2014
Fēfē Kapau He ʻIkai Ke u Ongoʻi ha Māfana ʻi he Lotó?
Sune 2014


Fēfē Kapau He ʻIkai Ke u Ongoʻi ha Māfana ʻi he Lotó?

ʻI hoʻo ʻilo e meʻa ke fekumi ki aí, ʻe faingofua ange hoʻo fakatokangaʻi e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻĪmisi
Composite of youth praying, reading the scriptures, serving

“Fakaafeʻi ʻa Misa Uti* ki he seminelí.” Ne fakafokifā ʻeku fakakaukau ki aí ʻi heʻeku fanongo pē ki he fanongonongó, peá u pehē ʻoku ngalivale. Ko e hā te u fakaafeʻi ai ʻeku faiako mūsiká ke haʻu ki he seminelí ʻi he 5:30 pongipongí?

Ne toki talamai pē ʻe he palesiteni ʻo e seminelí ki heʻemau kalasí te mau fai ha ʻaho fakamāloʻia ʻo e kau faiakó. Naʻe fakatukupaaʻi kimautolu ke fakaafeʻi ha niʻihi ʻo ʻemau kau faiako ʻi he akó ke kau mai ki ha kalasi semineli pongipongi ke mau fakamālō ange ki heʻenau ngāué. ʻI he uiké kakato hili ʻeku fanongo ki he fanongonongó ne u fakakaukau pē ke fakaafeʻi ʻa Misa Uti. ʻI he taimi kotoa pē ne u ʻalu ai ki he seminelí pe sio kiate ia ʻi he kalasi mūsiká, ne u toe fakakaukau: “Fakaafeʻi ʻa Misa Uti ki he seminelí.” Hili ha ngaahi ʻaho, ne ʻikai ke u kei lava ʻo tukunoaʻi e fakakaukaú ni.

ʻI he pongipongi ʻe taha lolotonga hono toʻo ki tuʻa ʻe he kau ako he kalasi mūsiká ʻenau nāunau mūsiká, ne u tuku ki he tafaʻaki ʻeku meʻa ifí (trombone) pea fakafeʻiloaki kia Misa Uti. Ne tā vave hoku mafú pea tetetete ʻa hoku ongo nimá, ka ʻi hono fakaava hoku ngutú ke fai e fakaafé, ne u ongoʻi nonga.

Ne u ʻohovale he pehē mai ʻa Misa Uti ʻe haʻú! Naʻá ne fifili pe ko e hā ʻoku ou ʻalu ai ki he seminelí he pongipongi kotoa kimuʻa pea kamata e akó pea fie ʻilo lahi ange. Hili hono ʻoange kiate ia ʻa e fakaikiiki kotoa, ne u fononga fiefia leva.

Lolotonga e aʻusia ko eʻní, ne ʻikai ke u ongoʻi ha māfana ʻi he lotó (vakai, T&F 9:8). Ka ne u ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e fakakaukau ne toutou hoko ke fakaafeʻi ʻa Misa Utí (vakai, T&F 128:1), ko e fiemālie ne u maʻu ʻi heʻeku fakaafeʻi iá (vakai, Sione 14:26), pea mo e fiefia ne u maʻu hili hono fakaafeʻi iá (vakai, Kalētia 5:22) ne maʻu kotoa mei he Laumālié. Kapau ne u fekumi pē ki he māfana ʻi he lotó, mahalo ne ʻikai ke u fakatokangaʻi ʻa hono ueʻi au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku folofola ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ngaahi founga lahi, pea ʻi hoʻo ako e founga ʻEne fetuʻutakí, te ke ʻilo e meʻa ke fekumi ki aí ʻi hoʻo feinga ke fakatokangaʻi ʻEne ʻiate koé mo ʻEne akoʻi pe tataki koé.

Fekumi ki he Ngaahi Meʻa Iiki mo Faingofuá

Kimuʻa pea vakai ki he ngaahi founga lahi ʻoku folofola mai ai e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku fie maʻu ke tau manatuʻi ʻi he taimi lahi ʻoku fakalongolongo pe siʻisiʻi ʻa e fakahaá. Kapau ʻoku tau fekumi ki ha aʻusia hangē ko ʻAlamā-ko e-Siʻí mo ha ʻāngelo mo ha mofuike, mahalo he ʻikai ke tau ʻilo e toutou ueʻi fakalaumālie fakalongolongo mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe fakatokanga mai ‘a ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kapau te tau “fuʻu tō e fakamamafá … ʻi he ngaahi fakahā ʻoku fakaofo mo fuʻu ongo fakalaumālié,” pea mahalo he ‘ikai ke tau fakatokangaʻi e “ngaahi ongo fakalaumālie iiki mo lalahí” ʻoku angamaheni angé.1 ʻI hoʻo feinga ke fakatokangaʻi e Laumālie Māʻoniʻoní, fekumi ki he ngaahi ueʻi iiki mo faingofuá.

Fekumi ki he Ngaahi Founga Fetuʻutaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní

Kapau kuo teʻeki ai ke ke ongoʻi he māfana ʻa ho lotó, ʻoua naʻá ke hohaʻa. ʻOku tokolahi ha kakai ʻoku nau fakatokangaʻi e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he foungá ni, ka ʻokú Ne folofola foki ʻi ha ngaahi founga lahi kehe, pea ʻoku ʻikai fie maʻu ke ke ongoʻi ha māfana ʻa ho lotó ke ongoʻi ʻoku ʻi ai. Ko hono moʻoní, ʻi hoʻo ako ki he ngaahi founga ueʻi fakalaumālie ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní peá ke fekumi ki ai ʻi hoʻo moʻuí, mahalo te ke ʻilo ʻoku lahi ange ʻEne fetuʻutaki mo koé ʻi he meʻa ʻokú ke fakatokangaʻí.

ʻOku kau ʻi he lisi ko ʻení ha konga siʻi pē ʻo e ngaahi founga fetuʻutaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ako e folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo onopōní pehē ki he peesi 111–13 ʻi he Malangaʻaki ʻeku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú (2004) ke ʻilo ha ngaahi founga lahi ange ʻe fetuʻutaki ai kiate koe.

“[Ko e] laumālie ʻo e fakahaá ʻa ia ʻoku lava ke hoko mai ko e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo ʻoku hū mai ki hotau ʻatamaí mo e lotó ʻi he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. (Vakai, T&F 8:1–2; 100:5–8.)”2 ʻE lava ke folofola atu e Laumālie Māʻoniʻoní fakafou ʻi he:

  • Ngaahi ongo ʻo e ʻofa, fiefia, melino, kātaki fuoloa, angavaivai, tui mo e angalelei (vakai, Kalētia 5: 22–23).

  • Ngaahi fakakaukau ʻoku moʻua ai ho ʻatamaí pe ueʻi mālohi taha ho lotó (vakai, T&F 128:1).

  • Ko ha holi ke fai lelei pea talangofua ki he ngaahi fekaú (vakai, Mōsaia 5:2).

  • Ko ha ongo ʻoku moʻoni ha meʻa (vakai, T&F 9:8).

  • Ngaahi ongo ʻo e fakafiemālié (vakai, Sione 14:26).

  • Ngaahi ongo te ne “langaki ʻe ia ʻa [hoʻo] laumālié” (ʻAlamā 32:28).

  • Ngaahi fakakaukau te ne “fakamaama [ho] ʻatamaí” (ʻAlamā 32:28).

  • Fiekaia ki ha moʻoni lahi ange (vakai, ʻAlamā 32:28).

  • Ongoʻi ne fekauʻí (poupouʻi) ke fakahoko ha ngāue pe momou (taʻofi) mei hono fai ha meʻa (vakai, 1 Nīfai 7:15; 2 Nīfai 32:7).

Founga ʻo Hono Maʻu e Ngaahi Fakakaukau mo e Ongo ko ʻEní

ʻOku malava ke maʻu e ngaahi fakakaukau mo e ongo mei he Laumālie Māʻoniʻoní:

  • “Taimi pē ko iá pea fuʻu ʻilonga lelei.”

  • “Māmālie mo fakalongolongo pē.”

  • “Hoko fakalongolongo mai ʻo ʻikai ke ke lava ʻo ʻiloʻi.”3

Ako lahi ange ki he meʻá ni ʻaki haʻo mamata ʻi ha vitiō ʻi he lds.org/go/revelationL6.

Mahalo ʻe maʻu e ngaahi fakakaukau mo e ongo mei he Laumālie Māʻoniʻoní ke:

  • Fakamanatu ha ngaahi meʻa (vakai, Sione 14:26).

  • Maluʻi kitautolu mei he kākaá (vakai, T&F 45: 57).

  • Fakamoʻoni ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi (vakai, 2 Nīfai 31:18).

  • Tokoni ke tau akoʻi (vakai, T&F 84:85).

  • Foaki e ngaahi meʻa foaki ʻo e Laumālié (vakai, T&F 46:11).

  • Fakamolemoleʻi e ngaahi angahalá (vakai, 2 Nīfai 31: 17).

Fekumi ki he Leleí

ʻI hoʻo feinga ke fakatokangaʻi e Laumālié, fakakaukau ki he taumuʻa ʻo e ongo ʻokú ke maʻú: ʻoku tataki nai koe ʻe he fakakaukaú pe ongó ke fai lelei? ʻOku pehē ʻi he Molonai 7:16, “Ko ia, ʻoku ou fakahā kiate kimoutolu ʻa e founga ke fakamāú; he ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakaafeʻi ke faileleí, pea ʻoku fakalotoʻi ke tui kia Kalaisí, ʻoku ʻomai ia ʻi he mālohi mo e foaki ʻa Kalaisí; ko ia te mou faʻa ʻiloʻi ai ʻi ha ʻilo haohaoa ʻoku tupu ia mei he ʻOtuá.”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008), “ʻOku tau ʻilo fēfē ʻa e ueʻi ʻa e Laumālié? Ko hono moʻoní ʻoku ʻikai ke u tui ʻoku fuʻu faingataʻa. … ʻOkú ne fakalotoʻi nai ha taha ke fai lelei, ke lototoʻa ʻo ngāue pea fai ʻa e meʻa totonú ke angaʻofa mo foaki? Pea ko e Laumālie ia ʻo e ʻOtuá. Kapau ʻoku fakapoʻuli, kovi, palakū, ʻikai ke lelei, pea te ke ʻilo ʻoku ʻa e filí ia.”4

Kapau ʻokú ke fifili pe ʻokú ke ongoʻi nai e Laumālié pe ʻikai, fehuʻi kiate koe pe ʻoku fakaafeʻi ʻe he fakakaukaú pe ongó ke ke fai lelei. Kapau ko ia, te ke lava ke fakapapauʻi ʻoku mei he ʻOtuá ia.

Fekumi ki ha Faingamālie ke Fakaʻaongaʻi Hoʻo Tauʻatāina ke Filí

Kapau ʻokú ke moʻui taau kae kei faingataʻaʻia pē ʻi hono fakatokangaʻi e Laumālie Māʻoniʻoní, fai ha ngāue. Kuo tāpuekina koe ʻe he Tamai Hēvaní ʻaki e tauʻatāina ke filí, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi te Ne fie maʻu ke ke ngāue taʻe kau ai ʻEne fakahinohinó. Te Ne kole atu ke ke ngāue ʻaki hoʻo tuí ʻaki haʻo ʻalu atu ki he fakapoʻulí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Pau pē ʻoku ʻi ai ha taimi lolotonga hoʻo feinga ke maʻu ʻa e ʻilo fakalaumālié, ʻoku hoko ai ʻa e ‘laka ʻi he tuí.’ … Ko e momeniti ia kuó ke aʻu ai ki he ngataʻanga ʻo e māmá peá ke toe manga atu ki he fakapoʻulí ke ke toki ʻilo ai ʻoku hulungia pē ʻa e halá ia ʻi ha toe manga ʻe taha pe ua.”5 Kapau te ke moʻui faivelenga ʻaki e ʻilo kuó ke ʻosi maʻú, neongo hono taʻe ʻilo e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. David A. Bednar, “Ko e Laumālie ʻo e Fakahaá,” Liahona, Mē 2011, 88.

  2. David A. Bednar, “Ko e Laumālie ʻo e Fakahaá,” 88.

  3. David A. Bednar, “Ko e Laumālie ʻo e Fakahaá,” 90.

  4. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 260–61.

  5. Boyd K. Packer, “Ko e Fekumi ki he ʻIlo Fakalaumālié,” Liahona, Sānuali 2007, 18.

Paaki