2007
E Lelei Lava le Iloa
Ianuari 2007


E Lelei Lava le Iloa

Ina ua 19 o’u tausaga, na ou tuua si o’u nuu laitiiti i le ogatotonu o Kemupotia ae ou alu ma te nonofo ma lo’u uso matua i le taulaga o Phnom Penh. I ni nai tausaga na muamua atu i lena taimi, na feiloai ai lou uso i ni alii talavou se toalua e fai o la ofutino papae, fusiua ma pine e i ai [o laua] igoa. O lenei la ua faamasani atu a’u e lo’u uso i le talalelei ma ou papatiso ai i le Ekalesia.

Ina ua ou papatiso, na fai mai lo’u peresitene o le itu o Peresitene Pen Vibol, “Tauloto Mataupu Faavae o le Faatuatua. O loo faamalamalama mai ai mea uma e lelei i le Ekalesia, o mea e tatau ona e manatua i taimi uma.” Sa ou mafaufau ifo, o se fautuaga poto lenei, o lea na ou taulotoina uma ai le 13 ma faamanatu pea e le aunoa. Mulimuli ane, afai e fesili mai se tasi ia te au e uiga i le faaKerisiano, ou te manao ia mafai ona ou faamatala atu i ai o’u faatuatuaga. Ae ou te le’i mafaufauina lava le taua o le a oo i ai le fautuaga a Peresitene Vibol.

E masani ona uunaia au e lou uso ina ia ou alualu i luma ma ia lelei au aoga. Ina ua mavae ni nai tausaga talu ona ou papatiso, na mafai ona pasi lau suega Igilisi e ulufale ai i le Iunivesite, ma na ou maua se sikolasipi e fa tausaga e aoga ai i tulaga tau fefaatauaiga faavaomalo i le Iunivesite o Polika Iaga–Hawaii.

E ui lava i le faigata na i ai le suega ulufale, ae o le itu muamua na sili ona faigata—o le mauaina lea o se visa mo Amerika. O le faatagaga e ulufale ai i le Iunaite Setete e faigata ma taugata. O nisi taimi e teena ai le faatagaga e oo lava i tamaiti aoga e i ai sikolasipi e aooga i iunivesite a Amerika. Na ou faatumuina ia fomu talafeagai, faatulaga se taimi mo se faatalanoaga i le Amepasa o le I.S., ma e le’i umi ae ou saofai faafesagai ma le alii talavou mata lanumoana i lana laulau.

“E tele iunivesite a Amerika,” o le tala lea a le fai faatalanoaga. “Aisea e te fia alu ai i le BYU–Hawaii?”

“Aua o au o se tagata O Le Ekalesia a Iesu Keris o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ma o le iunivesite a le Ekalesia,” o la’u tali atu lea.

Sa suesue e le fai faatalanoaga ana pepa. “O lea ou te vaai atu o loo i ai lou uso iina,” na fai mai ai o ia. Na ou iloa e le fiafia le amepasa pe a sili atu ma le tasi se tagata o se aiga e alu ese mai le atunuu i le taimi e tasi.

“Ioe,” na ou ioe atu ai. “O loo aoga lo’u uso matua i le BYU–Hawaii.” Sa le foliga lelei le faatalanoaga.

“E mafai ona tausi oe e ou matua?” o le fesili lena na sosoo ai.

“O lo’u tama o se faifaatoaga, ae o lo’u tina e faatauoloa,” o la’u tala lea. Sa ou fai atu ia te ia, e le tele ni tupe la te maua.

“Ae faapefea la ona totogi au aoga i le Iunaite Setete?” na fesili mai ai le fai faatalanoaga.

Na ou aumaia i fafo le tusi o le taliaina o au ma faamatala atu o loo i ai sa’u sikolasipi e aoga ai i le iunivesite.

Ina ua uma ona vaavaai o ia i le tusi, na aapa ane le fai faatalanoaga i totonu o lana kesi ma aumai i fafo se kata laitiiti. “Tauloto mai ni mea se fa o nei Mataupu Faavae o le Faatuatua,” o lana tala lea.

Na ou iloaina lelei lava e pei ona ou iloa o lo’u lava igoa. Sa ou amata loa, “Matou te talitonu i le Atua, le Tama Faavavau, ma Lona Alo o Iesu Keriso, ma le Agaga Paia.” Ina ua uma le lona tolu, na taofi mai e le fai faatalanoaga.

“Ua lelei, manaia tele!” o lana tala lea, ma toe tuu le kata i totonu o lana kesi. “Sau taeao e avatu lou visa.”

Ou te le iloa pe aisea na i ai se kata o Mataupu Faavae o le Faatuatua a le fai faatalanoaga i totonu o lana kesi, ae na ou faafetai lava ona sa ou le tau mafaufau ina ua fesili mai o ia e tauloto atu. Atonu e le o taimi uma e aumaia ai e le iloa o Mataupu Faavae o le Faatuatua ni taunuuga iloga, ae e lelei lava le iloa.

Lolomi