atu ma le mauaina o savali o le talalelei, mauaina o ni fua o kuka fou, po o le mauaina o ni manatu fatufatuai.

Ae e taua le manatua o mea e tatau ona faamuamua ia i tatou. Pe a faasino atu i ala o faasalalauga faaagafesootai ma isi faaaogaaga o o tatou taimi, na saunoa ai Peresitene Dallin H. Oaks, Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili: “Ioe, e lelei le maimoa i faafiafiaga lelei po o le mauaina o faamatalaga mananaia. Ae le o mea uma o lena ituaiga e aoga i le vaega o lo tatou olaga tatou te faaaluina ina ia maua ai. O nisi mea e lelei tele, ae o isi e silisili ona lelei.”3

E pei lava ona tatau ona tatou fafagaina i tatou lava i se taumafataga paleni lelei a o lei mauaina le meaai mamā, e tatau foi ona tatou fafagaina i tatou lava faaleagaga a o lei faaaluina le taimi i luga o ala o faasalalauga faaagafesootai.

E pei ona fautuaina i tatou e Peresitene M. Russell Ballard (1928–2023) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “Manatua le mea e sili ona taua”: o a tatou sootaga ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, o tatou aiga, o tatou tuaoi, ma lo tatou naunautaiga e mulimuli i uunaiga a le Agaga ma ia liua i le Alii.4

O Le Mana o le Tatalo

Ua aoao mai i tatou e tusitusiga paia e mafai ona tatou talanoa atu i le Tama Faalelagi e uiga i soo se mea ma o le a Ia fesoasoani pea e taiala i tatou i le itu sa’o: “Filifili faatasi ma le Alii i au mea uma e fai, ma o le a ia taitai oe mo le lelei” (Alema 37:37).

Pe a i ai ni o’u tofotofoga e onosaia po o faaiuga e fai, ou te liliu atu ia te Ia. Ma ona o se tasi o a’u tauiviga sili ona telē o le tele o lo’u olaga ou te tuuto atu ai i ala o faasalalauga faaagafesootai, o Ia o le punavai atoatoa o le fesoasoani mo lena foi mea.

Pe tatou te fiafia i ai pe leai, o ala o faasalalauga faaagafesootai o se vaega tele o o tatou olaga, o lea la o le tuuesea atoa atonu e le talafeagai. Ae e mafai ona tatou pulea le auala tatou te faaaogaina ai—mea tatou te aveina i totonu ma tuuina atu i le lalolagi.

Ole atu i le Tama Faalelagi po o a taiala e tatau ona e mulimuli ai e fesoasoani ia te oe e taulai atili atu ai i mea e sili ona taua. Ina ua ou faia, sa Ia fesoasoani mai ia te au ia iloa po o a ituaiga o fesili e tatau ona ou fesili ifo ai ia te au lava a o lei tuuina i luga ina ia mautinoa o loo ou faia ala o faasalalauga faaagafesootai o se avanoa faaleagaga mo au.

O le a Ia faamalosia foi oe a o amata ona e fausia ni mausa sili atu. Tatalo mo se fesoasoani, ma o le a Ia tuuina atu ia te oe. Aua a poloaiina i tatou e le Alii e faia se mea, o le a Ia fesoasoani ia i tatou ia ausia (tagai i le 1 Nifae 3:7). O le a Ia fesoasoani ia i tatou e faatoilalo faigata ma faaauau ai pea i luma.

Fausiaina o Mausa Lelei Atu

I sina mea itiiti i lea taimi ma lea taimi, o loo ou faia ni suiga i lo’u olaga. E masani lava o a’u o se tasi e ala i luga i le taeao ma e vave lava ona aapa atu mo la’u telefoni. Ae talu ai nei sa ou taumafai ai e faamuamua le Alii. Ou te faamautinoa oute tatalo, faitau a’u tusitusiga paia, ma faaalu se taimi ma lo’u aiga a o lei faaaogaina la’u telefoni.

Afai o loo e tauivi ma le faalavefau o ala o faasalalauga faaagafesootai, mafaufau e faatutu ni sini e pulea ai lou taimi. Tuu ni tapulaa o le taimi i lau faaaogaina o ala o faasalalauga faaagafesootai ma mulimuli i na tapulaa. Fai ni sini e faamaea muamua isi galuega. Mo se faataitaiga, filifili e tatau ona e faitauina se mataupu o le Tusi a Mamona pe faamamā lou potu pe alu e tamoe ae e te lei tago i lau telefoni. Ia tusi i lalo i taimi uma au sini patino ma siaki lou alualu i luma.

A tatou filifili e faaaoga ala o faasalalauga faaagafesootai, e tatau ona tatou taumafai e faasoa atu ma faaaoga na o mea e mafai ona faagaeetia. Ua fautua mai Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, tatou te faamaoni ma faaaoga ala o faasalalauga faaagafesootai e avea ai ma faataitaiga o Keriso.5

E ala i ala o faasalalauga faaagafesootai, e mafai ai ona e faamalamalamaina olaga o isi i le malamalama o Keriso i lenei lalolagi fenumiai. Ia mataala ma faaeteete, ma faaaoga mo le lelei, ae le o le leaga.

Ma o taimi uma lava, ia filifili i taimi uma le mea e sili ona taua—o a outou sootaga ma le Tama Faalelagi, le Faaola, ma lou aiga—muamua.

Lolomi