2014
Feʻiloaki mo e Kāingalotu ʻĪtalí
Sune 2014


Feʻiloaki mo e Kāingalotu ʻĪtalí

Kapau te ke ʻaʻahi ki ʻĪtali, mahalo te ke maʻu e faingamālie ke maʻulotu fakataha mo e Kāingalotu ʻĪtalí ki ha houalotu sākamēniti. ʻOku fakafuofua ki he ngaahi uooti mo e kolo ʻe teau nai ʻi he fonuá. ʻI Sīnoá, ka ke ka lue ki he lotú te ke fou atu ʻi he ngaahi vaaʻihala ʻi he loto koló, fou atu ʻi he Piazza Ti Ferrari, ki he fungavaka hono ua ʻo ha ʻōfisi. He ʻikai faingataʻa ke ke ʻilo ha fakataha ʻi Loma, he ʻoku ʻi ai ha ngaahi falelotu ʻo e Siasí ʻi he konga kehekehe ʻe tolu ʻo e koló. Kapau te ke nofo ofi ki Lākuila [L’Aquila], te ke ʻalu ki he falelotu foʻou fakaʻofoʻofa ʻi Via ʻAvesanó, he naʻe holo e falelotu motuʻá ʻi ha mofuike ʻi he 2009.

Tatau ai pē pe ko e kolo pe uooti fē te ke ʻaʻahi ki aí, ko hoʻo tangutu pē ʻi he falelotú ʻo hiva e himi kamatá mo e Kāingalotu ʻĪtalí, te ke ongoʻi leva ʻenau tuí. ʻOku nofo ʻa e kāingalotu ko ʻení ʻi ha feituʻu ʻoku fuʻu tokosiʻi ai ʻa e kau Māmongá, ʻi ha fonua ʻoku mālohi ʻenau hehema ki ha tukufakaholo ʻo ha tui fakalotu kehé. ʻI he kāingalotu ʻe 25,000 ʻi ʻĪtali he ʻaho ní, ʻoku tokolahi ange ʻi he vaeuá ne papitaiso talu mei he 1986— ko ia, meimei ko ha papi ului e tokotaha ʻoku nofo ʻi ho tafaʻakí. Kapau te ke ʻeke ki he tokotaha ko iá pe ko e hā naʻá ne ʻomi ia ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, mahalo te ke fanongo ki ha talanoa hangē ko ʻení. Ko e ngaahi aʻusia mo e fakamoʻoni ʻeni ʻo ha kāingalotu faivelenga ʻĪtali ʻe toko tolu.

Paola Fava ʻo Sīnoá

ʻĪmisi
Paola Fava

Kuo hoko ʻa Paola Fava ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi ha taʻu ʻe 10. ʻOku tuʻu hono ʻapí ʻi Sīnoa, ko ha kolo ʻi ha taulanga fakaʻofoʻofa ʻi he matāfanga fakatokelau hihifo ʻo ʻĪtalí ʻoku ʻiloa ko e feituʻu ne fāʻeleʻi ai ʻa Kulisitofā Kolomupusí pea ʻi ai e meʻakai tukufakaholo ʻiloa ʻoku ui ko e pesitō (pesto). Naʻe mālōlō hono husepānití ʻi he 2009. Naʻe ʻi ai ʻene kiʻi kulī ko Paki, pea naʻe femoʻuekina ʻi he ngāue he Siasí mo fai e ngāue hisitōlia fakafāmilí. Ko e talanoa ʻeni ki hono fakauluí.

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, ne u maheni mo ha taʻahine ne ngāue ʻi he vaʻa ʻi Lonitoni ʻo e kautaha tatau ne u ngāue ki aí. Naʻe tōatu ʻene ngāué pea ko hano kaungāmeʻa lelei. Ne ʻikai ke u ʻilo ko ha Māmonga ia. Ne ma fetohiʻaki ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ne ʻikai mahino kiate au pe ko e ngāue fēfē ʻokú ne faí ʻi he taimi kotoa pē ʻokú ne talamai ai ʻoku lahi haʻane ngāue ke fai ʻi hono Siasí. Naʻá ne tohi mai he ʻaho ʻe taha ʻoku fai ʻene “papitaiso maʻá e kau pekiá,” pea ne ake ai ʻeku fieʻilo.

Hili ha ngaahi taʻu mei ai, naʻá ku ʻaʻahi ki ai ʻi ʻIngilani. ʻI he ʻaho ʻe taha lolotonga ʻeku ʻaʻahi atú, naʻá ma tangutu he musié peá ne ʻeke mai pe te ma kiʻi talanoa kau ki he ʻOtuá. Ne u fakakaukau, “Ngalikehe tama,” ka ne u talaange ʻio. Naʻá ne pehē mai, “Naʻá ke ʻilo ne maʻu ʻe ha kiʻi talavou ʻi ʻAmelika ha ʻū lauʻi peleti koula ʻoku fakamatala kau ki he kakai ʻAmelika he kuonga muʻá ne hā ki ai ʻa Sīsū Kalaisí?” Naʻá ne fakamatala ne ʻoange foki ki he tamasiʻí ha fekau ke ne toe fakafoki mai ki he māmaní ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e kuonga muʻá, pea naʻá ne fai ʻeni neongo e ngaahi faingataʻa lahi.

Ne u fuʻu ongoʻi moʻoni kiate au e pōpoaki ko ʻení. Ne u ongoʻi ʻoku moʻoni, pea ne u maʻu ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono ʻapí he pō ko iá ʻi ha kiʻi funga tēpile tuʻuʻanga maama. Ka naʻe ʻikai ke u fie kau ki ha siasi kehe ʻi he taimi ko iá, neongo naʻe ʻikai ke u ongoʻi lelei fakalaumālie.

Naʻá ne tohi mai ʻi ha ʻaho ʻe taha kuo kau hono husepānití ki hono siasí pea ʻoku fakafiefia e meʻa kotoa. “Sai, kuo pau ke u ʻilo ki he siasi ko ʻení!” ko ʻeku fakakaukaú ia. Ne u tā ki he ʻōfisi ʻo e misioná ʻo aleaʻi ke u fakataha mo e kau faifekau fefiné.

Hili hono fai kiate au e ʻū lēsoní, naʻá ku papitaiso leva. Ne u tangi ʻaloʻimata pea ne u ongoʻi ha fiefia lahi, pea ne u aʻusia ha ngaahi tāpuaki taʻefaʻalaua, ʻa ia ʻoku kei hokohoko mai pē ki he ʻahó ni. Ko hoku fakauluí ko ha fua ia ʻo e kātaki mo e vilitaki ʻo ha kaungāmeʻa makehe. Naʻá ne tui fakapapau ʻe ongo moʻoni ki hoku lotó ʻa ʻene pōpoakí. Ne u aʻusia ha fuʻu liliu lahi ʻi heʻeku moʻuí, pea ʻoku ou fiefia ʻi he tuí mo e ʻiloʻi moʻoni ko hai aú, feituʻu ne u haʻu mei aí, kae tautefito ki he feituʻu ʻoku ou fie ʻalu ki aí.

Valenitina Aranda ʻo Lomá

ʻĪmisi
Valenitina Aranda

ʻOku ongoʻi mohu tāpuekina ʻa e taʻahine taʻu 330 Valenitina ʻAlanitaá heʻene nofo he kotoa ʻene moʻuí ʻi Loma, ko ha kolo ʻoku ʻofeina ʻe he māmaní kotoa ko hono hisitōliá mo e ʻātí. ʻOku haʻu hono fāmilí mei he feituʻu lahi kehekehe ʻi ʻĪtali, ʻa ia ʻokú ne fakakoloaʻi ʻene moʻuí ʻaki ha ngaahi tukufakaholo kehekehe. Naʻá ne tukuange ha ngāue lelei ʻi he tafaʻaki ki he tuʻuakí ka ne hoko ko ha faʻē taimi kakato ki heʻene tama fefine ʻe toko uá. ʻOkú ne vahevahe atu ʻi lalo e talanoa ʻo hono fakauluí ʻi hono taʻu 21.

Naʻe kamata kotoa mei he Tohi ʻa Molomona naʻá ne sio ki ai ʻi he laipeli ʻa hono kaungāmeʻá. Naʻe ʻai he tohí ke u faʻa fifili peá u fie vakai ki ai. Ne u toʻo hake ia ʻo kamata lau ʻi ha ʻaho ʻe taha—ka naʻe ʻikai mahino kiate au. Ne u fakahā ʻeni ki he faʻē ʻo hoku kaungāmeʻá, peá ne talamai ʻoku totonu ke u tomuʻa lotu kimuʻa pea laú.

ʻI he efiafi hokó, ne u lotu pea mo kamata lau mei he kamataʻanga ʻo e tohí. Naʻe hangē ia ha tohi kehe mei he meʻa ne u lau he ʻaho ki muʻá, pea ne u ongoʻi ha meʻa ne ʻikai ke u ongoʻi kimuʻa. Ne u talanoa ki ai mo hoku kaungāmeʻá pea talaange ʻoku ou fie ʻalu mo hono fāmilí ki he lotú he Sāpate hokó.

ʻI heʻeku aʻu ki he lotú, ne u ongoʻi leva ʻoku ou ʻi ʻapi. Ko e Sāpate ʻaukai mo e fakamoʻoni ia, pea ne u ongoʻi hono nofoʻia au ʻe he mālohi e laumālié. He ʻikai toe ngalo e Sāpate ko iá. Ne u fetaulaki mo e kau faifekaú he pongipongi ko iá pea kamata ke nau tokoni mai ke u ʻilo e moʻoní. Ko ha meʻaʻofa maʻongoʻonga e ongo ʻāngelo ko iá, pea ʻokú na kei hoko pē ko haku kaungāmeʻa lelei he ʻahó ni.

Ka ko ʻeku tui ki he palōfita ko Siosefa Sāmitá ko e fakamoʻoni maʻongoʻonga, mālohi mo fefeka taha ia kuó u maʻú. Ne u ʻilo he taimi ko iá ko ha palōfita ia ʻo e ʻOtuá pea naʻe fakafalala kiate ia ha ngāue lahi, pea ne u loto ke u papitaiso hili e lēsoni mo e kau faifekaú naʻe akoʻi ai au ki Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Hili ha uike ʻe nima mei he fuofua taimi ne u ʻalu ai ki he lotú, ne u papitaiso leva. Meʻa fakafiefia ia!

Ne ʻomi he Siasí ha moʻui foʻou kiate au. Ne u fiefia mo malu ʻi he fili ne u faí; ʻoku ou sila ki hoku husepānití mo ʻema fānau fefiné; ʻoku ʻi ai hoku kaungāmeʻa foʻou, maʻu e moʻoní, folofolá, temipalé pea ʻilo e founga ke u tūʻulutui ai ʻo lotú.

ʻOku ou tatali ʻamanaki lelei ki ha temipale ʻi Lomá ni. ʻOku ou ʻilo ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ia kiate au mo ha niʻihi tokolahi homau kāingá ʻoku fakatatali ki ai.

ʻĀngelo Milona ʻo Lakuilá

ʻĪmisi
ʻĀngelo Milona

ʻOku nofo ʻa ʻĀngelo Milona mo hono fāmilí ʻi Lakuila, ko ha kolo motuʻa ofi ki he uhouhonga ʻo ʻĪtalí. ʻOkú ne hoko ko ha talēkita ki hono hono taʻofi e ngaahi ngāue halá he ʻōfisi kasitomu ʻi Lakuilá, pea ʻokú ne fiefia lahi heʻene ngāué. ʻOkú ne pehē ko hono fāmilí ʻa e meʻa mahuʻinga taha heʻene moʻuí. ʻOku haʻu hono uaifi ko ʻIlisipetí mei Palāsila, pea ʻoku ʻi ai ʻena ongo tamaiki fefine ʻe toko ua— Naomi, 11, mo Misela ʻAlesanitulā, 19. Naʻá ne papitaiso ʻi hono taʻu 18.

Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou manatuʻi ʻeku uluí, ʻoku ou fakamālō ki he ʻEikí ki hono tokoniʻi au ke u feʻiloaki mo e kau faifekau ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Naʻe fāʻeleʻi au peá u tupu hake ʻi ʻOtona tei Masi, ko ha kiʻi kolo siʻisiʻi ofi ki he Paʻake Fakafonua ko ʻApilusó ʻi he tukuʻuta ʻo Lakuilá. ʻI hoku taʻu 18, ne fetuʻutaki ai e kau faifekaú ki hoku tokouá. Naʻá ne lolotonga ako fakafaitoʻo he taimi ko iá ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Sietí pea naʻe nofo ʻi Pesikala, ʻa ia ne ʻi ai ha kolo ʻo e Siasí. Naʻá ne fai kiate ia e ʻū lēsoni fakafaifekaú pea naʻá ne loto ke papitaiso.

Ne fakaʻau ke u maheni ange mo e kau faifekaú ʻi heʻeku faʻa ʻaʻahi ki hoku tokouá. Ko ha tokotaha loto fefeka au, pea ne u feinga ke fakaʻaongaʻi ʻa e Tohi Tapú ke fakamoʻoniʻi naʻe hala e tokāteline ʻa e Siasí. Ne u mei lau kotoa e ngaahi tohi ʻa e Siasí—ka naʻe ʻikai ola lelei ʻeku feinga ke kumi ha fehalaakí. Ka ne u ako ki he talanoa ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí mo e aʻusia fakaofo ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí. Ne u ako fekauʻaki mo e fakakaukau ʻo ha fakamoʻoní peá u ongoʻi ha loto holi ke maʻu ia.

ʻI ha Sāpate ʻe taha, ne u talaange ki he palesiteni fakakolo ʻi Pesikalá he ʻikai pē ke u papitaiso ki he Siasí; ka ne u ongoʻi loto pē naʻe ʻi ai ha liliu. ʻI he uike ko iá, ne u fakaava ʻeku tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea ne tohoakiʻi ʻeku tokangá ki ha lisi ʻo ha ngaahi fehuʻi ne fakapipiki ʻi he takafi muʻá. Ne u tuʻu ʻi he fehuʻi ko ʻení: “Te u fakatupulaki fēfē ʻa e tuí?” Ne hā ʻi he lisí te u maʻu e talí ʻi he ʻAlamā 32, ʻa ia ʻoku fakatatau ai e folofola ʻa e ʻOtuá ki ha tengaʻi ʻakau.

ʻI heʻeku ako ʻa e potufolofolá, ne u fakatokangaʻi kapau ʻoku ou fie maʻu ha fakamoʻoni, kuo pau ke liliu ʻeku tōʻongá. Ko hoku lotó ko ha konga kelekele ia ne fie maʻu ke taʻataʻaki. Ne fie maʻu ke u liʻaki kotoa ʻeku loto-fakamāú mo e maʻuhala kau ki he Siasí, ka u feinga ke ʻiloʻi tonu ia. Ne u feinga ke tō e tengaʻi ʻakaú ʻi hoku lotó—ne u tūʻulutui ʻo lotu ke ʻiloʻi pe kuo toe fakafoki mai ʻa e Siasí pea mo ʻilo pe ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha ola moʻoni ia ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Ne tokoni ʻa e Laumālie ne u ongoʻí ke u ʻilo ʻoku toe ʻi he māmaní ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Ne papitaiso au ʻi he ʻaho 10 ʻo ʻAokosi 1978.

Ne fakafiefia e ngaahi taʻu hoko maí. Ne fie maʻu ke u fononga lalo ʻi ha—kilomita ʻe 10 (maile ʻe 6.2) pea houa ʻe tolu ʻi ha lēlue—ke u aʻu ai ki he lotú. Ka naʻe mahuʻinga moʻoni ke fai ia! Ne ʻomi ʻe he ngaahi feilaulau iiki ko iá ha fiefia lahi mo ha ngaahi tāpuaki lahi ki heʻeku moʻuí: ne u mali mo ʻElisapeti ʻi he Temipale Sao Paulá ʻi he 1990, pea fāʻeleʻi ʻema ongo tamaiki fefine fakaʻofoʻofa ʻe toko ua ko Mikaela mo Nāomí.

Paaki