2010–2019
“No Ta Esaki ta e Ayuno ku mi a Skohe?
2015


“No Ta Esaki ta e Ayuno ku mi a Skohe?

Boso ofrenda di ayuno lo hasi mas ku yuda ku kuminda i paña pa bisti. E lo sana i kambia kurasonnan.

Mi Rumannan stimá, e ta un goso pa mi ekstendé mi amor na bosonan den e konferensha general di e Iglesia di JesuCristu di e Santunan di e Delaster Dianan. E goso ei ta bini for di e testimonio di e Spiritu ku e amor di e Salbador ta alkansá tur di boso i tur e yunan di Tata Selestial. Nos Tata Selestial ta deseá pa bendishoná Su yunan spiritualmente i temporalmente. E ta komprendé kada un di nan nesesidat, nan doló, i nan speransa.

Ora nos ta ofresé ayudo na un hende, e Salbador ta sinti manera si nos a bai yud’É.

El a bisa nos ku esei tabata bèrdat ora El a deskribí un momento futuro ku nos tur lo tin ora nos lo mir’é despues di nos bida den e mundu aki lo kaba. Un potrèt den mi mente di e dia ei a krese mas kla den e dianan ku mi a hasi orashon i yuna pa sa loke mi mester bisa e mainta awe. E deskripshon di e Señor di e entrevista futuro ei a wòrdu duná na Su disípulonan, i a deskribí loke nos ke ku tur nos kurason pa ta berdadero pa nos tambe:

“Anto e ora ei e Rei lo bisa nan den su man drechi, Bini, bosonan bendishoná di mi Tata, heredá e reino prepará pa boso for di e fundashon di e mundu:

“Pasobra mi tabatin hamber, i boso a dunami di kome: mi tabatin set, i boso a dunami di bebe: i mi tabata estranhero, i boso a risibí mi den boso kas:

“Mi tabata sunú i boso a dunami paña: Mi tabata malu i boso a bishitá mi: mi tabata será den prison i boso a bin serka mi.

“E ora ei e hustu lo kontesta, bisando, Señor, ki dia nos lo a mira bo ku hamber i dunabo di kome?

“Ki dia nos a mira bo stranhero, i risibí bo den nos kas? Òf sunú i duna bo paña?

“òf nos a mira bo malu, òf den prison, i a bin bishitá bo?

“I e Rei lo kontesta i bisa na nan, mi ta sigurá boso, ku den e grado ku bo a hasi esaki pa un di esakinan ku ta e ruman di ménos importansia, boso a hasié pa mi.”1

Abo i ami kier e bon bini kaluroso ei for di e Salbador. Pero kon nos por meresé esei? Tin mas yunan di Tata Selestial ku[tin] hamber, sin kas, i [ku ta] solitario ku nos por aserká. i e numbernan ta krese bai leu for di nos alkanse.

P’esei e Señor a duna nos algu ku nos tur por hasi. E ta un mandamentu asina simpel ku un mucha por komprend’é. E ta un mandamentu ku un promesa maravioso pa esnan den nesesidat i pa nos.

E ta e lei di ayuno. E palabranan den e buki di Isaias ta e deskripshon di e Señor di e mandamentu i e bendishonnan disponibel pa esnan di nos den Su Iglesia:

“No ta esaki e ayuno ku mi a skohe? Pa lὸs e bui di inikidat, pa kita e karganan pisá, i pa laga hende oprimí nan libertat, i pa kibra kada yugo?

“No ta pa duna di bo pan na esnan ku tin hamber, i pa bo risibí e pober sin kas? Ora bo wak hende sunú, lo bo dun’é paña pa kubrié; i no laga nan desampará?

“E ora ei bo lus lo ta manera mainta, i bo salú lo bini lihé: i bo rektitut lo bai dilanti di bo; e gloria di Señor lo ta bo protekshon.

“si bo yama e ora ei, i e Señor lo kontesta; bo lo pidi, i e lo bisa, Ata mi aki. Si bo kita for di meimei di bo e yugo, mustra e dede, i papia vanidat;

“I si abo lo duna di [profundo di] bo alma na esun ku hamber, i satisfasé e alma aflihí; e ora ei bo lus lo lanta riba skuridat, i bo skuridat lo ta meskos ku solo di mèrdia:

“I e Señor lo guia bo kontinuamente, i satisfasé bo alma den tempu seku, I hasi bo wesunan fuerte: i bo lo ta manera un hòfi bon muhá, i manera un fuente di awa kende su awanan nunka ta seka.”2

Anto Señor a duna nos un mandamentu simpel ku maravioso promesa. Den e Iglesia awe nos ta wòrdu ofresé e oportunidat pa yuna un biaha pa luna i duna ofrenda di ayuno generoso pa medio di nos obispu òf presidente di rama pa e benefisio di e pober i esun ku nesesidat. Algun lo wòrdu usá pa yuda esnan rònt di boso, porta un den boso mes famia. E siervonan di Señor lo hasi orashon i yuna pa e revelashon pa sa ken pa yuda i ki yuda pa duna. I lo ke no tin mester pa yuda hende den boso unidat di Iglesia lokal lo bira disponibel pa bendishoná otro miembronan di Iglesia, rònt mundu, ku ta den nesesidat.

E mandamentu pa yuna pa e pober[nan] tin hopi bendishon mara na dje. Presidente Spencer W. Kimball a bisa [ku] faya pa sigui e lei ei ta un pika di omishon ku e preis grandi. El a skirbi: Promesanan riku ta wòrdu hasí dor di e Señor pa esnan ku ta yuna i yuda esun den nesesidat. … Inspirashon i guia spiritual lo bini ku rektitut i mas serka na nos Tata Selestial. Pa ninga di kumpli ku e akto hustu aki di yuna lo laga nos sin e bendishonnan aki.” .”3

Mi a risibí un di e bendishonnan aki djis algun dia pasá. Dor ku konferensha general ta kai riba e wikènt ku normalmente ta inkluí e reunion di ayuno i testimonio, mi a yuna i hasi orashon pa sa kon mi por tòg obedesé e mandamentu pa kuida pa esnan den nesesidat.

Riba djasabra, ainda den mi ayuno, mi a lanta 6:00 or di mainta i mi a resa atrobe. Mi a sintimi inspirá pa mira e notisia mundial. Einan mi a lesa e reporte aki:

Siklon Tropikal Pam a destruí hopi kas ora ku el a dal dirèkt riba Port Vila, e kapital di Vanuatu. El a mata por lo ménos seis hende na Vanuatu, e promé mortonan konfirmá for di un di e tormentonan di mas poderoso ku nunka a hasi kontakto ku tera.

“Kasi niun palu a keda pará [ora e siklon] a a pasa ku forsa riba e nashon di e isla di Pasífiko.4

World Vision su ekipo di análisis di emergensia a planifiká pa [bai] wak e dañonan despues ku e tormenta a pasa. 

“Nan a konsehá residentenan pa buska refugio den edifisionan fuerte manera universidatnan i skolnan.

I e ora ei nan a bisa: “’E kosnan mas duru ku nan tabatin ta iglesianan di semènt,’ Inga Mepham a bisa di CARE International. Algun di nan no tin esei. E ta difísil pa haña un struktura ku lo bo pensa ku ta kapas di resistí [un tormenta di] kategoria 5 .’”5

Ora mi a lesa esei mi a kòrda bishitando e kasnan na Vanuatu. Mi por a visualisá den mi mente e hende huntu den kasnan ku a wòrdu destrosá pa e bientunan. I e ora ei mi a kòrda riba e bon bini kaluroso ku mi a risibí di e hende na Vanuatu. Mi a pensa riba nan i nan bisiñanan buskando protekshon den nos kapia di semènt.

Anto mi a imaginá kon e obispu i e presidente di Sosiedat di Sokoro kanando entre nan, dunando konsuelo, dekelnan, kuminda pa kome, i awa pa bebe. Mi por a imaginá mi e muchanan huntu ku miedu.

Nan ta hopi leu for di e kas unda mi a lesa e reporte, i tὸg mi tabata sa loke e Señor lo tabata hasiendo pa medio di Su siervonan. Mi tabata sa ku loke a hasi posibel pa nan ousiliá e yunan di Tata Selestial ei tabata e ofrenda di ayuno, duná libremente pa e disípulonan di Señor kende tabata hopi leu di nan pero serka di Señor.

P’esei mi no a warda te djadumingu. Mi a hiba e ofrenda di ayuno na mi obispu e mainta mes. Mi sa ku e ofrenda ei por a wòrdu usá pa e obispu i e presidente di Sosiedat di Sokoro pa yuda algun den mi bario. Mi ofrenda chikí kisas no lo wòrdu usá kaminda mi famia i ami ta biba, pero e surplus lokal lo por yega asta na Vanuatu.

Pero otro tormentonan i tragedianan lo pasa na mundu ku hendenan ku Señor ta stima i di kual e ta sinti nan tristesa. Parti di boso ofrenda di ayuno i esun di mi e luna aki lo wòrdu usá pa yuda un hende, na algun kaminda, di kual su alivio Señor lo sinti komo si tabata di Dje mes.

Boso ofrenda di ayuno lo hasi mas ku yuda ku kuminda i paña pa bisti. E lo sana i kambia kurasonnan. E fruta di un ofrenda di liber albedrio por ta e deseo di e kurason di e resipiente pa yuda otronan den nesesidat. Esei ta sosedé rònt mundu.

El a pasa den e bida di Ruman Abie Turay, ku ta biba den Sierra Leone. Un guera sivil a kuminsá na 1991. El a daña e pais pa hopi aña. Sierra Leone tabata kaba un di e paisnan mas pober na mundu. ”Durante e guera e no tabata kla ken tabata kontrolá e pais. Bankonan…  a sera, kantor di gobièrnu su bentananan tabata será, forsanan di polis [tabata inefektivo kontra e forsanan rebelde], …  tabatin káos, matamentu i tristesa. Míles a pèrdè nan bida, i mas ku dos mion di hende a wòrdu fòrsá for di nan kas pa evitá di wòrdu matá.”6

Asta den momentonan ei, E Iglesia di JesuCristu di e Santunan di Delaster Dianan a krese.

Un di e promé ramanan a wòrdu organisá den e siudat kaminda Hermana Turay tabata biba. Su kasá tabata e promé presidente di rama. El a sirbi komo un presidente di distrito durante e guera sivil.

”Ora ku hendenan a bishitá kas di Hermana Turay aworakí, e gusta di mustra nan dos [tesoro] di e guera. Un blusa blou ku blanku ku el a haña for di un kolekshon di paña usá duná pa miembronan di Iglesia i un dekel, awor gastá i yen di buraku.”7

E ta bisa, “ E blusa aki ta e promé …  paña ku mi [a risibí]. Mi tabata bistié pa mi bai trabou--E tabata asina bon. [El a lagami sintimi hopi bunita]. Mi no tabatin otro paña.”

“Durante e guera, e dekel aki a tene nos kayente, ami i mi yunan. Ora e rebeldenan [tabata] bin pa ataka nos, esaki tabata e úniko kos ku mi [por] a tene den [mi] mannan [ora nos a bai den mondi pa skonde]. Anto nos lo ta tuma e dekel ku nos. E tabata tene nos kayente i tene e sanguranan leu for di nos.”8

“Hermana Turay ta papia di su gratitut pa un presidente di mishon ku lo a bai den e pais aflihí den guera ku [plaka] den su saku”. E fondonan ei, for di e donashonnan di ofrendanan di ayuno di hendenan manera boso, a laga e Santunan kumpra kuminda ku kasi tur e hende di Sierra Leone no por a permití na mes.9

Hermana Turay papiando di esnan ku tabata hopi generoso pa duna pa nan por sobrebibí, ta bisa, “Ora mi ta pensa [di] e hende ku a hasi esaki… mi ta sinti ku [nan a wòrdu] mandá pa Dios, pasobra sernan humano ordinario a hasi e gesto bondadoso aki pa [nos].”10

Un bishitante for di Merka a bishita Abie no masha tempu pasá. Durante su tempu ku Abie, el a wak “ku tabatin skrituranan riba mesa.” E por a mira ku nan tabata un tesoro, “bon marká ku notanan den kolumna. E blachinan tabata [gastá], algun kibrá. E portada tabata lòs for di kosé di e buki. ”

El a tuma e skrituranan den su man i ku kuidou a bòltu e blachinan. Ora [ku el a hasi esaki, el a haña un] kopia hel di papel di donashon di diesmo. [E] por a mira ku den un pais [unda un dòler tabata tin e balor di su] peso den oro, Abie Turay a paga un dòler na diesmo, un dòler pa fondo misional, i dòler komo un ofrenda di ayuno pa esnan ku, den su palabra, tabata “berdaderamente pober.”

E bishitante a será skrituranan di Hermana Turay i a pensa ora ku e tabata ku e mama Afrikano fiel ku e tabata riba tera sagrá.11

Meskos ku e resipiente di e bendishon di boso ofrenda i di mi di ayuno por kambia kurasonnan tambe esei ta pasa ku ayuno pa e bon di otro. Asta un mucha por sintié.

Hopi mucha, i algun adultonan, por haña pa motibunan personal ku ayuno di 24 oranan ta difísil. E por ta, den e palabranan di Isaias, sinti ku e ayuno a”aflihí [nan[ alma.” Mayornan sabí ta rekonosé e posibilidat i p’esei ta kuidadoso pa sigui e konseho di e Presidente Joseph  F. Smith: “Ta mihó pa siña nan e prinsipio i laga nan ward’é ora nan sufisientemente grandi pa skohe inteligentemente.”12

Resientemente Mi a mira e bendishon di e konseho ei. Un di mi nietu a haña ku un ayuno di 24 or ta mas ayá di su poder pa resistí. Pero su mayornan sabí tòg a pone e prinsipio den su kurason. Un di su amigunan di skol a pèrdè un primu yòn den un morto aksidental. Mi nietu a puntra su mama riba un dia di ayuno, na e momento ku semper el tabata sinti ku ayuno tabata demasiado difísil pa kontinuá, ku si e lo laga su amigu den tristesa sinti mihó si e lo kontinuá su ayuno.

Su pregunta tabata e konfirmashon di e konseho di Presidente Joseph  F. Smith Mi nietu a yega na e punto unda no solamente el a komprendé e prinsipio di ayuno, sino ku tambe esaki a wòrdu plantá den su kurason. El a yega di sinti ku su ayuno i orashonnan por guia na e bendishonnan di Dios pa un hende den nesesidat. Si e lo biba e prinsipio sufisiente biaha, e lo trese e maravioso efekto den su mes bida manera ta primintí dor di Señor. E lo tin e bendishon spiritual di poder pa risibí inspirashon i kapasidat mas grandi pa risistí tentashon.

Nos no sa tur e motibunan dikon JesuCristu a bai den desierto pa yuna i hasi orashon. Pero nos sa por lo ménos un di e efektonan: e Salbador por a risistí kompletamente e tentashonnan di Satanas pa [E] malusá Su poder dibino.

E tempu kòrtiku ku nos ta yuna kada luna i e kantidat chikí ku nos ta ofresé pa e pober por duna nos únikamente un parti chikí di e kambio den nos naturalesa pa no tin mas deseo pa hasi maldat. Pero tin un promesa grandi, ora ku nos ta hasi tur loke nos rasonabelmente por pa hasi orashon, pa yuna, i hasi un donashon pa esnan den nesesidat:

“E ora ei bo lus lo ta manera mainta, i bo salú lo bini lihé: i bo rektitut lo bai dilanti bo; e gloria di Señor lo ta bo protekshon.

“E ora ei Lo bo yama, i e Señor lo kontestá; bo lo pidi, i E lo bisa, Ata Mi aki.”13

Mi ta roga pa nos lo reklamá e bendishonnan grandi ei pa nos mes i pa nos famianan.

Mi ta duna mi testimonio ku Jesus ta e Cristu, ku den Su Iglesia nos ta wòrdu invitá pa yud’É ora E ta kuida e pober na Su manera, i ku E ta primintí ku bendishonnan eterno lo bini for di nos yuda Pe. Den e nòmber di JesuCristu, amèn.

Notanan

  1. Mateo 25:34–40.

  2. Isaias 58:6–11.

  3. Spencer W. Kimball, The Miracle of Forgiveness (1969), 98.

  4. Wak Steve Almasy, Ben Brumfield, i Laura Smith-Spark, “Cleanup Begins in Vanuatu after Cyclone Batters Islands,” Mar. 14, 2015, edition.cnn.com.[tradukshon: ”Limpiamentu ta Kuminsá na Vanuatu despues di Siklon a bati Islanan.”]

  5. Wak Sean Morris, Steve Almasy, and Laura Smith-Spark, “‘Unbelievable Destruction’ Reported in Tropical Cyclone Pam’s Wake,” Mar. 14, 2015, edition.cnn.com. .[tradukshon: ” Inkreibel destrukshon raportá na manesé di e Siklon Tropikal Pam,”]

  6. Peter F. Evans, “Sister Abie Turay’s Story,” unpublished manuscript [tradukshon: ”Hermana AbieTuray su historia,” manuscripto no publiká]

  7. Peter F. Evans, “Sister Abie Turay’s Story.” [tradukshon: ”Hermana AbieTuray su historia,”]

  8. Abie Turay, sitá den Peter F. Evans, “Sister Abie Turay’s Story.” [tradukshon: ”Hermana Abie Turay su historia,”

  9. Peter F. Evans, “Sister Abie Turay’s Story.” [tradukshon: ”Hermana Abie Turay su historia,”

  10. Abie Turay,, sitá den Peter F. Evans, “Sister Abie Turay’s Story.” [tradukshon: ”Hermana Abie Turay su historia,”

  11. Peter F. Evans, “Sister Abie Turay’s Story”; un video di Sister Turay, “We Did Not Stand Alone,” disponibel na lds.org/media-library.

  12. Joseph F. Smith, “Editor’s Table,” Improvement Era, Dec. 1903, 149.

  13. Isaias 58:8–9.

Imprimí