2016
Pe a Oo Mai Ponokalafi i le Aiga—e Manaomia Uma e Ava ma Tane le Faamaloloina
Aperila 2016


Pe a Oo Mai Ponokalafi i le Aiga—e Manaomia Uma e Ava ma Tane le Faamaloloina

Ua ou vaai au lava ia i le mana o le Faaola e faamalolo ai ua oo mai i ava e faapea foi ma tane pe a tauivi tane ma ponokalafi.

Ata
husband, wife, and Christ

Ata na tusia e tagata faataitai

I totonu o lau uluai ono masina o se epikopo, sa i ai ni nai ulugalii i lau uarota na o mai ia te au ma le mautinoa ma tau mai ia te au le tauiviga a le tane ma le faaaogaina o ponokalafi. I nisi tulaga, o le ava sa matuai faateia mai le faatoa iloaina o le mealilo faataumaoi; o isi sa iloaina mo ni masina po o tausaga.

Na ou lagona le alofa i nei ulugalii taitasi ma na lagonaina le mana togiola o le Faaola a o ou fautua atu e le aunoa ma le faaeteete i uso taitasi e fesoasoani ia i latou e “lulu ese filifili … na te vave saisai ia te [i latou]” (2 Nifae 9:45).

E ui i lea, atonu o le sasaa tele mai o le Agaga na oo mai, a o ou feiloai atu i a latou ava. Ua ou iloa ai, e ui o nisi o manua e fou ma o isi o mailaila mai le tele o tausaga o le iloaina, o nei tuafafine uma lava ua taulimaina se tiga faaleagaga loloto e mafua mai i fesili e pei, “O le a se mea na ou faia ua mafua ai ona le tosina mai o ia ia te au?” po o le “Aisea e manao ai o ia e vaai faalemafaufau ia te ia lava ma se isi tagata ae le o au?”

Ona o le tane ua solitulafono, e faigofie mo le epikopo ona lagona e sili ona manaomia e le tane ona maua ki e tatala ai le mana faamalolo o le Faaola, ae sa ou aoaoina o le manaomia e le ava ina ia faamaloloina i le tiga ma le puapuagatia e tutusa lava ma le manaomia e le tane ia faamaloloina i le agasala ma le faananau.

I lana lauga i sa Nifae, na tausalaina ai e le perofeta o Iakopo ia alii mo a latou amioga lē faamaoni i a latou ava, “o le toatele o o latou lagona [sa] agavaivai lava ma e mamā ma maaleale i luma o le Atua, o se mea ua fiafia i ai le Atua” (Iakopo 2:7). Sa ia faaauau: “Ua outou tuimomomoina loto o a outou avā agavaivai … ona o a outou faataitaiga leaga i o latou luma; ma ua alu ae masūsū o o latou loto i le Atua e faasaga ia te outou” (Iakopo 2:35). Ua ou molimauina nei masūsū e au lava ia. E masani lava ona puna ae e le na o lagona loloto o le ava i le faalataina na mafua ona o le faaaoga e lana tane o ponokalafi, ae faapea foi mai upu le faaaloalo ma amioga leaga e masani ona aliae o se taunuuga o lana tauiviga i totonu. O le mea moni, e le o se mea e le masani ai, mo se tamaloa ua aliae ona mausa ona tuuaia lona toalua mo ana amioga, ma taua ai ni gaoioiga eseese ua ia faia pe lēi faia foi. O le mea e faanoanoa ai, e le o se mea foi e le masani ai mo le ava ona amata talia ma iu ina talitonu i nei tuuaiga.

Sa nonofo se tasi o na ulugalii i lou ofisa i na o ni nai aso talu ona uma ona faailoa atu e le tane se mausa o ponokalafi na pagatia ai o ia talu mai lona talavou. A o faalogologo atu i se lesona a le Aualofa e faavae i le lauga a Sister Linda S. Reeves i le konafesi aoao ia Aperila 2014, “O le Puipuiga mai le Ponokalafi—o se Aiga e Taulai ia Keriso,” na amata ona iloa e le ava amioga faitio tele a lona toalua ia te ia i le tele o faanaunauga na faamatala e le faiaoga. Ina ua maea le lesona, sa ia faafetoaia lona toalua i le fesili, ma sa ia tautino mai ai le mea lilo lea sa ia nanaina mo se taimi umi lava. O lona talitonuga ua faaleagaina ua tuufaatasia nei ma se inoino ua mu saesae. I le taimi o la matou feiloaiga muamua, sa la tauivi e vaai pe faapefea ona mafai ona faaauau le la faaipoipoga. Sa ou faamautinoa atu ia i laua sa i ai le faamoemoe, tuuina atu ni uluai fautuaga, ona valaaulia lea o i laua e toe foi mai ma matou fono taitoatasi.

Faatasi ai ma tatalo faatauanau sa ou faia i le sauniuniga mo na fonotaga, sa ou iloiloina foi fautuaga na tuuina mai i le Ministering Resources on LDS.org, ae maise lava i le punaoa mo le lagolagoina o taitoalua o tagata e faaaogaina ponokalafi, lea na ou faitau ai i mea nei: “Faailoa atu lou alofa ma le manatu popole mo ia lava, e faapea foi mo lana tane. Faamanino atu e le nafa o ia ma le faaaogaina o ponokalafi po o le amio leaga a lona toalua ma e le o faamoemoeina e onosaia ia amioga faatautala.”

A o ma feiloai ma lenei tuafafine, sa ou mulimuli i lenei fautuaga ma faaopoopo i ai le faamautinoaga o faatinoga a lana tane sa le faatatau ia te ia, e le o se mea na ia [ava] faia pe sa lei faia foi, ae nai lo lena sa faatatau i se feteenaiga i totonu o lona [tane] lava loto. Sa ou matauina le oo ae o se malosiaga o le toomaga ma le mafanafana i ona luga a o amata ona ia malamalama i nei upu, ma lagonaina le faamautinoaga a le Agaga na moni lava. I le faaiuga o le faatalanoaga, sa ia talosaga mai pe mafai ona ou tuuina atu sona faamanuiaga faaleperisitua. Sa ou iloaina sa na o au le tagata e mafai ona ia liliu atu i ai mo se faamanuiaga, ona sa ia manao ina ia tausia pea le le faalauaiteleina o lona tulaga mai le aiga ma uo.

Ina ia fesoasoani i le faagasologa o le faamalologa, sa ou valaaulia ai le tane e auai i se vaega o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le lotoifale o le toe faaleleia o vaisu, ma sa ou faamalosiau i lona toalua e auai atu i le vaega faapena mo taitoalua ma tagata o le aiga. Sa ia faamatala mai ia te au le faamafanafanaga sa ia lagonaina mai le feiloai ai ma isi tuafafine o e na malamalama i mea sa ia mafatia ai, ma le faamoemoe na tuuina mai ia te ia e vaai atu ai i ulugalii o e sa uia lenei lava tofotofoga e tasi ma sa mafai ona manumalo faatasi ai.

Ua mavae nei ni nai masina talu mai la matou fonotaga muamua ma lenei ulugalii, ma ua tuputupu ae lou alofa ma le popole mo i laua o se taunuuga o a matou fegalegaleaiga e tele. E ui ou te iloa o lo la ala faifai pea o le a le aunoa ma mea faalavefau, ae o se fiafiaga ia te au le iloa o masina faaopoopo taitasi ua tausia ai e le tane o ia lava ia saoloto mai le tuinanau ma ponokalafi, ma vaaia le faateleina o le taua ma le mautinoa o lana ava, lea ua iloa lelei lava.

I faatalanoaga talu ai nei ma i laua, o le matamataita ma loimata mai a matou uluai fonotaga ua suia i ataata soo ma e oo lava i le ata leoleoa. Ae atonu o le taunuuga silisili o le faamoemoe—faamoemoe e le gata e mafai ona faaauau le la faaipoipoga ae faapea foi ona i ai le gafatia e avea ma se mea matagofie ma le faaeaina.

Ae paga lea, ua ou iloa e le o ulugalii uma e oo i ai lenei taunuuga lava e tasi. O nisi faaipoipoga e le mafai ona manuia pe afai e musu le tagata e faaaogaina ponokalafi e alualu i luma. Ae ui i lea, e tusa lava po o le ala ua filifili e le tane, ua ou aoaoina o le fautuaga e auauna atu i ava e musuia. Ou te faamoemoe e leai se tuafafine i lenei tulaga o le a lagona e le amanaiaina o ia, sese ona faamasinoina, po o le le malamalama i ai o lona epikopo. O le auaunaga a le epikopo o se ala taua lea e faaali mai ai e le Faaola Lona mana e faamalolo atoatoa ai loto taitasi—e oo lava ia i latou o e “ua tuia i manua loloto” (Iakopo 2:35).

Ata
family studying scriptures

Lalo: Sa matuai faanoanoa lava Kerri ina ua ia iloa luitau a lana tane i ponokalafi, ae sa ia maua le faamoemoe ma le faamalologa e ala ia Iesu Keriso ma Lana Togiola.

Lolomi