2007
O Le Sailiga mo le Malamalama Faaleagaga
Ianuari 2007


O Le Sailiga mo le Malamalama Faaleagaga

Ata

O le a ou faamatala atu se aafiaga na ou oo i ai ao le’i avea au ma se uso o le Au Pulega Aoao, lea na iloga ona ou aafia ai. Sa ou nofo i le vaalele i tafatafa o se tagata sa vave ona faapea mai e le talitonu i le Atua, o lea na ou molimau atu ai ia te ia. Sa ou faapea atu, “O lena e te sese. O loo i ai se Atua. Ou te iloa o loo soifua o Ia!”

Na tetee o ia, “E te le iloa. E leai se isi na te iloa lena mea! E le mafai ona e iloa!” Ina ua ou le gauai atu, na fesili lea tagata le talitonu i se atua, o ia o se loia, atonu o le fesili aupito taua lea e faatatau i le mataupu o le molimau. “Ua lelei,” sa ia fai mai ai i se auala faatauemu ma le manatu faatauvaa, “ua e fai mai e te iloa. Tau mai pe faapefea ona e iloa.”

Ina ua ou taumafai e tali atu, e ui ina maualuluga ni o’u faailoga ua maua, ae sa ou le iloa tali atu.

Ina ua ou faaaogaina upu Agaga ma le molimau, sa tali mai le tagata le talitonu i le Atua, “Ou te leiloa le mea o loo e talanoa mai ai.” O upu tatalo, iloatino, ma le faatuatua na tutusa lava le leai o se uiga ia te ia. “Ia vaai,” o lana tala lea, “e te le iloa foi. Ana e iloa, semanu e mafai ona e tau mai ia te au e faapefea ona e iloa.”

Sa ou manatu, atonu na le’i lelei lo’u tuuina atu o la’u molimau ia te ia, ma sa ou leiloa pe o le a le mea o le a fai. Ona oo mai lea o le aafiaga! Na i ai se mea na oo mai i lo’u mafaufau. Ma na ou ta’ua ai se saunoaga a le Perofeta o Iosefa Samita: “E mafai ona faamanuiaina se tagata i lona iloaina o se uluai faailoga o le agaga o faaaliga; mo se faataitaiga, pe a e lagonaina le solosolo lelei atu o le atamai mao’i ia te oe, e mafai ona ia avatu faafuasei ia te oe ni nai manatu ‘anoa … ma o lea, o le aoao i le Agaga o le Atua ma malamalama i ai, o le a mafai ai ona e tuputupu ae i le mataupu faavae o faaaliga, seia oo ina e atoatoa ia Keriso Iesu.”1

Na faapena se manatu na oo mai i lou mafaufau, ona ou fai atu lea i le tagata le talitonu i le Atua, “Sei ou fesili atu pe e te iloa la le tofo o le masima.”

“Ae a ou te iloa,” o lana tali mai lea.

Sa ou faapea atu, “Ia, a faapea la ou te le’i tofo lava i le masima, sei faamatala mai ia te au pe o le a le tofo o le masima.”

Ina ua uma ona mafaufau [o ia], sa ia faapea mai, “E, e, e le suamalie ma e le oona foi.”

“Ua e tauina mai mea e le [faamatalaina ai le masima], ae le o mea e [faamatalaina ai].”

Ina ua mavae ni nai taumafaiga, o le mea moni, sa le mafai ona ia faia. Sa le mafai ona ia faailoa mai, i ni upu, se aafiaga ua masani ai e pei o le tofo o le masima. Sa ou toe molimau atu ia te ia ma faapea atu, “Ou te iloa o loo i ai se Atua. Sa e tauemu i lena molimau ma fai mai, ana mafai ona ou iloa, semanu ou te tau sao atu pe faapefea ona ou iloa. Lau uo e, ou te tautala i le faaleagaga, ua ou tofo i le masima. E leai se isi auala e mafai ona ou faamatala atu ai i upu le ala na oo mai ai lenei malamalama, e pei o lou tauina mai ia te au pe faapeī le tofo o le masima. Ae ou te toe fai atu ia te oe, o loo i ai se Atua! O loo soifua o Ia! Ae le faapea la o lou le iloa, ona e taumafai lea e ta’u mai ou te le iloa foi, aua ua ou iloa!”

Ina ua ma tuua [le vaalele], na ou lagona atu lana tomumu, “ou te le manaomia lau lotu ou te faalagolago i ai! Ou te le manaomia.”

Talu mai lena aafiaga, ou te le’i toe ma, pe matamuli faapea e le mafai ona ou faamatalaina na o upu mea uma faaleagaga ou te iloa. Na ta’ua e le Aposetolo o Paulo faapenei:

“O ia mea foi matou te tautala atu ai i upu e aoaoina mai e le Agaga Paia; ae le o upu e aoaoina ai i le poto o tagata, o loo faamatalaina mea faaleagaga i upu faaleagaga.

“Ae le talia e le tagata faaletino o mea a le Agaga o le Atua: aua o mea valea ia ia te ia: na te le mafai foi ona iloa, aua e faamasinoina faaleagaga” (1 Korinito 2:13–14).

O Le Leo Malu, ma le Itiiti

O le leo o le Agaga o loo faamatalaina i tusitusiga paia e le “saua” pe “leotele” (3 Nifae 11:3). E “le o le leo o le faititili, po o le … leo o le pisapisao tele,” ae faauta, “o le leo itiiti ma le malie lava ia, e peiseai o se musumusuga,” a ua “atia ai le agaga” (Helamana 5:30) ma ua “mu ai [le loto]” (3 Nifae 11:3). Manatua, na iloa e Elia sa le i ai le leo o le Alii i le matagi, po o le mafuie, po o le afi, ae o se “leo flemu ma le itiiti” (1 Tupu 19:12).

E le valaau mai le Agaga ia i tatou e ala i se tuualaga pe soona lulu i tatou i se lima mamafa. E musumusu mai. E pa’i filemu mai ma afai o pupū o tatou mafaufau i nisi mea, tatou te le lagonaina lava.

O nisi taimi, o le a matuai uunaia ai lava i tatou ia tatou faalogo. Ae o le tele lava o taimi, a tatou le faalogo i le lagona malu, o le a aluese le Agaga ma faatalitali mai seiloga tatou te o atu e saili ma faalogologo ma fai atu i a tatou lava ala ma a tatou lava upu, e pei o Samuelu o anamua, “Fetalai mai ia [le Alii], aua o loo faalogologo atu lau auauna” (1 Samuelu 3:10).

E Le Mafai Ona E Faia Faamalosi Mea Faaleagaga

E i ai foi se isi mea e ao ona iloa. O le molimau e le o se mea e lafo faafuasei atu i ou luga; o se molimau e tuputupu ae. E tuputupu ae la tatou molimau e pei lava ona tatou tuputupu ae i le maualuga faaletino; tatou te tau le iloaina le taimi e tupu ai aua e oo mai e ala i le tuputupu ae.

E le mafai ona tatou faamalosia [le tutupu o] mea faaleagaga. O na upu e pei o le faafitafita, fai faamalosi, faatonuga malosi, faaoso, ma le poloai, e le faamatalaina ai o tatou faamanuiaga ma le Agaga. E le mafai ona e faamalosia le Agaga e tali mai, e pei ona le mafai ona e faamalosia se pi e tatupu ae po o se fuamoa ia fofoa ae le’i oo i le taimi ua tatau ai. E mafai ona e faia se siosiomaga e uunaia ai le tuputupu ae, faafailele, ma puipui; ae e le mafai ona e faamalosia pe poloaiina: e tatau lava ona e faatali i le tuputupu ae.

Aua nei e le to’a i le mauaina o se malamalama maoae faaleagaga. Ia tuu ia tupu, fesoasoani ia tupu, ae aua le faia faamalosia ina nei e tatalaina le ala e taitaiseseina ai.

Faaaoga Uma Au Punaoa

Ua faamoemoe tatou te faaaogaina le malamalama ma le poto ua tatou maua e foia ai faafitauli tatou te fetaiai. Tatou te le tau manaomia se faaaliga e faatonu ai i tatou e fai o tatou tiute, aua ua uma ona ta’u mai ia i tatou e tusitusiga paia e fai lena mea; pe tatou te faatalitali foi mo se faaaliga e suia ai le atamai faaleagaga pe faaletino ua uma ona tatou maua—ae na o le faateleina. E ao ona tatou faia i le auala masani, o se ala o galuega o le aso, o le mulimuli i faiga ma tulafono ma aiaiga e taitaia ai le olaga.

O tulafono ma aiaiga ma poloaiga o ni puipuiga taua tele. Afai tatou te manaomia ni faatonuga e faaali mai e sui ai o tatou ala, o le a faatalitali mai i le ala a o tatou taunuu atu i le mea tonu e manaomia ai. O le fautuaga ina ia “galulue ma le naunautai” e moni lava o se fautuaga poto (tagai MFF 58:27).

E Mafai Ona Malosi Atu Lau Molimau Nai Lo Lou Iloa

Aua nei e lagona le faaletonu pe maasiasi foi pe afai e te le iloa mea uma. Fai mai Nifae, “Ua ou iloa e alofa o ia i ana fanau; ae ui i lea, ou te le iloa le uiga o mea uma” (1 Nifae 11:17).

Atonu e tele atu se malosi i lau molimau nai lo le mea e te iloa. Na fetalai atu le Alii i Sa Nifae:

“Ai se sau foi ia te au ma le loto momomo ma le agaga salamo, ou te papatisoina o ia i le afi ma le Agaga Paia, e pei o sa Lamana, ona o lo latou faatuatua ia te au i le aso o lo latou liliu mai, sa papatisoina i latou i le afi ma le Agaga Paia, a ua latou le iloa ai” (3 Nifae 9:20; ua faatusilima mea e faamamafa).

O ni nai tausaga ua mavae, sa ou feiloai atu ai i se tasi o ou atalii i totonu o le misiona i se vaega mamao o le lalolagi. Ua atoa le tausaga talu ona i ai o ia iina. O lana fesili muamua lava lenei: “Tama, o le a se mea e mafai ona ou faia ou te tuputupu ae ai faaleagaga? Sa ou taumafai malosi lava e tuputupu ae faaleagaga, ae leai so’u alualu i luma ua i ai.”

O lana vaaiga lenei: ae ia te au, o le isi itu. Sa ou tau le talitonu i lona tulaga faatagata matua ua i ai, o lona tuputupu ae faaleagaga na ia maua i le na o le tasi le tausaga. Sa na “le iloaina,” aua na oo mai o se tuputupu ae, ae le o se aafiaga faaleagaga faafuasei.

Ia Maua Lau Molimau e ala i le Tuuina Atu

E le o se mea e le masani ai le faapea mai o se faifeautalai, “E mafai faapefea ona ou tuuina atu se molimau sei vagana ua ou mauaina? E faapefea ona ou molimau atu o loo soifua le Atua, o Iesu o le Keriso, ma e moni le talalelei? Afai e le o i ai sa’u molimau faapena, pe le o le le faamaoni ea lena?”

E, pe ana mafai ona ou aoao atu ia te outou lenei mataupu faavae e tasi: o se molimau e mafai ona maua i le tuuina atu! E i ai se vaega o lau sailiga mo le malamalama faaleagaga, o loo i ai lena “laasaga tele o le faatuatua,” e pei ona ta’ua ai e le au fai tofamanino. O le taimi lea e te oo atu ai i le faatausiusiuga o le malamalama ma laa atu i le pogisa ma e iloa ai o loo malamalama foi le ala i luma atu mo na o se laa se tasi pe lua foi. Fai mai le mau, “o le mafaufau o le tagata” e moni lava, “o le lamepa lea a Ieova” (Faataoto 20:27).

E ese le maua o se molimau mai se mea sa e faitau i ai po o se mea foi na fai atu e se isi; ma o se amataga talafeagai lena. Ese foi le maua o le Agaga e faamautu atu i lou loto o mea na e molimauina ua moni. Pe tou te le iloa ea o le a maua mai a o e faasoa atu? A o e tuuina atu le mea o ia te oe, e i ai se mea e suitulaga ai, e i ai ma le faasiliga!

O le faailoa atu o le suega lea o lou faatuatua.

Ia tuu atu lau molimau i mea ua e faamoemoe e moni, o se faatinoga o le faatuatua. O se mea e suesue i ai, e pei o le suega na faailoa atu e le perofeta o Alema i ona tagata. Tatou te amata i le faatuatua—ae le o se malamalama atoatoa o mea. O lena lauga o loo i le mataupu e 32 o le Alema, o se tasi o savali aupito maoae i tusitusiga paia, aua na faatatau atu i tagata o e faatoa amata ona saili mo le upumoni, i le tagata sailiili lotomaualalo. Ma o loo i ai se ki i se molimau o le upumoni.

O le Agaga ma le molimau e uiga ia Keriso o le a faapitoa ona oo mai ia te oe, ma tumau ia te oe pe a e faasoa atu. O lena faiga, o loo i ai le aano o le talalelei.

Pe le o se faaalia tonu lenei o le faaKerisiano? E le mafai ona e mauaina, pe teuina, pe faateleina seiloga ma seia oo ina e naunau e faasoa atu. O le tuuina atu ma le le faatuaoia, e avea ai [le molimau] ma au meatotino.

E Mafai Ona E Faia le Galuega a le Alii

O loo i ai se mana maoae i lenei galuega, o se mana faaleagaga. O tagata masani o le Ekalesia, e pei o oe, e mafai ona faia le galuega a le Alii, i le mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia e ala i le faamauga.

I ni tausaga ua mavae na faamatala ai e se uo le aafiaga lenei. Sa 17 ona tausaga ma sa la tutu i se tamai fale i le setete i saute. O lona aso muamua lea i totonu o le misiona ma o lana faitotoa muamua foi lea. Na tu mai se tina lauulusina i le faitotoa valavala ma fesili mai pe o le a le mea e mananao ai. Na eueu atu o ia e lana soa e amata [ona fai atu i le fafine]. I lona fefe tele ma le tau le mafai ona fai se tala, sa iu ai ina masua atu [lana tala], “O le tulaga o loo i ai le tagata, sa i ai foi le Atua, ma o le tulaga o loo i ai le Atua, e mafai foi ona oo i ai le tagata.”

O se mea ese lava, aua sa fia iloa [e le tamaitai] ma fesili mai ai po o fea na sau ai ma lena faaupuga. Na tali o ia, “O loo i totonu o le Tusi Paia.” Sa ia tuua le faitotoa mo sina taimi, ma toe foi mai ma lana Tusi Paia. Na ia faailoa mai o ia o se faifeau a se aulotu, ma tuu atu loa le [Tusi Paia] ia te ia ma fai atu, “Ia, se’i faasino mai.”

Na tago atu i le Tusi Paia ma sue solo ma le popole i luma ma tua. Mulimuli ane, sa ia toe faafoiina atu [le tusi] ma fai atu, “Ia, ua ou le mauaina. Ou te le o mautinoa foi pe o i ai iina, ae tusa lava pe o i ai, ou te le mauaina. Ua na o au o se tama faifaatoaga mativa mai tua i le Vanu o Cache i Iuta. E le’i tele sou aoaoina. Ae ou te sau mai se aiga e ola i le talalelei a Iesu Keriso. Ma e tele mea ua faia [e le talalelei] mo lou aiga o lea ua ou taliaina ai se valaau ou te sau i se misiona mo le lua tausaga, e totogi lava e au, e ta’u atu i tagata o’u lagona e uiga [i le Talalelei].”

Ina ua mavae le afa seneturi, sa le mafai lava ona taofiofia e ia [ona] loimata a o ia faamatalaina mai ia te au, le ala sa ia tatalaina ai le faitotoa ma faapea mai, “Sau i totonu, si a’u tama e. Ou te fia faalogo lava i mea o loo e tau faamatala mai.”

Aoaoina e ala i le Agaga

E tele naua mea e fia fai atu. E mafai ona ou tautala e uiga i le tatalo, i le anapogi, i le perisitua ma le pule, o le agavaa—e faatatau uma i le faaaliga. A malamalama i ai, e fetaui lelei lava—[lelei] atoatoa. Ae o nisi mea e ao lava ona aoaoina taitoatasi, e le tagata lava ia, e aoao mai e le Agaga.

Ou te iloa foi e ala i aafiaga e paia tele le ta’ua o loo soifua le Atua, o Iesu o le Keriso, ma o le meaalofa o le Agaga Paia na tuuina mai ia i tatou i lo tatou faamauga o se meaalofa faalelagi. E moni le Tusi a Mamona! O le Ekalesia lenei a le Alii! O Iesu o le Keriso! O loo pulefaamalumalu ia i tatou se perofeta a le Atua! E le’i mavae atu aso o vavega, pe ua mavae atu foi le faaali mai o agelu ma aoao mai i tagata! O meaalofa faaleagaga o loo i ai i le Ekalesia. O [meaalofa] uma e aupito sili ona matagofie ai le meaalofa o le Agaga Paia!

Mai se lauga na tuuina atu i se semina mo peresitene fou o misiona i le aso 25 o Iuni 1982.

Faamatalaga

  1. History of the Church, 3:381.

Lolomi