2016
Fakahoko ʻa e Lotu Māʻoniʻoní
September 2016


Fakahoko ʻa e Lotu Māʻoniʻoní

Mei ha lea ʻi ha fakatahaʻanga lotu, “Pure Religion,” naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–ʻAitahoó ʻi he ʻaho 13 ʻo Sānuali, 2015. Ke maʻu e kakato ʻo e leá ʻi he lea faka-Pilitāniá, ʻalu ki he speeches.byu.edu.

Kapau ʻokú ke fie maʻu ke ke fiefia, ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, mo toe ofi ange ki he Fakamoʻuí, fakahoko leva ʻa e lotu māʻoniʻoní.

ʻĪmisi
young man with eldery woman

Lotu Māʻoniʻoní, fai ʻe Annie Henrie

ʻI he ngaahi taʻu kuo mahili atú, ne haʻu ai ki hoku ʻōfisí ha talavou te u ui ko Sione ʻa ia naʻe toki ʻosi mai mei he ngāue fakafaifekaú.

Naʻá ne lea mai kiate au ʻi ha fuʻu tokanga lahi, “ʻEletā Kalake, ʻoku ou fie maʻu tokoni. … Naʻá ku ʻofa ʻi hoku misioná. Naʻá ne liliu au. Ka neongo iá, ʻoku fakaʻau ke mole atu ha niʻihi ʻo e ngaahi ongo toputapu mo makehe ko ia ne u ongoʻi ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú. Ko e hā te u lava ʻo fai ke u ongoʻi hangē ko ia ia ne u ongoʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú?”

Kuo tā-tuʻo lahi ʻeku fakatokangaʻi e hoko ʻa e meʻá ni. Ko e meʻa naʻá ne fehuʻí, “Ko e hā te u lava ʻo fai ke u fiefia ai, ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ofi ki he Fakamoʻuí?” Ko ha fehuʻi ʻeni ʻoku totonu ke tau fai ʻi he ʻaho kotoa pē.

Naʻá ma kumi hake ʻi hoku ʻōfisí he hoʻatā ko iá ʻa e Sēmisi 1:27 pea naʻe pehē, “Ko e lotu māʻoniʻoni mo taʻe hano mele ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ko e Tamaí, ko ʻeni ia, Ke ʻaʻahi ki he ngaahi tamai maté mo e kau fefine kuo mate honau ʻunohó, ʻi heʻenau mamahí, pea ke fakaʻehiʻehi ia mei māmani ke taʻe hano mele.”

Naʻe hoko atu ʻema laú ki he ʻAlamā 34:28: “Kapau te mou tekeʻi ʻa e masivá, mo e telefuá, ʻo ʻikai ʻaʻahi ki he mahakí mo e faingataʻaʻiá, pea foaki mei hoʻomou koloá, ʻo kapau ʻoku mou maʻu, kiate kinautolu ʻoku masivá—ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, kapau ʻoku ʻikai te mou fai ha meʻa ʻe taha ʻi he ngaahi meʻá ni, vakai, ʻoku iku taʻeʻaonga ʻa hoʻomou lotú, pea ʻoku ʻikai hano ʻaonga kiate kimoutolu, pea ʻoku mou hangē ko e kau mālualoi ʻa ia ʻoku nau fakaʻikaiʻi ʻa e tuí.”

Naʻá ma toe vakaiʻi leva e talanoa ʻi he Kosipeli ʻa Sioné ʻa ia naʻe ʻalu ai ʻa Pita mo e kau ākonga kehé ʻo taumātaʻu pea ʻikai maʻu ha meʻa ka naʻe fekauʻi ʻe he Fakamoʻuí ke hiki ʻenau kupengá ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e vaká pea maʻu ai e mataʻi ika ʻe 153. Hili pē ʻenau kaí, naʻe talanoa ʻa Pita mo e Fakamoʻuí. Naʻe ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí ko e taha ʻeni e ngaahi taimi fakaʻosi ke Ne fakahinohinoʻi ai ʻa e palōfita mo e palesiteni ko ʻeni ʻo e Siasí ʻi he kahaʻú.

Naʻe fehuʻi ange ʻe he Fakamoʻuí, “ʻOkú ke ʻofa kiate au?”

Naʻe tali ange ʻe Pita, “ʻIo, ʻEiki; ʻokú ke ʻilo ʻoku ou ʻofa kiate koe.”

Naʻe folofola ange leva ʻa e Fakamoʻuí, “Fafanga ʻeku fanga lamí.”

Ne tuʻo ua hono fehuʻi ange ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fehuʻi tatau pē peá ne fakahinohinoʻi leva: “Fafanga ʻeku fanga sipí” (vakai, Sione 21:3–17).

Ko hono moʻoní naʻe fakahinohinoʻi ʻa Pita ke fakahoko ʻa e lotu māʻoniʻoní, pe tokangaʻi e kakaí. ʻOku tokangaʻi mo ʻofaʻi foki ʻe he palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho ní ʻa e kakaí. ʻOku hoko ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ko ha sīpinga maʻongoʻonga ʻo ha taha ʻokú ne fakahoko ʻa e lotu māʻoniʻoní. Kuo līʻoa ʻene moʻuí kotoa ki hono ʻofaʻi mo tokangaʻi e kakaí.

Kuó u mamata ki ha kau ʻosi ngāue fakafaifekau tokolahi hangē ko hoku kaungāmeʻa ko Sioné. Kapau te ke ʻeke ange e ʻuhinga naʻa nau ʻofa ai ʻi heʻenau misioná, meimei ko ʻenau talí kotoa te nau pehē koeʻuhí ko ʻenau ʻofa ki he kakaí. Ko e ʻaho ʻoku kamata ke tokanga ange ai e kau faifekaú ki he niʻihi kehé ʻiate kinautolú, ʻoku nau fiefia leva. ʻOku founga pehē pē kiate kitautolu kotoa. ʻE fiefia ange maʻu pē ʻetau moʻuí kapau te tau tokangaʻi mo ʻofaʻi e niʻihi kehé.

Ko e fehangahangai ʻo e tokanga ki he niʻihi kehé ko e fakakaukau pē kiate kitá: ʻeku kaá, ʻeku akó, ʻeku ngāué, ʻeku ngaahi palōpalemá. Ko e taimi ʻoku fekauʻaki ai e meʻa kotoa pē mo kitautolú, ʻoku ʻikai ke fuʻu mālohi ʻetau fetuʻutaki mo e langí.

Naʻá ku talaange kia Sione kapau te ne fakahoko ʻa e lotu māʻoniʻoní, ʻe fiefia pea te ne ongoʻi ʻo hangē ko ia naʻá ne ongoʻi ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ko e meʻa tatau pē, kapau ʻokú ke fie maʻu ke fiefia, ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, mo toe ofi ange ki he Fakamoʻuí, fakahoko leva ʻa e lotu māʻoniʻoní. ʻOku tau ako mei he folofola ʻi ʻolungá ʻa e ngaahi founga mahuʻinga ʻe fā ʻe lava ke fakamatalaʻi ko e lotu māʻoniʻoní.

1. ʻAʻahi pea Tokangaekina e Kau Uitoú

ʻĪmisi
visiting elderly woman

Naʻe foki ʻa Sione ki he akó peá ne fai ʻa ia naʻá ma aleaʻí. Ne u maʻu ha ʻī-meili kimui ange ʻa ia naʻá ne vahevahe ai ʻene aʻusia ʻi hono lau e ngaahi talanoa ueʻi fakalaumālie mei he ngaahi makasini ʻo e Siasí ki he kakai toulekeleka ʻi ha fale tauhi ʻanga ʻo e kau toulekeleká.

Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Ne ongoʻi ʻe ha niʻihi fakafoʻituitui tokolahi ha ʻofa lahi mo e poupou mei he Fakamoʻuí ʻi hono fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālié ʻa e ngaahi moʻoni mo e fakamoʻoni mahinongofuá.” “Ne ʻikai ke u teitei ʻiloʻi ʻoku lava ke u ongoʻi ʻa e faʻahinga ʻofa ko iá ki ha sola ʻa ia naʻe ʻikai ke ma maheni. Ka ne u ongoʻi e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolú, ki he ngaahi laumālie angaʻofa ko iá. Naʻe hā mahino kiate au te u fetaulaki mo e niʻihi fakafoʻituitui ko ʻení—ʻa ʻeni kuo maʻu ʻe he ʻatamai ngalongaló mo e mahaki fakatuʻasinó—ʻi he moʻui ka hoko maí. Te u lava ʻo mamata ki honau husepānití mo e uaifí, ʻa ia naʻa nau tokangaʻi kinautolu mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. Naʻá ku ongoʻi ʻaupito ne ʻi ai ʻeku kui tangatá—ʻa ia naʻe teʻeki ke ma feʻiloakí—ʻi heʻeku tangutu fakataha mo ʻeku kui fefiné, pea naʻe fakamālohia mo poupouʻi au ʻe hono laumālié. Ne u ʻiloʻi naʻá ne houngaʻia heʻeku ʻaʻahí.”

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē: “Ko hai naʻá ne ʻilo te u lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi ʻaloʻofa peheé? ʻOku ngali taʻeʻuhinga ia ke foki pē ki ʻapi ʻo sio TV pe fakafiefiemālie ʻi he hili ha aʻusia pehē. Kuó ne liliu au ke u ʻiloʻi ʻoku lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi aʻusia ongongofua ko ʻení ʻi he momeniti kotoa pē ʻi heʻetau fāifeinga ko e Kāingalotú, ke tokanga taha pea tokoniʻi e niʻihi kehé ʻi ha founga pē.”

Te ke lava foki mo koe ʻo fai ʻeni, pea ʻe tāpuakiʻi koe ʻe he ʻEikí ʻo hangē ko ʻEne tāpuakiʻi ʻa Sioné.

2. Tokoniʻi e Paeá

ʻOku tokolahi ʻa e kau paea ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻE fakaʻofoʻofa nai kapau te tau lava ʻo fetuʻutaki pe tohi maʻu pē ki ha tokotaha?

Ko e taimi naʻe foki mai ai homa foha ko Netí mei he ngāue fakafaifekaú, naʻá ne maʻu e ngaahi ongo tatau pē mo ia naʻe maʻu ʻe hoku kaungāmeʻa ko Sioné. Naʻe fakakaukau ʻa Neti ke ne ngāue tokoni ko ha faiako ʻi ha polokalama ʻoku fakatauhoa e kakai lalahí mo e fānau naʻe fie maʻu ha tokoni ʻo e vā fetuʻutaki fakatāutahá. Naʻe liliu ʻe he ngāue tokoni ko iá ʻene aʻusia ʻi he akó. ʻOkú ne ʻosi mali he taimí ni, pea kuo toe “pusiaki” ʻa Neti mo hono uaifi ko Kelelá ʻo fakafou ʻi he polokalamá. Kuo hoko ia ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ʻo ʻena nofo-malí ke vahevahe e meʻa ʻokú na maʻú mo kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

Ko e taimi naʻá ku ngāue ai mo hoku uaifi ko Meleané ʻi he Misiona Polivia Sanitā Kulusí, naʻe ʻi ai ha faifekau ko ha kiʻi tamasiʻi paea. Naʻe ʻikai ke ʻi ai hano fāmili. Naʻe vaheʻi ia ʻe he ʻEikí ke ne hoko ko e hoataki kia ʻEletā Hōkini. ʻOku ʻikai ke u tui naʻá ne hoko ko e hoataki lelei tahá, ka naʻe hoko ʻa ʻEletā Hōkini ko e hoa lelei tahá ki ha tamasiʻi paea ʻa ia ne hoko ko e taha ʻo e kau faifekau ʻa e ʻEikí.

Naʻe faitohi e ongomātuʻa ʻa ʻEletā Hōkiní ki he faifekau ko ʻení lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú pea kuo hokohoko atu ʻena faitohi kiate iá ʻi he taʻu ʻe 15 kuohilí. Koeʻuhí ko ʻEletā Hōkini mo hono fāmilí, kuo ʻofaʻi mo tokoniʻi ai e tamasiʻi paea ko ʻení pea ʻokú ne lolotonga nofo-mali fiefia, ngāue, pea mālohi ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Te tau lava kotoa pē ʻo tokoniʻi e fānau paeá ke nau toe lelei ange.

3. Tokangaekina e Masivá mo e Faingataʻaʻiá

ʻĪmisi
serving the homeless

ʻOku toutou fakamanatu mai ʻe he folofolá ʻa e mahuʻinga ʻo hono tokoniʻi e masivá mo e faingataʻaʻiá. ʻOku tau maʻu kotoa pē ʻa e fatongiá ni.1 Ko ha founga ʻe taha te tau lava ai ʻo fakalahi ʻetau tokoni ki he masivá mo e faingataʻaʻiá ko e foaki ha paʻanga ʻaukai lahi. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77):

“Ko e fuofua taʻu ne u haʻu ai ki he teleʻa ko ʻení naʻe ʻikai ha mahoaʻa feʻunga ke maʻu ʻe hoku fāmilí ʻo aʻu ki he utu-taʻú … , pea naʻe haʻu e kakaí he ʻaho kotoa pē ki hoku ʻapí ke kai mā. ʻI ha ʻaho ʻe taha ne u ongoʻi mafasia ai ʻi he [meʻá ni]; ne u ʻalu leva ki he kolotau motuʻá pea ʻi he taimi ne u foki ai ki ʻapí naʻá ku fiemālie. Naʻá ku talaange ki hoku uaifí, ‘ʻOua naʻa tuku ke haʻu ha taha ki heni ko e fie maʻu meʻakai pea taʻe foki mo ha meʻa, he kapau te ke fai pehē te tau faingataʻaʻia teʻeki ke aʻu ki he utu-taʻú; ka kapau te ke foaki ki he tokotaha kotoa pē ʻe haʻú ʻoku totonu ke feʻunga pē ʻetau meʻakaí. …

“ʻOku ou loto ke hokohoko atu hono fai iá, koeʻuhí ke tolonga atu ʻeku maá, he ka ʻikai ʻe siʻisiʻi ia.

“ʻOkú ke tui ki he tefitoʻi moʻoni ko iá? ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ia, koeʻuhí he kuo tā tuʻo lahi ʻeku fakamoʻoniʻi iá.”2

Naʻe hā ʻa e aʻusia ko ʻení ʻi ha uepisaiti faka-Kalisitiane ʻo ha toketā ʻi Kololato, USA, ʻa ia naʻe mālō pē ʻene aʻu ki ha pausa hili ia ha kamata ke matemate ʻene kaá. ʻI heʻene teuteu ke tā ki ha loli taulaní, naʻá ne fakatokangaʻi ha fefine, ʻa ia naʻe tau ʻene kā motuʻá ʻi he veʻe pausá, ʻoku hekea pea tō ki lalo.

“Ne u hū ki tuʻa ke vakai pe naʻá ne sai pē. ʻI heʻeku aʻu atú, naʻe hangē naʻe lomekina lahi ange ia heʻene tangí ʻi heʻene toó; ko [ha] fefine kei talavou naʻe matuʻaki fuʻu ongosia pea takatakaʻuli hono matá. ʻI heʻeku tokoniʻi ia ke ne tuʻú naʻe tō ha meʻa ki lalo, pea ne u toʻo hake ia ke ʻave ki ai. Ko ha sēniti ʻe nima.

“Naʻe kamata ke u ʻiloʻi, ʻi he taimi ko iá, ʻa e tuʻunga ʻokú ne ʻi aí: ko e fefine ʻoku tangi, ko e [kā] motuʻa naʻe fakafonu ai e meʻa kehekehe mo e fānau ʻe toko tolu ʻi mui (taha ʻi ha nofoʻanga ʻo e kaá), mo e pamu naʻe hā ai ke ne totongi e [U.S.] $4.95. Ne u fehuʻi ange pe ʻoku ongoʻi sai pē pe ʻoku fie maʻu tokoni, ka naʻá ne toutou pehē mai pē, ‘ʻOku ʻikai ke u loto ke sio mai ʻeku fānaú ki heʻeku tangí.’”

ʻI he mahino ʻa e tūkunga ʻoku ʻi ai e fefiné, naʻe toʻo hake ʻe he toketaá ʻene kaati fakamoʻuá (credit card), ʻo ne ʻutu fonu e kā ʻa e fefiné, peá ne fakatau leva ha tangai meʻakai lalahi ʻe ua mo ha ngaahi kaati meʻaʻofa (gift certificates) maʻá e fefiné mo ʻene fānaú ʻi ha falekai ʻi he veʻe pausá.

Naʻe pehē ʻe he toketaá, “Naʻá ne talamai hono hingoá, pea naʻá ne nofo ʻi Kenisesi Siti [Mīsuli, USA]. [Kuo] liʻaki ia ʻe hono kaumeʻa tangatá ʻi he māhina ʻe ua kuohilí, pea naʻe ʻikai ke ne kei lava ʻo tauhi hono fāmilí. … ʻI heʻene matuʻaki faingatāmakí, naʻe faifai peá [ne] tā ki heʻene ongomātuʻá, ʻa ia naʻe teʻeki ke nau feleaʻaki ʻi ha taʻu nai ʻe nima. Naʻá na nofo Kalefōnia pea naʻá na talaange ʻe lava ke ne haʻu ʻo nofo fakataha mo kinaua pea feinga ke ne ʻi ha tuʻunga te ne lava ai ʻo tauhi hono fāmilí. Ko ia naʻá ne faʻo ai ʻene ngaʻotoʻotá ʻi he kaá.”

Naʻe fāʻofua kiate ia e toketaá peá ne fai ha lotu ke maluʻi e fefiné ʻi heʻene fononga he halá. Naʻe fehuʻi ange ʻe he fefiné kiate ia ʻi heʻene lue ki heʻene kaá, “Ko ha ʻāngelo nai koe pe hā?”

Naʻe tali ange ʻe he toketaá, “Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ngāue ʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai angamahení.”

Naʻá ne fakatokangaʻi leva: “Ko ha meʻa fakaofo ia ke hoko ko ha mana ki ha taha kehe. Pea ko e moʻoni, … ʻi he taimi ne u heka ai ki heʻeku kaá naʻe moʻui ʻi he taimi pē ko iá pea naʻe tuai e kemo ʻeku aʻu ki ʻapi ʻikai ha palopalema. Te u ʻave ia ki he fale ngāué ʻapongipongi ke vakaiʻi, ka ʻoku ou mahalo he ʻikai maʻu ʻe he ʻenisiniá ha fehālaaki.”3

ʻOku falala mai nai ʻa e ʻEikí ke tau hoko ko ha tali ki ha lotu ʻa ha taha kehe? Te Ne falala mai nai ke tau muimui ʻi he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní? Ko e lahi ange ʻetau muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié, ko e lahi ange ia e ngaahi faingamālie ʻe tuku mai ʻe he ʻEikí ke tau hoko ai ko ha tali ki ha lotu ʻa ha taha kehe.

4. Fafanga ʻEne Fanga Lamí Mo e Sipí

ʻĪmisi
talking with elderly woman

Ko e fuofua akonaki naʻe fai ʻe Sīsū ʻi Heʻene fepōtalanoaʻaki mo Pitá ko e, “Fafanga ʻeku fanga lamí.” ʻOku ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí kapau te tau fafanga e fanga lamí, he ʻikai fie maʻu ke tau kumi ha sipi hē. ʻOku maʻu ʻe hotau niʻihi ha ngaahi tehina, ʻilamutu pe fakafotu, pe ko ha kakai kehe ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku nau fie maʻu ha tokoni. ʻOku totonu ke tau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kiate kinautolu, pea fakatauange te tau maʻu ʻa e fanga lami ʻoku nau fie maʻu ʻetau tokoní.

Te ke fekumi mo tokoniʻi nai ha lami? ʻI hoʻo hoko ko ha tauhi-sipí, te ke falalaʻanga nai ke tokangaʻi e fanga lamí mo e sipí, ʻo hangē kuo kole mai ʻe he Fakamoʻuí ke tau faí?

ʻE lava ke fehuʻi kiate kitautolu takitaha ʻa e fehuʻi naʻe ʻeke ʻe he Fakamoʻuí kia Pitá: “ʻOkú ke ʻofa kiate au?” ʻI heʻetau fakahoko ʻa e lotu māʻoniʻoní ʻaki ʻetau ‘aʻahi mo tokangaʻi e kau uitoú, tokoniʻi e paeá, tokangaekina e masivá mo e faingataʻaʻiá, pea fafanga ʻEne fanga lamí mo e sipí, te tau fakahā ai ki he Fakamoʻuí ʻoku tau ʻofa kiate Ia! ʻI heʻetau fai ʻení, te tau fiefia, ongoʻi ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, mo ongoʻi ofi ange kiate Ia.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Jeffrey R. Holland, “ʻIkai ko e Kau Kolekole Kotoa pē Kitautolu?” Liahona, Nōvema 2014, 40–42.

  2. Brigham Young, “Remarks,” Deseret News, June 18, 1856, 116.

  3. “Friends Are God’s Way of Taking Care of Us,” lisburn.com/stories/friends_are_gods_way.html.

Paaki