2014
Muimui ki he Ngaahi Ueʻi Īkí
Sune 2014


Muimui ʻi he Ngaahi Ueʻi Īkí

ʻOku mahuʻinga ke fakafanongo ki he fanafana kotoa pē mei he Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻĪmisi
A broken tree.

Tā fakatātā ʻa Greg Newbold

Ka naʻe ʻai ke taʻaki ʻe ha ʻahiohio ha fuʻu ʻakau lahi ʻo lī ʻi ho mohengá ʻi he pō ko iá, mahalo te ke fie ʻiloʻi ia kimuʻa ki ai.

Naʻe mohe ʻa Uilifooti Utalafi (1807–98), ʻa ia naʻe hoko ko e Palesiteni hono fā ʻo e Siasí, ʻi tuʻa ʻi heʻene salioté mo hono uaifí mo ʻena tamá ʻi he fanafana atu ʻa e Laumālié, “Tuʻu ʻo hiki [hoʻo] salioté.”1 Naʻe mei lava ke ne mei tukunoaʻi ia ko ha fakakaukau noa pē, ka naʻá ne talangofua. Hili ha haafe houa mei ai, kuo fesiʻi ʻe he ʻahiohió ha fuʻu ʻakau lahi ʻo tolongi ia ki he ʻataá. Naʻe tō tonu e fuʻu ʻakaú ʻi he feituʻu ne ʻi ai e salioté.

ʻOku lahi ha ngaahi sīpinga pehē ʻo ha ngaahi mana ko e ola ʻo e muimui ki he ngaahi ueʻí.

Ka ʻoku fēfē ha ongo ʻokú ne ueʻi koe ke tā ʻo fakalea ki ha kaungāmeʻa? Pe ko ha ueʻi ke faʻo ha sitōkeni ʻe taha ʻi ho kató ʻi hoʻo lue lalo hokó? Mahalo he ʻikai ke hoko ha fuʻu meʻa lahi ʻi hoʻo muimui he ongo ko iá, ka ʻoku kei mahuʻinga pē.

Mahalo ne lolotonga faingataʻaʻia ho kaungāmeʻa naʻá ke tā ki aí. ʻE lava ʻe ha telefoni ʻo fakafiefiaʻi ia. ʻI hoʻo lue laló, ʻe hoko ha faikehekehe ʻa e toe ha sitōkeni ʻe tahá, ko e faikehekehe ʻi he fiemālie hoʻo ʻalú mo e mamahi ʻi ha fā ho vaʻé ʻi haʻane viviku fakatuʻupakē.

Kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “Tau sio. Tau tatali. Tau fakafanongo ki he kihiʻi leʻo siʻí. ʻI heʻene leá, ʻoku talangofua ʻa e tangata mo fafine ʻoku potó. ʻOku ʻikai ke tau fakatoloi e muimui ʻi he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié.”2

ʻOku fakavavevave he taimi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi ueʻi fakalaumālié. Neongo iá, ʻoku faʻa ongo vaivai he taimi lahi. Kuo talaʻofa mai ʻa e Tamai Hēvaní te ne fakahinohinoʻi kitautolu ʻi he “ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki, ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena” (2 Nīfai 28:30).

Kuo akoʻi mai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ka ko e taimi lahi ʻoku ʻomi fakakongokonga e fakahaá ʻo fakatatau ki heʻetau fakaʻamú, moʻui tāú, mo e mateuteú.”3

Mahalo he ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ʻe fie maʻu ke ne kalofi ha fuʻu ʻakau mei ha ʻahiohio. Ka te tau lava ʻo fakapapauʻi ʻe ʻi ai maʻu pē ha lelei iiki mo faingofua te tau lava ʻo fai ʻi heʻetau tokanga ki he Laumālié.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Uilifooti Utalafi (2011), 53.

  2. Thomas S. Monson, “The Spirit Giveth Life,” Ensign, May 1985, 68.

  3. David A. Bednar, “Ko e Laumālie ʻo e Fakahaá,” Liahona, Mē 2011, 88.

Paaki