2011
Fitusefulu Lima Tausaga o le Ola Fuafua Lelei mo le Lumanai
Iuni 2011


Fitusefulu Lima Tausaga o le Ola Fuafua Lelei mo le Lumanai

E ui e lei aloaia lelei le fuafuaga o le uelefea a le Ekalesia, ae na iloa e le Au Paia anamua le taua o le ola i se olaga o le faalagolago o le tagata ia te ia lava, tausia e matitiva ma e le tagolima, ma auauna atu i isi. Na faailoa mai e le Perofeta o Iosefa Samita, “O se tagata e faatumulia i le alofa o le Atua, e le faamalieina i le faamanuiaina na o lona lava aiga, a e ia faasalalau atu i le lalolagi atoa, e naunautai e faamanuia tagata uma lava.”1

E lei leva ona faatulaga le Ekalesia, ae faatu loa tamai faleteuoloa a epikopo ma ofisa o le sefuluai e fesoasoani ai i e le tagolima. Na faavaeina e Iosefa Samita le aoina o le taulaga anapogi i Katelani, Ohaio, i le vaitau o le 18302 Na faalauiloa ai foi ma le mataupu faavae o le sefuluai i lena lava vaitau (tagai i le MFF 119). Na totogiina le sefuluai ma taulaga anapogi i le tulaga o galuega, fua o faatoaga, ma isi oloa. Na vaai e epikopo ma peresitene o paranesi le tufatufaina o nei punaoa i auala e talitutusa ma le taimi nei.3

Na tauivi le tele o tagata o le Au Paia anamua e lagolagoina i latou lava. Ina ia foia le paie, sa tuufaatasi ai taitai o le Ekalesia ma le au paia e saili ni auala e fatufatu ai ni galuega e tausi ai i latou. Na maua e nisi ni galuega o le fausiaina o fale a le Ekalesia ma faamaea ni galuega faatino lautele. O nisi na galulue i faatoaga ma faatau atu ni oloa e tausi ai i latou lava ma o latou lava aiga. A o latou galulue faatasi, na faamanuiaina le Au Paia i le lava o mea na latou manaomia.

E ui e eseese luitau o o tatou taimi, ae o loo faaauau pea ona tausia e le Au Paia o Aso e Gata Ai i latou lava, faapea ma e matitiva ma lē tagolima e ala i le mulimuli i aoaoga a le Faaola ma le faataitaiga na faataatitia e augatupulaga anamua.

Faamatalaga

  1. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 353.

  2. Tagai i le Howard W. Hunter, “Aso Anapogi,” Liahona, Ian. 1986, 57.

  3. Tagai i le Glen L. Rudd, Pure Religion (1995), 2, 4.

Na galulue le Au Paia i Central Valley Kalefonia i le togavine a le Ekalesia i Madera, Kalefonia, ISA. Na maua mai i le togavine le faitau selau o tone o vine mamago mo le faaaogaina e tagata matitiva i le lalolagi atoa.

Agavale, luga: Na fafai ma uta e le Au Paia i Tenimaka ni pateta mo le Au Paia i Siamani i le 1947. Luga: O aoaoga i le gaosiga o meaai i Ekuatoa na fesoasoani lea i tagata o le ekalesia ina ia maua atili ni togalaau e fua tele mai.

Luga, mai le agavale: ata na pueina e Cornelius Zappey, faaaloaloga a le Church History Archives; Howard Collett; ma Peter Evans

Lolomi