2016
Langa Hake e Puleʻangá ʻi ʻAositelēliá
September 2016


Puipuituʻa ʻo e Tokotaha Lahi Kei Talavoú

Langa Hake e Puleʻangá ʻi ʻAositelēliá

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

ʻOku ʻikai lava ʻe he ngaahi fakafeʻātungiá mo e mole e fanongó ke taʻofi ʻa e tokotaha lahi kei talavou ko ʻení ʻi heʻene tokoni ke fakavaveʻi e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi ʻAositelēliá.

ʻĪmisi
young adult in Australia

ʻI he hopo hake ʻa e laʻaá ʻi he Moʻunga Poa Poa (Baw Baw), ʻoku fai ʻe Kālani Polokisi e meʻa ʻokú ne manako aí: tufunga. ʻOkú ne malimali ʻi heʻene fokotuʻu ha konga papa ʻe taha ki hono tuʻuʻangá, pea ongoʻi ʻene lavameʻa ʻi hono fai lelei e ngāué.

He ʻikai te ke teitei mahalo ʻoku tuli ʻa Kālani ʻi hoʻo siofi ia heʻene ngāué. Ka ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ke ne holomui ai. ʻI he mahino ʻa Kālaní, ʻoku hangē naʻe feʻunga pē ia ke ne fai ʻení. Pea mahalo naʻe totonu pē ia—he ko e toʻu tangata ʻeni ʻe nima ʻo hono fāmilí ko e kau tufunga.

ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku mavahe mei he akó ʻi hoku taʻu 15, ke kamata ʻeku ako ngāué.” Kapau te ke maʻu ha ngāue ʻokú ke saiʻia ai, ʻoku angamaheni pē ia ki he kau ʻAositelēliá ke nau mavahe mei he akó ʻo ngāue taimi kakato ʻi he ngāue ko iá. Naʻe talu mei ai mo e tufunga ʻa Kālani. ʻOku tatau ai pē pe ʻokú ne langa fale, fakatupulaki ʻene fakamoʻoní, pe fua faivelenga hono fatongiá, ʻoku femouʻekina maʻu pē ʻa Kālani ʻi hono langa hake e puleʻanga ʻo e Otuá.

ʻI he founga tatau pē kuo teʻeki hanga ai ʻe he mole ʻene fanongó ʻo taʻofi ia mei heʻene fakalakalaká, ʻoku pehē pē ʻa e teʻeki ke taʻofi ai ʻene fakaʻamu ke ako mo malanga ʻaki e ongoongoleleí.

ʻOku pehē ʻe Kālani, “ʻI heʻeku kei tupu haké, naʻe mālō pē ka mahino kiate au ha peseti ʻe 10 ʻo e meʻa ne lea ʻaki mei he tuʻunga malangá.” Naʻá ne fie ngāue fakafaifekau taimi kakato ka koeʻuhí ko ʻene fanongó naʻe ʻikai ai ke ne feʻunga. Ka neongo iá, naʻá ne lotu mo falala ʻe fai pē finangalo ʻo e ʻEikí. Naʻe hoko leva ha meʻa taʻe-ʻamanekina: naʻe toe kovi ange e fanongo ʻa Kālaní.

“ʻI hoku taʻu 18, naʻá ku matuʻaki tuli ai ʻi ha māhina ʻe ono. Naʻá ku ʻalu ki he lotú ko e ngaahi ongó, koeʻuhí he ko e meʻa pē ia ne u maʻu mei aí,” ko ʻene fakamatalá ia.

Lolotonga ʻení, naʻe fakatupulaki ʻe Kālani ʻene fakamoʻoní pea falala ki he Laumālié. Ka ko e meʻa naʻe hā ngali ko ha ʻahiʻahi lahí naʻe hoko ia ko e tali ki heʻene ngaahi lotú. Koeʻuhí ko e maholo fakafokifā ʻi heʻene fanongó, naʻe pau ai ke tafa hono telingá, ʻa ia naʻe fakalakalaka ai ʻene fanongó ʻo feʻunga ke ne ngāue fakafaifekau taimi kakato. Naʻe ʻalu leva ʻa Kālani ʻo ngāue ʻi Peefi, ʻAositelēlia.

Ko e taimi ní ʻoku hoko ʻa Kālani ko e palesiteni ʻo e Kau Talavoú ʻi hono uōtí ʻi Moe, Vikatōlia ʻa ia ʻokú ne tokoniʻi ai ʻa e kau talavou ʻe toko 10 ke nau tuʻu maʻu ʻi he ongoongoleleí ʻi ha feituʻu ʻoku faingataʻa ʻaupito ke fai ia. ʻOkú ne fai ʻeni ʻaki ʻene fakamamafaʻi ʻa e fatongia ʻo e Laumālié ʻi hono langaki ʻa e ului moʻoní.

ʻOkú ne pehē, “ʻOku mau feinga ke taki ʻa e kau talavoú ke nau aʻusia honau fakaului pē ʻonautolú ʻo fou ʻi hono lau e Tohi ʻa Molomoná mo kau ki he ngaahi polokalama ʻa e Siasí.”

ʻOku ʻilonga pē ʻa e ola e ngāue ʻa e tangata tufunga toʻu tangata nima ko ʻení, ʻoku hāsino ia ʻi heʻene langa falé, ko ʻene fakamoʻoni ki he ongoongoleleí, pea mo ʻene faiako ki he kau talavou ʻi hono uōtí.

Paaki