2008
Saunia mo le Mauaina o Sauniga o le Malumalu
Aperila 2008


Saunia mo le Mauaina o Sauniga o le Malumalu

Ata
Charles W. Dahlquist

A o ou laitiiti sa masani ona ma savalivali ma Tamamatua Ahlander i se fanuamaliu lata ane. Sa iu ina ou fiafia i na savalivaliga ma talisapaia ia lagona faapitoa na ou lagonaina iina. Peitai, ou te lei malamalama lelei pe aisea na oo mai ai na lagona e pei ona ou maua.

E lei mamao atu, sa ou savalivali toatasi ai i auvai o le Vaitafe o le Susquehanna i Penisilevania, lea na faaali ane ai Ioane le Papatiso i se taeao matagofie o le tautotogo o le 1829 ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui ma toefuatai mai le Perisitua Arona. A o ou mafaufau loloto i lena mea na tupu, na ou toe lagonaina ai na pei ua ou i ai i eleele paia. I le tele o tausaga sa ou lagonaina ai se sootaga faapena ma le faavavau a o ou asia nofoaga o taua ma isi nofoaga paia i le lalolagi atoa.

I nei nofoaga taitasi, na foliga mai o le veli sa i le va o le olaga lenei ma le faavavau sa matuai manifinifi lava. I nofoaga taitasi sa i ai le faamautinoaga faifaipea e faapea, o le olaga e le amataina i le tagi a se pepe pe muta i le oti o le tino, ae e faaauau pea lava.

O le aso, ua ou toe tulai ai i nofoaga paia i se tasi o malumalu paia a le Atua, ma ua matua toe latalata mai ai foi lagona o le faavavau. Sa ou maua foi lena lava lagona a o ou ulu atu lata mai nei i malumalu i Finelani, Suitiselani, Hong Kong, ma Costa Rica. O ia malumalu taitasi o se sulufaiga paia, o se malutaga mai afa o le lalolagi, o se nofoaga o le filemu lea e mafai ona tatou auai i sauniga paia mo i tatou lava ma isi ma faamalosia patino ai ma saunia e tutu atu mo le upumoni ma le amiotonu.

Ua aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita, o le malumalu o se nofoaga lea e mafai e le Atua ona “faaali mai i Lona nuu sauniga o Lona maota ma mamalu o Lona malo, ma aoao ai i tagata le ala o le faaolataga.”1 Na saunoa Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008), “Ou te uunaia o tatou tagata i soo se mea, ma le malosi atoa ou te agavaa ai, ina ia ola agavaa e umia se pepa faataga o le malumalu, ia puipuia ma faia o se meatotino faapelepele, ma ia faia se taumafaiga sili atu e o i le fale o le Alii ma taumamafa i le agaga ma faamanuiaga e maua ai.”2

O le taimi nei ua i ai ni o tatou malumalu i le lalolagi atoa e faamanuiaina ai le Au Paia. E ui atonu e le o lava lou matua e auai atu ai i sauniga uma o le malumalu, e mafai ona e auai i faamanuiaga o le malumalu e ala i le faia o papatisoga mo e ua maliliu pe a 12 tausaga o lou matua. Ma e tusa pe tatou te tuaoi ma se malumalu pe fia afe maila le mamao, e mafai ona tatou ola agavaa i aso taitasi ia olioli ai i faamanuiaga o le auai atu i le malumalu. Ua fetalai mai le Alii ia i tatou i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, “A e tutu pea ou soo i mea paia, ma e le faagaeetia” (45:32). O le uiga o lenei mea e tatau ona tatou ola i ni olaga agavaa ina ia mafai ona tatou ulu atu ma olioli i faamanuiaga o le malumalu. Sei ou fautuaina atu ni nai auala e mafai ona tatou “tutu ai i mea paia” i le taimi nei po o fea lava o tatou i ai:

1 Ia ola e le aunoa i tulaga faatauaina o loo i le tamaitusi Mo Le Malosi o le Autalavou, ma ia aloese mai “mea e le paia.” Ina ia ulufale atu i le malumalu, e tatau ona tatou agavaa. E fesoasoani pe a tatou tutu i mea paia i le taimi nei. O lona uiga o le aloese mai nofoaga ma taimi pe a faaosoosoina i tatou e fai filifiliga sese. Ou te manatua se tala na faamatalaina e Peresitene J. Reuben Clark Jr. (1871–1961), o se fesoasoani i le Au Peresitene Sili, e uiga i lona afafine talavou. Sa sauni o ia e alu atu i se siva, ma sa ia faapea atu, “Ia e maua se taimi fiafia, lau pele. Ia e foi mai i le ta o le sefululua nanei.” Sa tali o ia, “Tama, o le po lenei o le siva tele. Matou te o i le siva ae matou te le foi mai seia oo i le taeao po.” Na tali atu Peresitene Clark, “Ioe, ua ou iloa o le mea lena o le a fai e le toatele. Ae e tatau ona e foi mai i le sefululua nanei.” Ona ia faapea mai lea ma le faanaunau tele, “Tama, e te le talitonuina au!” Na tali atu i ai o ia, “Lau pele, i le nofoaga sese, i le taimi sese, ou te le talitonuina ai foi au lava. Ia e foi mai i le sefululua nanei.”3

Tou te faia foi filifiliga faapenei i mea uma tou te o i ai. Po o fea lava o e i ai, ia fesili ifo ia te oe lava, “Pe o se nofoaga ea lenei e mafai ona mafuta ai le Agaga?” Afai e leai, ia e maua le lototele e aluese mai ai. Afai o lou potu (e aofia ai ata i luga o le puipui) e le o se nofoaga e mafai ona mafuta ai le Agaga, ia sui loa ina ia mafai ona mafuta ai le Agaga. Ia aoao vave e tutu i mea paia, ia faifai mea faatasi ma uo lelei, ina ia faapea ona lagolagoina oe e au taumafaiga i taimi uma ia agavaa e ulu atu i le maota o le Alii.

2Ia e faalatalata ma fesoasoani e faamalosi i lou aiga. O le savali o le malumalu o se savali e faatatau i aiga—aiga e faavavau. O o tatou aiga e mafai ona avea ma nofoaga o le paia ma le malosiaga. Ua aoao mai le tamaitusi o le Mo Le Malosi o le Autalavou:

“O le avea ai ma se vaega o le aiga, o se faamanuiaga sili. E mafai ona e maua i lou aiga se mafutaga mafana ma le fiafia, e fesoasoani ia te oe ia e aoaoina mataupu faavae sao i se siosiomaga alofa, ma e fesoasoani foi ia te oe ia e saunia mo le ola e faavavau. E le tutusa uma aiga, ae taua aiga taitasi i le fuafuaga a le Tama Faalelagi.

“Fai lau vaega ina ia atiinae ai se aiga fiafia. Ia laufofoga fiafia, loto fesoasoani, ma mafaufau i isi… . Taumafai ia avea oe ma se tasi e faatupuina le filemu ae le o le taufaalili, fia fusu, ma le faamisa. Ia manatua o le aiga o le iunite aupito paia lea o le Ekalesia.”4

3Ia fai le suesueina o tusitusiga paia o se vaega o lou olaga—e le gata i le faitauina e le aunoa ae ia faalagolago foi i tusitusiga paia e fesoasoani ia te oe i le faia o filifiliga taua.

A o avea au ma se peresitene o le misiona i Siamani i matu, sa ia te au se faafitauli tuga lava. Sa ou saili ma sa lei faamanuiaina mo se tali mo le tele o vaiaso. I se tasi taeao sa ou faitau ai i le Tusi a Mamona i le vaega lea na poloaiina ai Nifae e fau se vaa: “O au o Nifae, na ou alu soo i le mauga, ma ua ou tatalo soo i le Atua, o lea sa faaalia mai ai ia te au e le Atua o mea tetele” (1 Nifae 18:3). A o ou faitau i lena fuaitau puupuu, na oo mai le lagona ia te au, “O le mea lena e tatau ona ou faia.” Sa ou mafaufau loloto ma tatalo, ma na iu lava ina oo mai le tali, ma na ou iloaina le mea e tatau ona ou faia. Ou te faafetai mo lena faamalama itiiti o musumusuga lea na oo mai—a o ou suesue i tusitusiga paia. Ina ua ou mauaina la’u tali, na ou lagona sa ou “tu i totonu o se nofoaga paia.” Ou te iloa e mafai foi ona e maua aafiaga faapena a o e suesue, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i tusitusiga paia.

4Auai i le seminare pe a ua fetaui lou matua. Ua ou iloa o le auai e le aunoa i le seminare e fesoasoani i le autalavou ia manatua e moni o i latou lava o atalii ma afafine o le Atua, ma e mafai ona latou ole atu ia te Ia i taimi uma mo se fesoasoani i le faiga o filifiliga, ma e tali mai o Ia i a latou tatalo. O se nofoaga foi e mafai ona faamanatu atu ai e le o tuua na o i latou ma e toatele isi tagata i le lalolagi o e o loo taumafai e tutu i nofoaga paia ma ola i ni olaga agavaa.

5Faatumu lou mafaufau i mafaufauga mautinoa, mama, ma faagaeetia. Ua folafola mai i lo’u faamanuiaga faapeteriaka, “Vaai i le malamalama i luga, ma o i latou tou te o faatasi o le a latou iloa o loo e saili mo se mea e maualuga atu.” Ua ou iloa o le auala sili ona lelei e faatumau ai lau vaai i le malamalama i luga o le pulea o ou mafaufauga e ala i le taulotoina o mau, solo, viiga, ma isi mea faagaeetia. Ma a oo ina faaosoosoina i tatou i mafaufauga le mama pe le lelei, e mafai ona tatou suia na mafaufauga i mafaufauga lelei ae tulei ese ia mafaufauga le mama ma lē atoatoa.

6Ia i ai se ata o se malumalu i totonu o lou potu. A o laiti le ma fanau, sa ma fai atu ia i latou e filifili se malumalu na i ai se uiga faapitoa ia i latou. Ona matou faatauina mai lea o ata o malumalu na filifilia mo o latou potu e fesoasoani latou te manatua ai le taua o le malumalu ma le agavaa i taimi uma e ulu atu i le malumalu. O loo i ai se mea mamana i le vaaia o se ata o le malumalu i lea aso ma lea aso ma faaaoga lena ata e toe fai ai a tatou lava tautinoga e tumau le agavaa e alu atu i le malumalu. Atonu foi e te manao e tuu sou lava ata i talaane o le malumalu e faamanatu atu ai ia te oe, o oe o se tasi o le malumalu!

7Faaalu le taimi e atiinae ai au taleni ma ia avea ma tagata ua faamoemoe le Tama Faalelagi e avea ai oe. Ua faamanuiaina i tatou i le i ai o le polokalama a Tamaitai Talavou o le Alualu i Luma o le Tagata Lava Ia, ma le polokalama a le Perisitua Arona o le Tiute i le Atua. O le faamoemoega o ia polokalama taitasi ia fesoasoani ia i tatou ia avea e pei o le Faaola e ala i le faatutuina ma le ausia o sini aoga, atiinae uiga ma tomai o le olaga, faamalolosia o tatou aiga, ma fesoasoani ia i tatou i le atiinae o le faatuatua ia Iesu Keriso.

8A atoa lou 12 tausaga, ia alu i le malumalu e faia papatisoga mo e ua maliliu i soo se taimi e mafai ai. Ua tatou ola i se vaitaimi faamanuiaina ina ua i ai ni malumalu se 124 i le fogaeleele. O le toatele o outou e mafai ona o atu i le malumalu o se vaega o le autalavou ma aiga. Ae e tusa pe leai se malumalu e lata atu ia te oe, e mafai ona e fiafia i faamanuiaga o le malumalu e ala i le aoao atili e uiga i le malumalu ma ia agavaa i taimi uma e umia se pepa faataga o le malumalu. A o avea au ma se peresitene o le misiona, sa leai se malumalu a le matou misiona, o lea sa le mafai ai ona o atu a matou faifeautalai i le malumalu i le taimi o a latou misiona. I le taimi muamua, sa ou le manatu e uunaia i latou ia i ai se pepa faataga o aoga pea o le malumalu. Ae i le faaiuga o le 1994 na fautuaina ai e Peresitene Howard W. Hunter (1907–95) tagata matutua o le Ekalesia ia i ai se pepa faataga o aoga pea o le malumalu—e tusa pe latou te le o nonofo latalata i se malumalu.5 I le isi a matou faatalanoaga na sosoo ai ma a matou faifeautalai, sa ou aoao atu ai lenei mataupu faavae ma faia se faatalanoaga mo pepa malumalu mo a matou faifeautalai taitoatasi. O se matuai faamanuiaga lea mo le matou misiona ma a matou faifeautalai!

Ia faamanuia outou e lo tatou Tama Faaleleagi ina ia faaauau pea ona outou sauniuni, faatasi ai ma filifiliga taitasi tou te faia, ia tutu i mea paia i le taimi nei ina ia outou agavaa i taimi uma e ulu atu i le malumalu paia o le Alii. O outou o se “autalavou tautupu”6 o loo tatou pepese ai. O outou o le “faamoemoe o Isaraelu.”7 E tatau ona outou saunia e ausia galuega maoae o le amiotonu ua auina mai ai outou iinei e le Alii e fai. Ia faamanuia outou e le Atua, au uo talavou pele, ia saunia ma le maelega ia agavaa e ulu atu i le malumalu ma tofo i sauniga paia ua saunia e lo tatou Tama Faalelagi mo i tatou taitoatasi.

Faamatalaga

  1. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 445.

  2. “O Misiona, Malumalu, ma le Taitaiga,” Liahona, Ian. 1996, 66.

  3. Tagai The Teachings of Harold B. Lee, ed. Clyde J. Williams (1996), 629.

  4. (2001), 10.

  5. Tagai “The Great Symbol of Our Membership,” Liahona, Nov. 1994, 6.

  6. “Tumau, Tumau, Pei o Mauga,” Viiga, nu. 160.

  7. “Faamoemoe o Isaraelu,” Viiga, nu. 161.

Lolomi