2016
Fakataha ʻi Hoku Huafá
September 2016


“Fakataha ʻi Hoku Huafá”

ʻOku nofo ʻa e taha naʻá ne faʻú ʻi Kalefōnia, USA.

Kuo fili ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi fakataha alēlea fakauōtí mo e fakakoló ke tokoniʻi kitautolu ke tau ngāue ʻi he ʻofa mo e uouangataha.

ʻĪmisi
family home evening

Ngaahi Tā Fakatātā ʻa Julie Rogers

Ne u kau atu ki ha efiafi fakafāmili, naʻe ʻikai fuʻu fuoloa mei heni, ʻo ha fāmili ʻoku ou ʻofa lahi ai: ko ha husepāniti mo ha uaifi kei talavou mo hona ʻofefine ʻoku kei siʻi. Naʻe pau ke u ʻaʻahi ki honau ʻapí koeʻuhí ko ha ueʻi fakalaumālie ʻi hoku fatongia ko e pīsopé pea ko e ʻuhinga lahi tahá ko ha fakaʻaiʻai mei he faʻē mo e tuofefine ʻo e tamai kei talavou ko ʻení, ʻa ia ne mau ʻi he fakafāmilí foki mo kinaua. Kuo fakahoko ʻe he ʻEikí ha ngaahi liliu lahi ʻi he moʻui ʻa e fāmili ko ʻení ke fakafoki mai kinautolu ki he ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí mo e Siasí. Ka naʻe hoko ha meʻa ʻi he ʻaho ko iá.

Kuo lau māhina e loto-hohaʻa ʻa e tamai kei talavou ko ʻení ki ha maʻuʻanga moʻui maʻa hono fāmilí. Naʻe mei ʻosi ʻene taimi ngāué, pea naʻá na lolotonga fakakaukauʻi mo hono uaifí pe ʻoku totonu nai ke nau hiki ki ha siteiti ʻe taha. ʻE ʻuhinga ia kuo pau ke ʻi ai ha ngaahi liliu lahi ʻi he fāmilí. Naʻe ʻilo ʻe he tamai ko ʻení ʻi he pongipongi ko iá he ʻikai ke maʻu e tokoni fakapaʻanga naʻe fai ki ai e fakatuʻamelié; naʻe hoko ia ko ha ongoongo fakamamahi.

ʻI he taimi ne u aʻu atu ai ki honau ʻapi nofo totongí, ne u sio pē ʻo ʻiloʻi ʻi hono fofongá ʻene mātuʻaki loto-foʻí. Naʻe fakatupunga ʻe he fatongia ʻo e tauhi ʻo ha fāmilí mo e ongoongo fakamamahí ha puputuʻu lahi ʻi he tamai kei talavou ko ʻení.

Naʻe fili ʻe hono uaifí ha vahe mei he folofolá ke nau lēsoni mei ai ke akoʻi ʻenau loto-hohaʻá mo e ongoʻi lōmekiná. Naʻe lau ʻe he tamaí ʻa e vahé kakato. Mahalo kuó ke fakatokangaʻi e ngaahi leá ni mei he ʻĪsaia 55:

“ʻA kimoutolu kotoa pē ʻoku fieinú, haʻu ki he ngaahi vaí, pea mo ia ʻoku ʻikai haʻane paʻangá; mou haʻu, ʻo fakatau pea kai; ʻio, haʻu ʻo fakatau … taʻe ha paʻanga pea taʻe ha totongi. …

“He ʻoku pehē ʻe [he ʻEikí], ʻoku ʻikai ko hoʻomou ngaahi mahaló ʻa ʻeku mahaló, pea ʻoku ʻikai ko homou ngaahi halá ʻa hoku ngaahi halá” (veesi 1, 8).

Pea naʻe aleaʻi leva ʻe he fāmilí ʻenau fakaʻuhinga ki he ngaahi veesi ko iá. Naʻe fakafonu ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻa e kiʻi ʻapí ʻi heʻene liliu mei he efiafi fakafāmilí ki ha fakataha alēlea fakafāmili. Naʻe vahevahe ʻe he tamai kei talavou ko ʻení ʻene ngaahi manavasiʻí mo e loto-hohaʻá mo e ngaahi fakaʻamú, pea naʻe vahevahe ʻe he tokotaha kotoa pē ʻenau feʻofaʻakí mo e feveitokaiʻakí. Naʻa nau aleaʻi ʻa e ngaahi meʻa ke nau faí, ngaahi fili ke nau fakahokó mo e ngaahi ngāue ke nau fakakakató.

Ko ha fealēleaʻaki fakamaatoato ia. Naʻe ʻi ai ha ngaahi felotokehekeheʻaki. Ne ueʻi fakalaumālie au ke u fanongo pē mo mamata. Naʻe faifai pē pea fakakaukau taha e husepānití mo e uaifí ʻoku totonu ke na fekumi ki ha tokoni mei he ʻEikí ʻaki ʻa e lotu. Naʻá ku fai ange leva ha tokoni mo ha poupou.

Ko e Sīpinga ʻa e ʻEikí ki he Fakahaá

ʻOku ou manatuʻi ha ngaahi taimi ne mālohi ange ai ʻeku ongoʻi e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi he taimi ne u ʻi he kiʻi ʻapi ai ʻo e fāmili loto-fakatōkilalo mo faingataʻaʻia ko ʻení he efiafi ko iá. Ko hano fakakakato ia e talaʻofa ʻa e ʻEikí naʻe foaki ange ki Heʻene kau ākongá ʻi he kuonga muʻá: “Ko e potu ko ia ʻoku fakataha ai ʻa e toko ua pe toko tolu ʻi hoku hingoá, ʻo kau ki ha meʻa ʻe taha, vakai, te u ʻi honau lotolotonga ʻo kinautolú—ʻoku pehē pē ʻeku ʻi homo lotolotongá” (T&F 6:32).

ʻĪmisi
hands on head

Ko e folofola ko iá mei he Fakamoʻuí, ʻoku ʻikai ko ha akonaki pē pe lea fakafiemālie. Naʻe ʻomi ʻe he folofola ʻa e Fakamoʻuí ko iá ki he palōfita kei talavou ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautele ʻa e tokāteline mo e sīpinga ki hono maʻu ʻo e fakahaá mo e fakahinohinó pea mo hono fakahoko ʻo ha ngaahi fili ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Ne ʻafio ʻa e ʻEikí ʻi he fakataha alēlea fakafāmilí he efiafi ko iá. Ne nau fakaafeʻi Hono Laumālié ʻo fakafou ʻi he lotu mo e ako e folofolá. Ne nau uouangataha ʻi ha taumuʻa. Ne fakafonu kinautolu ʻaki ʻa e feʻofaʻakí. Ne nau fevahevaheʻaki ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi aʻusia lelei tahá pea ʻomi ia ki he ʻao ʻo e ʻEikí mo kolea ʻEne fakahinohinó. Ne uouangataha ʻenau ngaahi filí pea ne nau ngāueʻi leva.

ʻOku Tokangaʻi ʻa e Siasí ʻi ha Ngaahi Fakataha Alēlea

ʻOku akoʻi ʻi he tohi tuʻutuʻuni ʻo e Siasí ʻa e tokāteline ʻo e ngaahi fakataha alēleá:

“Ko e Siasi ʻo e ʻEikí ʻoku tokangaʻi ia ʻi ha ngaahi fakataha alēlea ʻi hono tuʻunga fakalūkufuá, fakaʻēliá, fakasiteikí pea mo e fakauōtí. ʻOku mahuʻinga ʻa e ngaahi fakataha alēlea ko ʻení ki he maau ʻa e Siasí.

“ʻI he malumalu ʻo e ngaahi kī fakatakimuʻa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ngaahi tuʻungá kotoa, ʻoku fealēleaʻaki fakataha ai ʻa e kau takí ki he lelei ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí.”1

ʻI he ngaahi tuʻunga kotoa pē ʻo e Siasi ko ʻení, ʻoku tau feinga ke ngāue fakatatau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau pē ko ia naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākongá pea kia ʻŌliva mo Siosefá—ke fakataha mai ʻi he uouangataha ʻo fakataha alēlea.

ʻOku ʻi ai ʻa e fakataha alēlea fakauooti ʻa e uooti taki taha ʻoku kau ki ai ʻa e “kau pīsopelikí, kalake ʻo e uōtí, sekelitali pule ʻo e uōtí, kulupulita ʻo e kau taulaʻeiki lahí, palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá, taki ngāue fakafaifekau fakauōtí, mo e palesiteni ʻo e Fineʻofá, Kau Talavoú, Kau Finemuí, Palaimelí, pea mo e Lautohi Faka-Sāpaté.”2

ʻOku nofotaha e ngāue kotoa pē ʻoku fai ʻe he kau taki fakauooti ko ʻení ki hono tokoniʻi ʻo e “fakafoʻituituí ke langaki ʻenau fakamoʻoní, maʻu ʻa e ngaahi ouau fakamoʻuí, tauhi ʻa e ngaahi fuakavá, pea hoko ko ha kau muimui kuo fakatapui ʻo Sīsū Kalaisi”3

Mahalo kuo mou fanongo ʻi he kupuʻi lea “ʻOku ʻi ai e maluʻanga ʻi he fealēleaʻakí.”4 Ko e hā hono ʻuhingá? Ko ha ʻuhinga ʻe taha ko e moʻoni mahinongofua ko ia heʻikai tatau hotau poto fakataautahá mo hono fakatahaʻi fakalūkufua kitautolú. ʻOku laulōtaha e fakakaukau mo e ngaahi aʻusia mo e ʻilo ʻoku ʻomi ʻe he tokotaha kotoa pē.

ʻOku akoʻi foki ʻi he tohi tuʻutuʻuni ʻo e Siasí ʻa e founga ʻe ngāue lelei taha ai e fakataha alēlea fakauōtí ʻi hono fakakau e ngaahi fakakaukau laulōtaha ʻo e mēmipa takitaha ʻo e fakataha alēleá: “ʻI he lolotonga ʻo e fakatahá, ʻe fakamatalaʻi ʻe he pīsopé ʻa e meʻa takitaha ʻoku fakakaukauʻí, ka ʻi he angamahení ʻoku ʻikai ke ne tuʻutuʻuni ʻa e founga ke fakaleleiʻi ai e meʻa ko iá kae ʻoua kuo fanongo ki hono aleaʻí. Te ne poupou ke aleaʻi ka he ʻikai ke pule pē ia. Te ne fai ha ngaahi fehuʻi pea mahalo mo kole ki ha kau mēmipa pau ʻe niʻihi ʻo e fakataha alēleá ke nau fai ange ha fokotuʻu. ʻE fakafanongo lelei kimuʻa peá ne toki fai ha tuʻutuʻuni. ʻOku totonu ke ohi mai ʻe he ngaahi fealēleaʻaki ko ʻení ha laumālie ʻo e tataki fakalangí.”5

Ko hono fakalea mahinó, ʻoku tau ʻomi hotau ngaahi talēniti laulōtahá mo ʻetau tuʻunga malavá pea mo ʻetau fakakaukaú. ʻOku tau kole ki he ʻEikí ke kau mo kitautolu, ʻo Ne tataki kitautolu ʻaki Hono Laumālié, ke fetongi ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke tau maʻú, pea ʻiloʻi e ngaahi fie maʻu ʻa e kāingalotu ʻoku tau tokoniʻí. ʻOku tau aleaʻi e ngaahi fie maʻu ʻa e ngaahi fāmilí mo e fakafoʻituituí pea feinga ke uouangataha ʻi he tuʻutuʻuní. ʻOku tau ngāue leva ʻo kole ki he ʻEikí ke tāpuakiʻi e kāingalotu ʻo e uōtí.

Fealēleaʻaki Fakataha ʻi he Fakataha Alēlea Fakauōtí

ʻĪmisi
ward council

ʻI ha māhina ʻe valu kimuʻa peá u ʻalu ki he efiafi fakafāmili mo e fāmili kei talavou ko iá, naʻe fakahoko e fakataha alēlea ʻa e uōtí ʻi ha pongipongi Sāpate. Ne mau kamata ʻaki ha lotu pea mamata ʻi ha foʻi vitiō fekauʻaki mo e tokoniʻi ʻo e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí ke nau maʻu e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ku fehuʻi ki he kau mēmipa ʻo e fakataha alēleá pe naʻa nau fakakaukau ki ha taha ʻi he taimi ne mau sio ai he vitioó. Naʻe hoko ai hano aleaʻi ʻo e fāmili ko ʻení. Ne mau fakahaaʻi ʻemau ʻofa kiate kinautolú. Ne mau aleaʻi ha ngaahi fatongia ʻe lava uiuiʻi kinautolu ki ai, ha founga te mau ala tokoniʻi ai ʻa e tamaí ke fakanofo ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, mo e founga te mau ala tokoniʻi ai e ongomātuʻá ke na maʻu e ngaahi ouau fakatemipalé.

ʻI hoku fatongia ko e pīsopé ne u vahe ai ha ngaahi ngāue. Ka ʻi he meimei ʻosi e fealēleaʻakí, naʻe ʻi ai pē meʻa naʻe ʻikai ke ongo tonu. Naʻe faifai pea pehē mai ʻe he palesiteni ʻo e Kau Finemuí, “Mahalo ʻoku fuʻu vave ʻetau feinga ke fakahoko e ngaahi meʻá ni. ʻOku ou ongoʻi ʻoku totonu ke tau tokanga ke nau fai e ngaahi meʻa tefitó, hangē ko e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí mo e ako e folofolá mo e lotú.” Naʻe mole atu leva e ongo ʻoku “ʻikai ke tonu” ʻemau foungá. Naʻá ne leá, ʻo ʻikai ke fakafofongaʻi e houalotu Finemuí, ka ʻi heʻene ʻofa ki he fāmili ko ʻení, pea ʻi he momeniti ko iá naʻe fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālié kiate kimautolu ʻa hono moʻoni ʻo ʻene faleʻí.

Naʻe hoko e fakamatala ʻa e fefine ko ʻení ke toe hoko atu e fealeaʻakí. Naʻa mau aleaʻi ha founga ke tokoniʻi ai e fāmilí ke nau fakatupulaki ha sīpinga ʻo e ako e folofolá, lotú, mo e efiafi fakafāmilí. Naʻe lolotonga hoko e tuofefine ʻo e tamaí ko e taha ʻo e kau faifekau fakauōtí, ko ia naʻe vaheʻi leva ki he taki faifekau fakauōtí ke ne ngāue fakataha mo e kau faiako fakaʻapí ke fokotuʻu ha efiafi fakafāmili maʻu pē. Naʻá ma ʻave mo hoku uaifí ha tatau ʻo e tohi maʻuʻanga tokoni ki he Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí mo ha himi ki honau ʻapí.

Naʻe poupou mālohi ʻa e faʻē mo e tuofefine ʻo e tamai kei talavou ko ʻení ʻaki ʻena kau maʻu pē ki he efiafi fakafāmilí, ʻo aʻu ki he efiafi fakafāmili mahuʻinga ko ia ne u maʻu faingamālie ke kau ki aí.

ʻOku hā ʻi he tohi tuʻutuʻuní: “ʻOku totonu ke fakatou ongoʻi ʻe he houʻeiki tangatá mo e houʻeiki fafiné ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻenau ngaahi fakamatalá he ʻoku nau kau kakato ki he fakatahá. … Ko e fakakaukau ʻa e kakai fefiné ʻoku faʻa kehe ia ʻi he taimi ʻe niʻihi mei he fakakaukau ʻa e kakai tangatá, pea ʻokú ne tānaki mai ha fakakaukau ʻoku mahuʻinga ke mahino ki hono tokoniʻi e ngaahi fie maʻu ʻa e kāingalotú.”6 ʻI heʻeku hoko ko ha pīsope kei talavoú ʻoku ou ʻi he fakataha alēleá mo e kau palesiteni ʻo e Palaimelí, Kau Finemuí, mo e Fineʻofá ʻa ia ʻoku nau maʻu ha poto mo ha aʻusia mo ha ʻilo lahi ange ki he moʻuí ʻiate au. ʻOku nau hoko ʻi ha taimi lahi ko ʻeku kau faiako ʻi he ʻulungāanga faka-Kalaisí ʻo aʻu ki he founga ke u hoko ai ko ha tamai mo ha puletapu lelei.

ʻOku ou houngaʻia ʻi he houʻeiki fafine ʻo e Siasí ni. Fakatauange pē he ʻikai teitei ongoʻi ʻe hotau houʻeiki fafiné ʻoku taʻetokaʻi kinautolu ʻi heʻetau ngaahi fakataha alēleá. ʻOku tuʻunga tatau pē ʻa e kau mēmipa ʻo e fakataha alēlea fakauōtí. Ko e ngaahi kī fakatakimuʻa ʻoku foaki ki he pīsopé ʻoku fekauʻaki ia mo e hokohoko totonú, fokotuʻutuʻú, mo e fatongia kuo vaheʻí ka ʻoku ʻikai ko hano vaheʻi ke pule aoniu pe māʻolunga fakalaumālie.

Uouangatahá

ʻOku fakamatala ʻi he tohi tuʻutuʻuní ʻa e mahuʻinga ʻo e uouangatahá: “Ka hili hano aleaʻi tauʻatāina, ʻe lava ʻe he pīsopé ke fai ha tuʻutuʻuni, pe ko haʻane tuku ke toe aleaʻi lahi ange mo hono ongo tokoní. Hili ʻene fai ʻa e tuʻutuʻuní, oku totonu leva ke poupouʻi ia ʻe he kau mēmipa ʻo e fakataha alēleá ʻi he laumālie ʻo e uouangataha mo e maʻumaʻuluta.

“Kapau ʻoku maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e fakataha alēleá ha ongoʻi taʻepauʻia lahi fekauʻaki mo ha tuʻutuʻuni mahuʻinga, ʻe lava pē ke tatali ʻa e pīsopé ki ha toe fakataha alēlea ʻe taha ke toe fakakaukauʻi ai pea mo kolea ha fakamahino fakalaumālie te nau fāitaha aí.”7

Ko e uouangatahá ʻa e taha e ʻuhinga ʻoku maʻu ai e maluʻanga ʻi he ngaahi fakataha alēleá. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fakakaukau fakafoʻituitui ʻoku tau ʻiloʻi e meʻa ʻoku totonu ke faí, pea ʻoku tau faʻa fie hangatonu pē ki he aofangatukú. Kae ngalo ʻiate kitautolu ko e aofangatuku ʻa e ʻEikí ʻoku ʻikai ko ʻetau faʻu ha palani ngāue. Ka ko e feinga ʻEne fānau kotoa pē ke ʻiloʻi Ia. ʻOkú ke manatuʻi e lotu ʻa e ʻEikí maʻá e kau ākongá:

“Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pē taha, mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ke fekaú. …

“ʻOku ou lotua ʻa kinautolu: ʻoku ʻikai ke u lotua ʻa māmani, ka ko kinautolu kuó ke foaki kiate aú; he ʻoku ʻaʻau ʻa kinautolu. …

“… ʻE Tamai Māʻoniʻoni, tauhi ʻi ho huafa ʻoʻoú ʻa kinautolu kuó ke foaki kiate aú, koeʻuhí ke nau taha pē, ʻo hangē ko kitauá. …

“Ko au ʻiate kinautolu, mo koe ʻiate au, koeʻuhi ke fakahaohaoa fakataha ʻa kinautolu” (Sione 17:3, 9, 11, 23).

Ko e taumuʻa ʻa e ʻEikí ke Moʻona kitautolu—ke tau hoko ʻo taha mo Ia, mo ʻetau Tamai Hēvaní, pea mo e niʻihi kehé. ʻOku mahuʻinga tatau pē ʻa e foungá mo e olá. Ko e fakataha alēleá ko ha konga ia ʻo e ngāue fakalangi kuo fili ʻa ia ʻoku aʻusia ai ʻa e uouangatahá pea ʻoku ʻo Kalaisi ai kitautolu. Naʻe folofola ʻe he ʻEikí, “Ke mou taha pē; pea kapau ʻoku ʻikai te mou taha, ʻoku ʻikai ʻaʻaku ʻa kimoutolu” (T&F 38:27).

ʻE lava foki ke fakaʻaongaʻi e fekau ko iá ko ha sivi. Hangē ko ʻení, mahalo naʻe ʻuhinga ʻa e ʻEikí, “ʻI he meʻá ni te mou ʻiloʻi ai ʻoku ʻAʻaku ʻa kimoutolu, ʻi he taimi ʻoku mou taha ai ʻiate kimoutolu pē pea taha mo Aú.”

ʻE lava ke maʻu ʻe ha tamai ʻo ha fāmili ha fakahā ko e hiki e fāmilí ki ha feituʻu foʻoú te ne ʻomi ai ha ngaahi tāpuaki mo ha uouangataha. Ka ʻo kapau he ʻikai lototaha ia mo hono uaifí mo e fānaú, he ʻikai ke maʻu e ola naʻá ne ʻamanaki ki ai ʻi heʻene palaní.

ʻE lava ke maʻu ʻe he pīsopé ha fakahā ke palani ha ngāue fakafaifekau ʻa e uōtí, ka ʻo kapau he ʻikai lototaha ʻa e fakataha alēlea fakauōtí mo e fakahā ko iá, ʻe ʻikai hoko ʻa e tāpuakí, pea ʻe fifili e pīsopé pe ko e hā e meʻa ne fehālākí.

Ko e fakamatalaʻi ʻeni ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e founga ʻoku fakahoko ʻaki e Fakataha Alēlea ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“ʻOku hanga ʻe hono ui ʻo e kau tangata ʻe toko 15 ki he tuʻunga fakaʻaposetolo māʻoniʻoní ʻo ʻomi ha maluʻi lahi kiate kitautolu, ko e kaingalotu ʻo e Siasí. Ko e hā hono ʻuhingá? He kuo pau ke lototaha e tuʻutuʻuni ʻa e kau taki ko ʻení. ʻOku mou fakakaukau atu koā ki he fie maʻu ke ueʻi ʻe he Laumālié ʻa e kau tangatá ni ʻe 15 kae lava ʻa e lototahá? Ko e kau tangatá ni ʻe toko 15 ʻoku kehekehe ʻenau tuʻunga fakaakó mo e puipuituʻa fakapalofesinalé, mo e ngaahi fakakaukau kehekehe kau ki ha ngaahi meʻa lahi. Tui mai kiate au! Ko e kau tangatá ni ʻe toko 15—ʻa e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahaá—ʻoku nau ʻilo ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí ʻi he taimi ʻoku nau lototaha aí!”8

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku mahuʻingaʻia ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi meʻa iiki ʻoku hoko ʻi heʻetau moʻui fakafoʻituituí. ʻOku ou ofo maʻu pē ʻi he tokoni ʻoku finangalo e Fakamoʻuí ke fakahokó, pe fekauʻi ha taha ʻo ʻEne kau tamaioʻeikí, ke fakahaofi ha taha ʻo ʻEne fānaú. ʻOku ou houngaʻia ʻi he ngaahi fakataha alēlea kuo fili ke nau fatongia ʻaki hono tokangaʻi e fānau ʻa e Tamai Hēvaní.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 4.1.

  2. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, 4.4.

  3. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, 4.4.

  4. Vakai, Henry B. Eyring, “Listen Together” (fakatahaʻanga lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, Sept. 4, 1988), 2, speeches.byu.edu.

  5. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, 4.6.1.

  6. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, 4.6.1.

  7. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, 4.6.1.

  8. Russell M. Nelson, “Ko Hono Poupouʻi ʻo e Kau Palōfitá,” Liahona, Nōv. 2014, 75.

Paaki