2020
Le Toefuataiga Faifai Pea
Aperila 2020


Le ToefuataigaFaifai Pea

Na amata le Toefuataiga i le Vao Paia i le 200 tausaga ua mavae ma ua faaauau i le aso — e mafai ona avea oe ma au o sona vaega.

Ata
Joseph Smith kneeling

O Faanaunauga o Lo’u Loto, (Uluai Faaaliga) saunia e Walter Rane

O se taimi matagofie tele lenei e i ai i le lalolagi. Ua tatou maua le faamanuiaga o le auai i mea tetele na tutupu i le tisipenisione o le atoaga o taimi, e saunia ai mo le Afio Faalua Mai o le Alii.1 E le gata ua tatou matamata i nei mea ofoofogia ua tutupu ae o se vaega foi o na mea.2

O nisi taimi tatou te talanoa i le Toefuataiga o le talalelei e faapea na tupu i se taimi e tasi. I le luaselau tausaga ua mavae, sa amata ai le faagasologa o le Uluai Faaaliga, ae sa lei muta ai le Toefuataiga. O le galuega a le Alii e ala mai ia Iosefa Samita ma ana paaga na faaauau i le faaliliuina o le Tusi a Mamona, toefuataiina mai o le perisitua, faatulagaina o le Ekalesia, auina atu o faifeautalai, fausiaina o malumalu, faatulagaina o le Aualofa, ma isi mea faapena. O nei mea na tutupu o le Toefuataiga na amata i le 1820 ma faaauau i le olaga atoa o Iosefa Samita.

E ui i le matagofie o mea na faaalia mai e le Atua e ala mai ia Ioefa Samita, e lei faamaeaina le Toefuataiga i le soifuaga o Iosefa. E ui na ala mai i perofeta ina ua mavae atu o ia, ua tatou maua ai mea e pei o le atinaega faifai pea o galuega i le malumalu; tusitusiga paia faaopoopo; o le faaliliuga o tusitusiga paia i le tele o gagana; le auina o le talalelei i le lalolagi atoa; le faatulagaga o le Aoga Sa, Tamaitai Talavou, Peraimeri, ma korama o le perisitua; ma le tele o fetuunaiga i le faatulagaga ma le faagasologa o le Ekalesia.

“O i tatou o molimau i se faagasologa o le toefuataiga,” na saunoa ai Peresitene Russell M. Nelson. “Afai e te manatu ua toefuatai mai atoatoa le Ekalesia, ua na o le amataga ua e vaaia. E tele naua isi mea e oo mai. Faatali sei oo i le tausaga fou. Ma le isi tausaga e sosoo ai. Taumafa au fualaau vaitamini. Ia lava sau malologa. O le a avea o se mea e faafiafiaina ai.”3

O le ogatasi ma le tautinoga a Peresitene Nelson o loo faaauau pea le Toefuataiga, ua tatou vaaia le tele o fetuunaiga taua i le Ekalesia talu ona avea o ia ma Peresitene. Faatasi ai ma na mea o le Toefaatulagaga o korama a le perisitua, o le auauna atu e suia ai faiaoga o aiga ma faiaoga asiasi, ma le faatulagaga o se auala e lagolagoina e le Ekalesia e aoaoina ai le talalelei i totonu o le aiga.4 Ua tele atu fetuunaiga ua tutupu talu mai lena taimi, ma o le a tele isi mea o le a oo mai.

O se faataitaiga i Aferika i Sisifo

O lau molimau i le natura faifai pea o le Toefuataiga na aafia i le lima tausaga na ou faaaluina i le Au Peresitene o le Eria i Aferika i Sisifo. Talu mai lava ona avea au o se alii talavou, sa i ai sau molimau i le talalelei. Ae o le nonofo ai i Aferika, sa ou fesootai atu ai i nisi o Aferika i Sisifo sa muamua taliaina le talalelei. Sa ou vaai foi i le salalau vave atu o le Ekalesia i le konetineta, ma le faitau selau o uarota ma siteki ua faatuina, ua faatumulia malumalu ma falelotu i tagata faamaoni o le au paia, ma ua taliaina foi e tamaitai ma alii lelei, ma o latou loto atoa, le talalelei toefuataiina. Na ou vaai i ou mata i le faataunuuina o le valoaga a Iosefa Samita e faapea o le Ekalesia “o le a faatumulia ai le lalolagi.”5

O ni tagata faamaoni faapena e toalua, o James Ewudzie ma Frederick Antwi, sa fesoasoani ia te au i se tasi aso i le malumalu o Accra Kana. I ni nai tausaga a o lei taunuu faifeautalai o le Au Paia o aso e gata ai i Kana, sa avea James ma se vaega o tagata pe tusa ma le 1,000 sa faaaogaina le Tusi a Mamona ma isi tusi a le Ekalesia i a latou sauniga faale-lotu. Sa latou tatalo mo le aso o le a oo mai ai le Ekalesia i Kana. Sa ia aufaatasi ma isi alii talavou o loo malaga faataamilo i Kana ma aoao atu le talalelei e pei ona maua i a tatou punaoa. O le taimi lava na taunuu mai ai faifeautalai i le 1978, sa papatisoina o ia i le aso muamua na faia ai papatisoga o le Au Paia o Aso e Gata Ai na faia i Kana.

Ata
Frederick Antwi

O Fred Antwi, o se tagata paionia o le Ekalesia i Kana

I le taimi popofou o Fred o se au paia, sa ia auai i le falelauasiga o se tagata o le aiga o se taitai faaleaganuu. O iina na ia iloa ai o le fuafuaga a le aiga o le avea lea o ia ma se matai fou. O le iloaina o lena tofiga o le a mafua ai ona ia faia ni mea e feteenai ma ona talitonuga o le talalelei, na faataalise ese loa o ia ina ua mavae le falelauasiga ma fulitua i se tulaga semanu o le a maua ai e ia le lauiloa ma le tamaoaiga.

O le taimi lava na faapaiaina ai le malumalu o Accra, sa malaga uma ai Iakopo ma Fred i le silia ma le fa itula, i le malumalu, i vaiaso taitasi ina ia mafai ona avea i laua ma tagata faigaluega o le malumalu. A o ou faatinoina ia sauniga ma i laua, sa lofituina au i le lagona o le talafaasolopito lea na siomia ai au. I le iloaina ai o le talafaasolopito o le Ekalesia i Aferika e faapea o loo suitulaga ai le toalua o i laua, sa ou lagona le pei o le i ai o Ioane Teila po o Uilifoti Uitilafi po o isi uluai tagata o le Ekalesia faatasi ma au i le faia o na sauniga.

Ina ua ou vaaia, aafia, ma lagona i Aferika i Sisifo le avea ma se vaega o le mea na tau mai e le Alii ia Enoka o le a tupu: “Ma o le a Ou auina atu i lalo mai le lagi le amiotonu; ma o le a Ou auina atu le upumoni i fafo mai le eleele, e molimau atu i laʼu Toatasi na Fanaua; . o le a ou faia ia tafi le lalolagi i le amiotonu ma le upumoni e pei o se lolo, e faapotopoto mai i fafo la’u au filifilia mai itu e fa o le lalolagi” (Mose 7:62).

Sa ou vaai i le amiotonu ma le upumoni na salalau i le konetineta o Aferika ma le au filifilia na faapotopoto mai lena vaega o le lalolagi. Sa faamalosia lau molimau e uiga i le Toefuataiga ona sa ou vaai i lena vaega taua o le Toefuataiga ua tupu i luma o ou mata.

Sa ou vaai foi i se isi mea e uiga i le Toefuataiga faifai pea: o se faatuatua malosi ma le malosi faaleagaga i totonu o tagata o Aferika. Na ou faalogo o saunoa mai Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “O Katelani [lea na nonofo ai le Au Paia o Aso e Gata Ai i le 1830] e le na o Ohaio. E i ai foi i Aferika.” E toatele tagata ua auai i le Ekalesia i Aferika e tusa ai ma o latou aafiaga mamana faaleagaga. O na tagata fou e aumaia le malosi faaleagaga ma se manaoga mo le aoaoina atili o le talalelei. Mo i latou o loo faaauau pea le Toefuataiga i se uiga patino. A o latou aoao pea lava pea e uiga i le Ekalesia, o loo faaauau pea ona tatala mai upumoni o le talalelei i la latou vaaiga. E faapena foi i tatou uma lava a o faaauau pea ona faalautele lo tatou malamalama o le talalelei.

Auala e Tolu e Fesoasoani ai i le Toefuataiga Faifai Pea

Ua tuuina mai e le Atua ia i tatou le avanoa ofoofogia e faatino ai matafaioi taua i lenei galuega. Na fetalai mai le Alii o le “tino [o le Ekalesia] ia mafai ona faagaeetia uma faatasi” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:110). E maua e tagata uma o le Ekalesia le faamanuiaga o le auai i lenei Toefuataiga faifaipea. E faapefea ona tatou faia lena mea?

O se tasi auala tatou te auai ai o le osia lea ma tausia feagaiga paia. O sauniga, e aofia ai sauniga o le malumalu, e le o i ai se faamoemoega seiiloga e faia moni lava e tagata ona tausia lea o feagaiga e o faatasi ma na sauniga. Na aoao mai Sister Bonnie Parkin, o le Peresitene Aoao talu ai o le Aualofa, “O le osia o feagaiga o le faaalia lea o se loto naunautai; o le tausia o feagaiga, o le faailoga lea o le loto faatuatua.”6

E ala i le osia ma le tausia o feagaiga, e le gata ina tatou saunia i tatou lava mo le ola e faavavau, ae tatou te fesoasoani foi e saunia ma faamalosia mea ua taua e le Alii “o lou nuu o le feagaiga” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:36). Tatou te osia feagaiga ma le Atua ma avea ma vaega o Lona nuu o le feagaiga e ala i le papatisoga, faamauga, o le faamanatuga, le Perisitua Mekisateko, ma sauniga o le malumalu.

O se auala lona lua e mafai ona tatou auai i le Toefuataiga faifai pea o le faataunuuina lea o valaauga ma tofiga tatou te maua. O le auala lena e agai ai i luma le Ekalesia. O faiaoga tuuto e aoao atu le talalelei i tamaiti, autalavou, ma tagata matutua. O tuafafine ma tuagane a auauna e tausia tagata taitoatasi o le Ekalesia. O au peresitene ma au epikopo e tuuina atu le taitaiga i siteki, itu, uarota, paranesi, korama, faalapotopotoga, vasega, ma vaega. E tausia e taitai o le autalavou ia tamaitai talavou ma alii talavou. O teutusi ma failautusi e faamaumauina faamatalaga taua e tusia i le lagi, ma o loo faatinoina e le toatele o isi ia matafaioi taua i le sauniaina o tagata mo le ola e faavavau ma le Afio Faalua Mai o le Faaola.

Ata
members in Ghana

Ua laina le autalavou e ulufale atu i le Malumalu o Accra Kana

O se auala lona tolu e mafai ai ona tatou auai i le Toefuataiga o le fesoasoani lea e faapotopoto Isaraelu. Mai le popofou o le Toefuataiga, sa avea lenei mea ma se vaega taua o le galuega. E pei ona aoao mai e Peresitene Nelson, tatou te maua le avanoa ma le tiute e fesoasoani ai i le faapotopotoina lea e tupu i itu uma o le veli. I lana savali faaiu i lana konafesi aoao muamua o se Peresitene o le Ekalesia, na saunoa mai ai ma le mana Peresitene Nelson, “O la tatou savali i le lalolagi e faigofie ma faamaoni: tatou te valaauliaina fanau uma a le Atua i itu uma e lua o le veli ia o mai i lo latou Faaola, maua faamanuiaga o le malumalu paia, maua le olioli tumau, ma agavaa mo le ola e faavavau.”7

O le faapotopotoina o Isaraelu i lenei itu o le veli o lona uiga o le galuega faafaifeautalai. O i tatou uma o e e mafai ona avea ma faifeautalai faamisiona e tatau ona mafaufau ma le faaeteete i lena avanoa. Ou te faitauina o se faamanuiaga tele le mafai ona ou auauna atu i se misiona i Italia i se taimi sa matuai fou ai le Ekalesia iina. Sa feiloai a matou paranesi i fale mautotogi, ma sa matou faamoemoe o le a i ai se aso o le a i ai ni siteki ma ni uarota iina. Sa ou matamata i paionia totoa o o mai i totonu o le Ekalesia ma faataatia le faavae mo le faapotopotoina o Isaraelu i lena laueleele tele.

O se tasi o i latou o Agnese Galdiolo. Sa matou lagonaina uma le malosi o le Agaga a o aoaoina o ia i lesona a faifeautalai. Ae, e ui i le lagonaina o lena Agaga, sa ia iloa o le a tetee malosi lava lona aiga i le papatisoina o ia. Peitai, i se tulaga patino, sa faatumulia i le Agaga, sa malie o ia e papatiso. Ae na toe suia lona mafaufau i le taeao o lona papatisoga faatulagaina. Sa vave ona sau i le potu tele mautotogi lea e papatiso ai o ia e tau mai ona o uunaiga faaleaiga, e le mafai ai ona ia faia.

A o lei malaga ese atu, sa ia ioe ai e mafai ona matou talanoa mo ni nai minute. Sa matou o i se potuaoga lea sa ma fautua atu ai matou te tatalo faatasi. Ina ua matou tootutuli, sa ma fai atu ia te ia e fai le tatalo. Ina ua uma le tatalo sa ia tu i luga ma loimata ma faapea mai, “Ua lelei, o le a ou papatiso.” Ma i ni nai minute mulimuli ane sa papatisoina o ia. O le tausaga na sosoo ai sa ia faaipoipo atu ai ia Sebastiano Caruso, ma sa la tausia se fanau e toafa, o i latou uma sa auauna atu i ni misiona ma sa faaauau ai pea ona auauna atu i le Ekalesia.

Ata
Caruso family

O Elder ma Sister Curtis ma nisi o tagata o le aiga o Caruso

Sa auauna atu foi Agnese ma Sebastiano i se misiona, ma Sebastiano a o avea ma Peresitene o le misiona. Ina ua ou auauna atu i se misiona lona lua i Italia, i le 25 tausaga talu ona mavae le taimi muamua, sa mafai ona ou vaaia mea na faia e le au Carusos ma isi paionia ina ia faalautele ai le malo o le Atua iina. Sa matou galulue ma au faifeautalai e fausia le Ekalesia, ma moemiti o le a i ai se aso e mafai ai ona fausia se malumalu i Italia. Vaai faalemafaufau i lou olioli i le mea moni e faapea, ua i ai nei le Malumalu o Roma Italia.

E i ai nai olioliga e mafai ona faatusatusa i le olioli faafaifeautalai. Oka se faamanuiaga ina ua fanau mai i se taimi e mafai ai ona tatou olioli e auai i le Toefuataiga faifai pea e ala i le fesoasoani e faapotopoto Isaraelu!

Ioe, o le olioli faafaifeautalai, e le na o faifeautalai faamisiona e lagonaina. E mafai e i tatou taitoatasi ona fesoasoani i le liua po o le faatoagaina mai o o tatou uso ma tuagane e ala i le galulue soosootauau ma faifeautalai faamisiona. Ua tatou maua le avanoa e faapotopoto ai Isaraelu e ala i le valaauliaina o isi e o mai ma vaai ma e ala i le faaaumeaina o i latou o loo aoaoina.

O le galuega o le malumalu ma talafaasolopito o aiga ua tatou fesoasoani ai e faapotopoto Isaraelu i le isi itu o le veli. Mo le tele o tausaga, o lo matou tiutetauave paia le faia o lenei galuega. A o lei maliu Iosefa Samita, sa faia e le Au Paia papatisoga mo e ua maliliu, ma e toaitiiti sa maua o latou faaeega paia ma faamauga. I le faamaeaina o le malumalu o Navu, o faaeega paia mo e ola na amata ona faateteleina. O faaeega paia ma faamauga mo tuaa na amata foi i malumalu i Iuta.

Na malamalama Eliza R. Snow, o se tagata autu na auai i lena faagasologa o le toefuataiga, i le taua o lena vaega o le Toefuataiga. Sa tele se taimi sa ia faaaluina i le fale mo faaeega paia, ma fesoasoani i sauniga iina.8 I le taimi o se tasi o asiasiga a le Aualofa i le 1869, sa ia aoao atu ai ona uso, “Sa ou tomanatu i le galuega tele o loo tatou faatinoina, e oo lava i le fesoasoani atu i le faaolataga o e ola ma e ua maliliu. Tatou te mananao ia avea ma ni soa malolosi o le Atua ma Tagata Paia. “9

Ma, ioe, o le mauaina o sauniga o le malumalu ua matua faateleina i le fausiaina o le tele o malumalu i le salafa o le lalolagi, faatasi ai ma le tele o le a oo mai.

O mea faigaluega ua tatou maua nei, o galuega o le malumalu ma talafaasolopito o aiga e mafai ona avea ma se vaega masani o lo tatou auai i le Toefuataiga faifai pea. Sa ou naunau ma auai i le galuega o talafaasolopito o aiga mo le tele o tausaga, ae o meafaigaluega i le initoneti ua matua faaleleia atili ai lou faamanuiaina i le aveina o igoa o aiga i le malumalu. E i ai ou manatuaga paia o le saofai ai i se laulau i lo matou potu mautotogi i Kana ma sue igoa o ou tuaa i Europa e mafai ona ma aveina atu ma lou toalua i le Malumalu o Accra Kana. O lena avanoa fiafia ua mulimuli mai ai ia i matou i isi nofoaga na auina atu i ai i matou.

Na ala mai i le perofeta o Iosefa Samita, na amata ai e le Atua le faagasologa o le “faataunuuga o le toefuataiga o mea uma na fetalai mai e fofoga o perofeta paia uma talu mai le amataga o le lalolagi” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:6). O lena toefuataiga ua faaauau pea i le taimi nei a o “faaalia mai” e le Atua ma “o le a ia faaali mai le tele o mea silisili ma le taua tau le Malo o le Atua” (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:9). Ou te matua faafetai lava ina ua tatou auai i lenei Toefuataiga faifai pea.

Faamatalaga

  1. Tagai Efeso 1:10; Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:13.

  2. Tagai Tanielu 2:35–45; Mataupu Faavae ma Feagaiga 65.

  3. Russell M. Nelson, in “Latter-day Saint Prophet, Wife and Apostle Share Insights of Global Ministry,” Oct. 30, 2018, newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  4. Tagai “Taitaiga Musuia,” Liahona, Me 2019, 121.

  5. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 137.

  6. Bonnie D. Parkin, “I le Paia o le Loto,” Liahona, Nov. 2002, 103.

  7. Russell M. Nelson, “Faamalosi Ia i le Galuega Nei,” Liahona, Me 2018, 118–19. O le toe tuuina mai o lena manatu, na saunoa ai Peresitene Nelson i le konafesi aoao i se tausaga mulimuli ane: “Ia tatou faapaiaina ma toe tuuto atu o tatou olaga i le auauna atu i le Atua ma Lana fanau — i itu uma o le veli” (“Tuleiga Faaiu,” Liahona, Me 2019, 112).

  8. O le maota mo faaeega paia sa fausia i le lotoa o le malumalu a o fausia le malumalu o Sate Leki. Na faapaiaina i le 1855, o le maota mo faaeega paia sa faaaoga mo sauniga o le malumalu seia oo i le 1889.

  9. Saunoaga a Eliza R. Snow, i le Lehi Ward Relief Society, Oct. 27, 1869, Relief Society Minute Book, 1868–79, Church History Library, Salt Lake City, 26–27.

Lolomi