2022
ʻAʻahi ʻa ʻEletā ʻEselā Tafu Penisoni ki he Kāingalotu ʻi Pōlaní
Sepitema 2022


“ʻAʻahi ʻa ʻEletā ʻEselā Tafu Penisoni ki he Kāingalotu ʻi Pōlaní,” Liahona, Sepitema 2022.

Ngaahi talanoa mei he Kau Māʻoniʻoní, Vōliume 3

ʻAʻahi ʻa ʻEletā ʻEselā Tafu Penisoni ki he Kāingalotu ʻi Pōlaní

ʻĪmisi
Ko ʻEselā Tafu Penisoni ʻi Uoasoa, Pōlani

ʻI hono vahe ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí, naʻe tokangaʻi ʻe ʻEletā Penisoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi ngāue tokoni ʻa e Siasí ʻi ʻIulopé hili ʻa e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II. ʻI hono māhina ʻe 11 aí, naʻá ne fononga ʻi ha maile ʻe 60,000 tupu (96,000 km). ʻOku ʻi mui ʻiate ia ʻa e ngaahi toetoenga ʻo Uoasoa, Pōlaní.

ʻŪ tā ʻi he angalelei ʻa e Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí, Sōleki Siti

ʻI ha efiafi Sāpate fakaʻofoʻofa ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1946, naʻe fononga meʻalele atu ai ʻa ʻEselā Tafu Penisoni mo ha ongo hoa fononga ʻe toko ua ʻi he ngaahi hala lōngonoa ʻo Seluaki, Pōlaní. Naʻe fakamamahiʻi ʻe he ngaahi hala tokakoví mo e ʻuha lahí ʻa e kau fonongá ʻi he ʻahó kakato, ka naʻe faifai pea fakaʻataʻatā ʻa e ʻea koví ʻi he fakaofi atu ʻa e kau tangatá ki he feituʻu ne nau fakataumuʻa ki aí.

Ne tomuʻa hoko ʻa Seluaki ko ha konga ʻo Siamane pea naʻe ʻiloa ia ko Selipouseni. Ka neongo ia, naʻe liliu ʻa e ngaahi ngataʻanga fakafonuá hili ʻa e taú, pea ko e konga lahi ʻo ʻIulope lotoloto mo fakahahaké ne nau ʻi he malumalu ʻo e mafai ʻo e Sovieti ʻIunioní. ʻI he 1929, naʻe langa ʻe he Kolo Selipousení ʻa ia ne fakaʻau ke tokolahi angé ʻa e fuofua falelotu ʻo e Siasí ʻi Siamané. Ka ʻi he hili ha taʻu ʻe ono ʻo e taú, naʻe mālō pē ʻa e kei moʻui ʻa e Kāingalotu ʻi he koló.1

Ko e foʻi moʻoni ko ia naʻe ʻi Pōlani ʻa ʻEletā Penisoní, naʻe hangē ia ha maná. ʻI he ʻikai ke ʻi ai ha laine telefoni ʻi Pōlaní, naʻe faingataʻa kiate ia mo hono kaungā ngāué ke fetuʻutaki ki he kau ʻōfisa te nau lava ʻo tokoniʻi kinautolu ki hono fakapapauʻi ʻenau ngāue fakapepa ke hū ki he fonuá. Naʻe toki lava pē ʻa e ʻaposetoló ʻo maʻu ʻa e ngaahi visa naʻe fie maʻú hili haʻane lotu lahi mo toutou fetuʻutaki mo e puleʻanga Pōlaní.2

ʻI he fakaofi atu ʻa e meʻalelé ki he falelotu motuʻa ʻi Seluakí, naʻe movete mo toitoi ʻa e tokolahi taha ʻo e kakai ʻi he ngaahi halá. Naʻe taʻofi ʻe ʻEletā Penisoni mo hono kaungā fonongá ʻa e meʻalelé ʻi muʻa ʻi he falé pea nau hifo ki tuʻa. Naʻa nau fakafeʻiloaki kinautolu ki ha fefine ne ofi mai pea nau ʻeke ange pe kuo nau ʻilo ʻa e falelotu ʻo e Siasí. Naʻe loʻimataʻia ʻa e fefiné ʻi he fiefia. Naʻá ne kaila ʻi he lea faka-Siamané, “Ko e kau takí ʻeni!”

ʻI he vave tahá ne hū mai leva ʻa e kakaí mei he ʻū matapā ne tāpuní, ʻo nau tangi mo kakata fiefia. Ne ʻikai toe fetuʻutaki ʻa e Kāingalotu Seluakí mo e kau taki māʻolunga ʻo e Siasí ʻi ha taʻu ʻe tolu, pea ʻi he pongipongi ko iá ko e tokolahi ʻo kinautolu ne nau ʻaukai mo lotua ha ʻaʻahi mai mei ha faifekau pe ko ha taki ʻo e Siasí. ʻI ha ngaahi houa siʻi mei ai, naʻe fakatahataha mai ha Kāingalotu ʻe toko teau nai ke fanongo ki he lea ʻa e ʻaposetoló.

ʻI he lea ʻa ʻEletā Penisoni ki he Kāingalotú, naʻe hū mai ha ongo sōtia Pōlani naʻá na toʻo meʻafana ki he falelotú. Naʻe tangutu hangatonu hake ʻa e haʻofangá ʻi heʻenau ilifiá, ka naʻe taʻalo atu ʻa e ʻaposetoló ke na tangutu ʻo ofi ki muʻa ʻi he lokí. Naʻá ne fakamamafaʻi ʻi heʻene leá ʻa hono mahuʻinga ʻo e tauʻatāiná. Naʻe fakafanongo tokanga ʻa e ongo sōtiá, mo nofo maʻu ʻi hona nofoʻangá ʻo aʻu ki he hiva tukú, peá na mavahe taʻe ʻi ai ha meʻa naʻe hoko. Hili iá, naʻe fakataha leva ʻa ʻEletā Penisoni mo e palesiteni fakakoló ʻo tuku ha meʻakai mo ha paʻanga maʻá e Kāingalotú, mo fakapapauʻi ange naʻe kei ʻomi ha tokoni lahi ange.3

Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe tohi ʻe ʻEletā Penisoni ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe fakalotolahiʻi ia ʻi heʻene vakai ki he aʻu ange ʻa e tokoni ʻa e Siasí ki he Kāingalotu ʻi ʻIulopé ka naʻá ne hohaʻa ki he ngaahi faingataʻa naʻe kei fehangahangai mo e Kāingalotú.

Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Mahalo ko e ngaahi lelei lahi ʻo e polokalama uelofea maʻongoʻonga ʻa e Siasí kiate kinautolú ni pea mo hotau Kāingalotu kehe ʻi ʻIulopé ʻe ʻikai teitei ʻiloa ia, ka kuo fakahaofi moʻoni ha moʻui tokolahi, pea kuo fakamālohia lahi a e tui mo e loto-toʻa ʻa e tokolahi ʻo hotau kāingalotu mateakí.”4

ʻĪmisi
kakai naʻe fakatahataha ʻi tuʻa ʻi ha ʻapisiasi

Naʻe fakatahataha mai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Selipouseni, Siamané (naʻe toe fakahingoa ko Seluaki, Pōlani, ʻi he hili ʻa e taú), ʻi tuʻa ʻi honau ʻapisiasí ʻi he 1930 nai.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ezra Taft Benson, “European Mission Report #19,” Aug. 7, 1946, 1, 3, First Presidency Mission Files, CHL; Benson, Journal, Aug. 1 and 4, 1946; Babbel, Oral History Interview, 6; “Elder Benson Reports First Visit to Poland,” Deseret News, Aug. 17, 1946, Church section, 1, 8, 12; Minert, In Harm’s Way, 310; “Selbongen during World War II,” Global Histories, history.ChurchofJesusChrist.org/global-histories.

  2. Babbel, On Wings of Faith, 131–34; Benson, Journal, July 29 and 30, 1946; Aug. 1 and 4, 1946; see also Frederick Babbel, “‘And None Shall Stay Them,’” Instructor, Aug. 1969, 104:268–69. Tefitó: Poland.

  3. Benson, Journal, Aug. 4, 1946; Ezra Taft Benson, “European Mission Report #19,” Aug. 7, 1946, 1, First Presidency Mission Files, CHL; Ezra Taft Benson to First Presidency, Aug. 7, 1946, 2, Ezra Taft Benson Correspondence Files, CHL; Selbongen Branch, General Minutes, Aug. 4, 1896; “Selbongen during World War II,” Global Histories, history.ChurchofJesusChrist.org/global-histories.

  4. Ezra Taft Benson, “European Mission Report #20,” Aug. 24, 1946, 2, First Presidency Mission Files, CHL; vakai foki, “Red Cross to Cooperate in Distribution of Supplies,” Deseret News, Sept. 7, 1946, Church section, 1, 9.

Paaki