2007
Mataupu Faavae o le Aoao Atu ma le Aoaoina Mai
Iuni 2007


Mataupu Faavae o le Aoao Atu ma le Aoaoina Mai

Ata
Ata

Aoao Atu ma le Aoaoina Mai

Peresitene Packer: O la tatou mataupu autu o le aoao atu ma le aoaoina mai o le talalelei a Iesu Keriso, i le potuaoga faapea foi i le fale. O i tatou uma lava—o taitai, faiaoga, faifeautalai, ma matua—ua i ai se luitau mo le olaga atoa mai le Alii ina ia le gata ina aoao atu ae faapea foi ona aoaoina mai ia aoaoga faavae o le talalelei e pei ona faaalia mai ia i tatou.

O le a tatou amata i sa ma’ua talatalanoaga puupuu ma Elder L. Tom Perry, e faatatau i mataupu faavae e fausia mai ai le aoao atu lelei. O la’u matafaioi, o le faamatala atu lea o ni nai aafiaga patino sa aoaoina ai au i le tele o mea e uiga i le aoao atu ma le aoaoina mai. Afai e te matamata ma faalogo lelei, o le a e matauina ai, ina ia avea ma se faiaoga lelei e tatau ona avea oe ma se tagata e naunau e aoao.

A maea le ma talatalanoaga ona sosoo lea ma Elder Jeffrey R. Holland, o lē o le a aoaoina i tatou i le saunia e aoao atu. Ona faatasi atu lea o ia i se vasega i le potuaoga, e avatu ai se faataitaiga o le aoao atu i totonu o le potuaoga.

Soo se tasi lava o le Toasefululua, e mafai ona faatinoina lelei lenei faataitaiga. Semanu e tofu lava le tagata ia ma lana auala e ese mai i isi. E leai se metotia se tasi e lelei mo faiaoga uma lava po o tulaga e i ai. E taua le Agaga na te taialaina i tatou e faaaoga a tatou lava sauniuniga, poto masani, uiga, silafia, ma le molimau i soo se tulaga faafaiaoga.

Tiutetauave o Taitai

Ua i ai i taitai se tiutetauave e aoao atu ai, pe o latou i ai i fono a aufono, po o faatalanoaga po o sauniga tapuai. Ua ia te i latou foi se tiutetauave e faamautinoa ai o le atiina ae faafaiaoga ma le aoaoina lelei o le talalelei, e faia pea lava pea i olaga o tagata o le au paia.

Ina ia ausia lena faamoemoega, sa auina atu e le Au Peresitene Sili se tusi na tusia i le aso 17 o Novema, 2006, e le toe faaauauina ai tofiga o faatonu mo le faaleleia o faiaoga i uarota ma siteki. Na auina atu faatasi ma lena tusi se lisi o “Tiutetauave o Taitai mo le Faaleleia o Faiaoga.” Matou te talitonu, o mataupu faavae e aoao atu i lenei faasalalauga, faatasi ai ma fautuaga ma punaoa na ta’ua i lena tusi, o le a fefautuaai faatasi ai taitai perisitua ma taitai o ausilali ina ia faaleleia le aoao atu o le talalelei ma le aoaoina mai. E le toe tau faia nisi fonotaga faapitoa mo le faaleleia o faiaoga e ese mai i a outou aufono ma faatalanoaga mai lea taimi i lea taimi pe a manaomia.

Matou te tatalo ia mafai ona fesoasoani lenei faasalalauga faaleaoaoga ia te outou, ia avea ai ma faiaoga ma tagata aooga sili atu o le talalelei a Iesu Keriso.

Naunautaiga e Aoaoina

Elder L. Tom Perry: Peresitene, sa e tusia se tusi e faaulutala o le Teach Ye Diligently, [Ia Outou Aoao Atu ma le Maelega]. O tulaga uma lava i le Ekalesia e manaomia ai se faiaoga tauaogaina. O lo tatou valaauga e aupito sili ona taua. E mafai lava ona ta talatalanoa mo ni nai minute e uiga i le aoao atu ma le maelega, o se tulaga manaomia i o tatou mau valaauga i le Ekalesia?

Peresitene Boyd K. Packer: Sa tofia au e fai ma supavaisa o le seminare, ma ou te le’i iloaina lava se mea e tasi, ma sa tofia au i lena taimi, sa faafaigaluega a’u, ma totogi ou te femalagaai i mea ua faavae ai le Ekalesia e ta’u atu i faiaoga seminare pe faapefea ona aoao atu, ma pe o a foi mea sa sese ona latou faia. O se tulaga maasiasi tele lena, aua ou te alu atu i se vasega ma vaaia ai se mea ua fai e faiaoga ma e tatau ona ou faasa’oina i latou ae o la ou te iloa o le mea foi lena sa ou faia i taimi uma ou te aoao atu ai, ma sa ou aoaoina mai ai se mea e uiga i le faasa’o o oe a o la e te aoao atu.

O Elder Harold B. Lee ma Elder Marion G. Romney o i la’ua o ni faiaoga i taimi uma lava, ma e la te taumafai malosi lava e ta’u mai se mea ia te au pe aoao mai foi ia te au se mea. Ou te manatu o le mafuaaga sa la faia ai—ou te le mautinoa pe na i ai sa la’ua vaaiga mamao ia te au i lenei tulaga [ua ou i ai] po o le valaauga—peitai e tasi se uiga tonu sa ia te au; sa ou manao e aoao, ma ou te le’i teena. Ma afai e te le teenaina, ma afai e te manao e aoao, o le a aoaoina pea oe e le Alii, o nisi taimi o mea e te matuai lei mafaufau lava e te manao ia iloa.

O na taitai maoae, sa la taufai aoaoina au. A ou vaai ia Uso Romney, o nisi taimi e faapea mai, “Sole, se’i ou ta’u atua le mea lea.” Sa ou iloaina foi, o le a faatonu au. Sa manao e ta’u mai ia te au, sa ou faia se mea e le tatau ona ou faia, ma ou te faafetai lava ia te ia i taimi uma.

Sa vave ona ou iloa ai, e aoga tele le faalogologo i le poto masani o tagata matutua. Sa i ai so’u peresitene o le siteki sa fai mai i se tasi taimi, “Ou te taumafai lava i taimi uma ia ou i ai faatasi ma tagata taua.” Sa nofo o ia i se taulaga laitiiti i Idaho. Ae sa fai mai o ia, “Afai e i ai se failauga e sau po o se mea taua foi e fai, ou te taumafai lava ia ou i ai iina, aua e mafai ona ou aoao mai ai.”

E tosina lava au e le aunoa e miomio faatasi ma tagata matutua—o le taimi nei ua toatasi a’u. Ae ou te manatua i le Korama a le Toasefululua, o LeGrand Richards e le’i tutusa le saoasaoa o lana savali ma isi o le Usoga, ma e masani ona ou faatalitali e tatala le faitotoa mo ia ona ma toe savavali faatasi lea ma ia i le ofisa. I se tasi aso sa saunoa mai ai se tasi o le Usoga, “E, ese lou agalelei ma le vaaia lelei o Uso Richards.” Ma sa ou mafaufau, “E te le silafia lo’u faamoemoe manatu faapito,”—a o ma savavali, o le a na o lo’u faalogologo lava ia te ia. Ma sa ou iloaina, na te manatua Uilifoti Uitilafi, ma o le a ia talanoa ai foi. O le aoao atu o le toatasi i le toatasi, e ese le mamana. E masani lava o le aoao atu o le toatasi i le toatasi, o le mea lena e tupu pe a faasa’oina oe.

O se tasi mataupu faavae o le aoao atu o le ala po mai lou moe (tagai MFF 88:124)—ae o le vaega faigofie o lena mea, po o le vaega faigata, o le taoto e moe—ona e manatunatu lea i le taeao ina ua manino lou mafaufau. O le taimi lena e oo mai ai manatu e aoao atu ai.

Ou te le iloa pe o le a le tele, na aumai ai se galuega ou te faatinoina, ae e lei i ai ma sina faa’ite’ite i lo’u mafaufau po o le a le mea e fai. O ananafi sa ou i ai i se fonotaga a le Au Pulega Aoao. Sa ou iloa o le a ou lauga muamua ma sa ou mafaufau ai, “O le a sa’u e fai atu?” Ma sa ou talitonu, o le a oo mai se savali, ma na oo mai lava.

Faaaoga Tusitusiga Paia

Elder Perry: O le a le taua o le faaaoga o tusitusiga paia i lou aoao atu?

Peresitene Packer: Ou te faalagolago i taimi uma lava i tusitusiga paia. O le faataitaiga sili o le aoao atu ma le pe faapefea ona aoao atu, o le vaaiga sili mo metotia faafaiaoga, e ese mai le mataupu autu, o le talalelei lea, o le Alii ma Ana aoaoga. O le mafuaaga lena ou te le fia alu ai i le pulelaa pe tu i luma o se vasega e aunoa ma a’u tusitusiga paia i o’u lima. Ua i o’u lima foi a’u tusitusiga paia i le taimi nei.

Elder Perry: Peresitene, e te fealuai lava ma au tusitusiga paia. O taimi uma lava ta te feiloai ai, e i ai lava au tusitusiga paia. Sa e faamatala mai ia i matou le tala i se tasi taimi sa i ai i le vai [au tusitusiga paia], ma sa na ona fesoasoani ai o lena mea ua mafai ai ona vave lou su’eina o itulau.

Peresitene Packer: Sa ou suesue i fafo i le mutia, ma sa ou alu ese ae tuu faataliaga ai a’u tusitusiga paia i luga o le tamai laulau—ua galo ai, e pei ona faia e toeaiina—ma sa ola mai le faapasī fuilaau. Sa ou sau i fafo i le taeao ma mafaufau, “Auoi, a’u tusitusiga paia e, sa ou makaina mo le 50 tausaga a ua leaga.” Sa ou iloa [mulimuli ane] ua avea ma mea ua matalatala ai lautusi. Ua ou manatu, afai ou te toe faatauina ni tusitusiga paia fou, o le a ou tuua i fafo e faatimu ai muamua a o le’i amata faaaogaina.

Elder Perry: E masani ona talanoa mai tagata e uiga i tusitusiga paia ma, o nisi o i latou, e faigata tele ona faitau uma. E faapefea ona e faia tusitusiga paia ia olaola i lou aoao atu?

Peresitene Packer: Faitau pea. Ou te manatua ina ua tonu ia te au o le a ou faitauina le Tusi a Mamona. A o ou talavou, sa ou susu’eina ma faitau, “O au o Nifae, na fanaua e matua lelei” (1 Nifae 1:1). Sa ou faitauina uma ia mataupu, ma sa ou aoaoina ni mea. Sa manaia, ma sa mafai ona ou malamalama ai seia oo ina ou tau atu i mataupu o le Isaia ma le gagana a perofeta o le Feagaiga Tuai. I ni nai masina la mulimuli ane, sa tonu ia te au ou te toe taumafai e faitau le Tusi a Mamona. Sa ou faitauina—“O au o Nifae, na fanaua e matua lelei” ae o taimi uma lava ou te faia ai, e faafeto’ai lava au e na mataupu o le Isaia, ma sa ou le iloa pe aisea na tuu ai iina. Na iu lava ina tonu ia te au o le a ou faitauina foi. A o ou talavou la, sa na ona ou tilotilo lava i upu, ou te le’i malamalama i ai, ae sa mafai ona ou susueina lautusi ma faaauau. A e oo i le Alema, o le a e folau pea lava seia uma.

O lea e tatau lava ona e naunau e faitauina, ae le na ona aoao mai ai o sina mea itiiti, ae faitau mai lava i le amataga seia oo i le faaiuga—o le Tusi a Mamona, o le Feagaiga Fou, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o le Penina Tau Tele. Ua tele tausaga o o’u faia o se aga masani le faitau o tusitusiga paia i taumafanafana taitasi, pe a maua nai malologa pupuu, e faafou ai le faleteuoa [o mea o i ai i tusitusiga paia].

Tatalo mo le Meaalofa o le Aoao Atu

Elder Perry: O le a sau fautuaga i tagata faatoa liliu mai, a o loma ni o latou tofiga muamua o se faiaoga?

Peresitene Packer: O le a ou ta’uina atu ia i latou, e mafai ona latou faia. E mafai e tagata uma ona faiaoga. O le a ou fautuaina i latou e tatalo mo le meaalofa o le aoao atu. E te silafia, o loo tautala le Tusi a Mamona e uiga i meaalofa ma o loo otooto mai ai le tele o meaalofa, ma o i ai le aoao atu o le talalelei e ala i le Agaga (tagai Moronae 10:8–10). Ina ua ou faitauina lena mea i tausaga ua mavae, sa ou mafaufau, “O se meaalofa lena ou te manao ai, ia mafai ona ou aoao atu e ala i le Agaga.” Sa ou iloaina mai tusitusiga paia e tatau ona e ole atu mo lena meaalofa—ina ole atu ia ona outou maua ai lea—o lea la, o le a ou ta’u atu ia i latou e saga ole atu pea ma saili “ona outou maua ai lea” (tagai Mataio 7:7; 3 Nifae 27:29) ma o lena meaalofa e tatau ona e galue ia maua, ma e mafai lava ona maua.

Saili le Agaga

Elder Perry: O le a se mea e tatau ona fai e faiaoga ia mautinoa ai ua ia i latou le Agaga i lo latou aoao atu?

Peresitene Packer: E tatau ona outou ola agavaa, ma e tatau ona outou ole atu mo se fesoasoani. E mafai foi ona outou ole atu mo se fesoasoani pe afai o outou o ni matua. Ona tatau lea ona outou tausia poloaiga ma tatalo pea lava pea, e le aunoa mo le tomai ma musumusuga ina ia iloa po o le a le mea e fai ma le taimi e fai ai. O le a le tuulafoaiina lava outou e le Alii: “Ou te le tuua outou o matuaoti, ou te sau ia te outou” (Ioane 14:18); “Soo se mea … e te aioi mai ai i le faatuatua, o talitonu i le suafa o Keriso e te maua,” o le a tuuina atu ia te oe (Enosa 1:15). E i ai si faaopoopoga a se tasi mau i ai—pe afai e lelei mo outou (tagai Moronae 7:26). E aoga tele le talalelei.

Atonu o oe o se tagata ua matua ma ua manatu ua maea lau galuega, pe o oe foi o se tagata talavou o loo fefe i mea uma lava, po o se tina e matua pisi tele i le fanau, po o se tama ua leai se avanoa, ae e mafai ona e aoao atu, e mafai foi ona e tatalo, e mafai foi ona taialaina oe. Ma o le a taialaina lava oe. O le a faamanuiaina oe e le Alii—ma e mafai ona ou folafola atu ia te oe lena mea.

Ina o aoao atu le Alii, e faaaoga lava e Ia e le aunoa mea ua iloa e tagata. Mo se faataitaiga, “E tusa le malo o le lagi ma le upega” (Mataio 13:47)—e le o se upega mo’i; ua na ona faatusa i ai; ona Ia faamalamalama lea o le mafuaaga. Ma “e tusa foi le malo o le lagi ma le tagata faatauoa; ua sailiili [atu i] penina lelei” (Mataio 13:45). Ina ua ia tuuina atu le faataoto i le tagata lulu saito (tagai Mataio 13:3–8), o se mea lena e mafai ona talafeauga ma i latou, ma e le gata ina mafai ae atonu ina ua mavae ona Ia tuuina atu o le faataoto i le tagata lulu saito ma talanoa e uiga i fatu sa pauu i le mea papa ma le eleele lelei, ma i se masina mulimuli ane na i ai se tasi sa faalogologo ai, sa toto ana fatu, sa vaai atu i fatu i lona lima, ma toe manatua ai lena lesona.

Afai e te faaaogaina faataoto ma tala ma ata, e ola lava pe a taape le vasega. Sa matua faatauvaa lava Lana metotia. O nisi taimi e fai lava si ona matapāū, ae o Ana aoaoga sa mafai ona latou malamalama ai e le aunoa.

O le aoao atu o se valaauga sa, o se valaauga e paia. O le mea ou te manatu o le a ou ta’u atu ia i latou [faiaoga] o le, e le tuulafoaia lava i latou e aoao atu na o i latou. E le tatau lava ona tuulafoaia na o i latou. Ua uma ona folafola mai e le Alii lena mea i tusitusiga paia. Fai mai Alema, ua tuuina atu e le Alii i atunuu uma, i gagana uma, o aoao (tagai Alema 29:8) ma ua fetalai mai le Alii, “Ia outou aoao atu ma le filifiliga ma o lo’u alofa tunoa [o le a] mafuta ma outou” (MFF 88:78).

Ou te le iloa pe faapefea ona aoao atu le talalelei e aunoa ma le tatalo e le aunoa. E mafai ona leotele lau tatalo, ae e mafai foi ona e tatalo i le mafaufau. E tele taimi pe a ou aoaoina se vaega o tagata po o se vasega, ou te tatalo ai lava i lo’u loto, “E mafai faapefea ona ou fesoasoani ia latou malamalama?” Ma ou te le iloa lava pe faapefea ona fai e aunoa ma le i ai o le mana o le tatalo.

O Le Tiutetauave e Aoao Atu

Elder Perry: O le aoao atu e totonugalemu i gaoioiga uma a le Ekalesia. O ai e i ai le matafaioi o le saunia o i latou lava e aoao atu?

Peresitene Packer: O tagata uma lava o se faiaoga—o le taitai o se faiaoga; o le soo o le faiaoga, o le fesoasoani o se faiaoga; o matua o faiaoga. O lona uiga ua ia i tatou se matafaioi a i tatou lava e aoao atu, e aoao mataupu faavae o le aoao atu. Ua faatuina e le Alii Lana Ekalesia ina ia faia e i tatou uma mea uma i le Ekalesia. O loo i ai se fuaitau i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, “ia mafai ona taitoatasi le tagata ma tautala atu i le suafa o le Atua, … o le Faaola o le lalolagi” (MFF 1:20). E maeu le faamanuiaina o i tatou i le i ai o sa tatou perisitua e galue e aunoa ma se totogi, e pei ona ta’ua ai, ina ia mafai e uso uma ona umia le perisitua. O tuafafine uma e mafai ona maua valaauga i le Ekalesia, o i tatou uma o le a avea ma matua. O le mea lea, o le aoao atu o le totonugalemu lea o mea uma tatou te fai.

Elder Perry: Sa e ta’ua le aoao atu i le fale. O le a le eseesega o le aoao atu i le Lotu ma le aoao atu i le fale? E i ai se eseesega tele?

Peresitene Packer: I le fale, e sili atu le mafana ma e lelei atu ma faigofie ma e le faamamaluina, ma e aoao atu foi e matua e ala i faataitaiga. E aoao atu foi e matua nisi o mea e fai si tiga i tamaiti pe a fesili atu pe “aisea,” ae na o le pau le tala e mafai e matua ona fai atu o le “auā”—auā latou te le iloa pe aisea, ua na ona latou iloa lava e le o le mea lea e fai, ma latou te aoao atu ia i latou le usiusitai ina ia latou iloa ai ma malamalama. Ma o le fale, e i ai le noataga lena o le alofa i le va o le matua ma le tamaitiiti, e te le fiu lava seia uma ona e aoaoina atu.

Aoao Atu i le Agaga

Elder Perry: Peresitene, e faapefea ona e tuuina atu le Agaga i le potuaoga mai le faiaoga i tamaiti o le vasega, i se faiga o le a avea ai ma aafiaga anoa ia i latou?

Peresitene Packer: Muamua, e tatau ona latou iloa e te alofa ia i latou, e te manao e aoao i latou. Ona tatau loa lea ona e fesootai atu i ai e tusa ma le mea latou te gafatia. E le mafai ona tatou tautala atu i mea e le oo i ai lo latou malamalama—faapena foi i le talalelei —e uiga i mataupu e le mafai ona latou iloa se uiga. E le o le mea lena sa faia e le Alii. Sa savavali faatasi le Alii ma i latou ma talanoa ma i latou i aso faisoo o le olaga, ma o le maualuga lava lena o Ana aoaoga i taimi uma.

Afai e i ai sau mea e te aoao atu, latou te mananao moni lava e aoaoina. E oo foi i tupulaga talavou—aemaise lava o talavou—e mananao e aoao. Latou te fia feinu i ai.

E toatele faiaoga e manatu e tatau ona latou sauniunia uma lava upu latou te fai atu ai. E sa’o i se isi itu ae sese foi i se isi. O lena sauniuniga e aofia ai le lava o le avanoa [o le lesona] e fetuutuunai ai ina ia faaaofia ai tamaiti o le vasega, e fai mai ni a latou fesili ma faaaofia ai tamaiti i le lesona. E tatau ona e tuua se avanoa mo musumusuga.

E mafai e le Agaga Paia ona faama’ite lou manatua. Afai e i ai se faigata o se mea e aoao atu, ma a tatou mafaufau pe o ai i tatou ma pe o a foi mea tatou te fai, e i ai pea lava sina o tatou aafiaga itiiti sa i ai po o se nofoaga sa tatou i ai po o se mea sa tatou vaai i ai, e mafai ona tatou aumaia i le lesona. Ma o tusitusiga paia o se vaega o na mea uma. Ua le na o se tusi e te faitau i ai i lea taimi ma lea taimi e iloa ai tulafono ma aiaiga faavae a le Ekalesia.

E fai lava si tele o le aoao atu o loo faia i le Ekalesia e matua le mafai lava ona fetuutuunai, e pei o la e fai se lauga. E faale-lelei lo tatou tali atu i ni lauga i totonu o potuaoga. Tatou te faia i sauniga faamanatuga ma konafesi, peitai o le aoao atu, e mafai ona valalua, ina ia mafai ai ona faia ni fesili. E mafai ona faigofie lou uunaia o ni fesili i se vasega.

Faapea la sa e aoaoina atu le Faamaturoina o le Perofeta o Iosefa Samita. O oe o le faiaoga o talafaasolopito o le Ekalesia, ma ua uma ona e suesueina atoa, ma ua e iloaina na tupu i le aso 27 o Iuni, 1844, i le 5 i le afiafi i le Falepuipui i Karefasi ina ua fanaina le Perofeta. Afai e te fesili ia i latou po o le a le taimi o le aso ma pe o fea foi ma isi mau mea, na fana ai le Perofeta, o le a leai se isi o i latou e iloa. E te lei iloaina foi ae e te lei faitauina le tusi lesona. Ae e mafai ona e fai atu, “O le a le mea na oo ai lena mea ia te ia? O le a sou manatu aisea na oo ai lena mea ia te ia?” O le taimi lava e te fai atu ai, “O le a sou manatu?” ua i ai foi sa latou tala e fai mai. E mafai ona fai so latou sao, e oo lava i tamaiti o le vasega e sili ona matamumuli o le a i ai se tala e fai mai. O lona uiga e i ai lava se ala e taulima ai fesili ma faatonutonu ma faafoe ai le vasega. Tali atu i fesili. Ia maua le lagona saoloto e fai fesili i se vasega.

E le mafai ona e foai atu se mea e le o toe i ai ia te oe, nai lo le mafai ona e toe foi mai mai se nofoaga e te le’i oo lava i ai. O lea la, e tatau lava ona e maua le Agaga.

  • O aoaoga mai lenei fonotaga faaleaoaoga a taitai i le lalolagi atoa, e mafai ona fesoasoani e faaleleia atili ai oe o se faiaoga ma se tagata aoao. Ina ia faailoa ma faaaoga manatu i nei aoaoga, faitau le faamatalaga o loo i pusa lanu samasama ua tuu i tafatafa o le amataga o aoaoga taitasi. Atonu foi e te manao e maka au tusitusiga paia ma fasi fuaitau autu i aoaoga ma tusia ai ou lagona e te mauaina.

  • Faitau saunoaga amata a Peresitene Packer. Vaai po o a manatu e mafai ona fesoasoani ia te oe e avea ai o se faiaoga ma se tagata aoao e sili atu.

  • Mafaufau loloto i le fesili lenei, ma tusi i lalo manatu ma lagona e oo atu ia te oe: O le a le mea e tatau ona ou fai ina ia mautinoa ai ua ia te au le Agaga i lo’u aoao atu i le fale ma le lotu?

  • O le a sou manatu o le a le mea na fesoasoani ia Peresitene Packer e avea ai o ia ma se tagata aoao mataalia?

Lolomi