2022
Fakahaaʻi e ʻOfa ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Ngāue Tokoní
Sepitema 2022


Fakakomipiuta Pē

Fakahaaʻi e ʻOfa ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Ngāue Tokoní

Te tau lava ʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau haʻu kia Kalaisi mo ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he ngaahi ngāue moʻoni ʻo e ʻofá mo e tokoní.

ʻOku nofo ʻa e ongo faʻutohí ʻi Kololato, USA.

ʻĪmisi
ʻOku ngāue tokoni e kau mēmipa e kōlomu ʻo e kaumātuʻá ʻi heʻenau tafi mo faʻo milemila ha ʻū lauʻiʻakau.

ʻI heʻetau hoko ko e kau mēmipa fuakava ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, mahalo te tau fifili he taimi ʻe niʻihi pe te tau fakahoko fēfē ʻetau tukupā ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé. ʻOku ʻomi ʻe he ngāue tokoní ha faingamālie fakaʻofoʻofa ke tokoniʻi ai e niʻihi kehé mo vahevahe lahi ange fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻi heʻetau tokoniʻi kinautolu ʻi Hono huafá. Ka ʻoku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau hohaʻa naʻa lau ʻetau ngaahi ngāué ko ha feinga ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí.

Ko e meʻa kuo tau ʻilo he ngaahi taʻu kimuí ni maí ʻoku fakahoko ʻe he fakaʻaiʻai ʻo e ngāue tokoní ha faikehekehe lahi ʻi he founga hono maʻu ʻo e ngāue tokoní. Hangē ko e kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní, kuo tau tali ʻa e ʻilo “ʻo ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá” (Mōsaia 2:17). ʻI heʻetau fekumi ki he fakahinohino ʻa e ʻOtuá pea ʻalu ʻi he faʻa lotu ki he niʻihi kehé mo ha holi ke tokoniʻi kinautolu mo tokoni ke nau ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá—kae ʻikai ko e talanoa pē ki he ongoongoleleí—ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tau hohaʻa ki he olá. Ko e ʻuhinga ia kuo ueʻi fakalaumālie ai kitautolu ʻe he sīpinga ʻa ʻĀmoni ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

Muimui ʻi he Sīpinga ʻa ʻĀmoní

Ko ʻĀmoní ko ha tangata Nīfai naʻe ʻalu ke malanga ʻaki e ongoongoleleí ʻi he fonua ko ʻIsimelí, ko ha fonua ʻo e kau Leimaná ʻa ia ʻe lava ke lau ai ko ha fili ia. ʻI he aʻu atu ʻa ʻĀmoní, naʻe haʻi ia ʻo ʻave ki he ʻao ʻo e Tuʻi ko Lamōnaí, ʻa ia naʻá ne fehuʻia ai e ngaahi taumuʻa ʻa ʻĀmoni ki heʻene haʻú. ʻI hono fehuʻi ange pe ko e hā e ʻuhinga naʻá ne haʻu aí, naʻe pehē ʻe ʻĀmoni:

“ʻOku ou loto ke nofo ʻi he kakaí ni ʻi ha taimi; ʻio, pea mahalo pē ʻo aʻu ki he ʻaho te u mate aí.

“… Te u hoko ko hoʻo tamaioʻeiki” (vakai, ʻAlamā 17:23, 25).

Naʻe ngāue mateaki mo faivelenga ʻa ʻĀmoni ki he Tuʻi ko Lamōnaí, ʻo aʻu ki he ngali fakatuʻutāmaki ʻene moʻuí ke maluʻi e fanga sipi ʻa e tuʻí mo hono kaungā-tamaioʻeikí mei he kau kaihaʻá (vakai, ʻAlamā 17:26–39). Naʻe ʻomi ʻe he ngaahi ngāue mateaki moʻoni ko ʻení ha faingamālie kia ʻĀmoni ke ne vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e kau Leimaná ʻi he taimi naʻe fehuʻi ange ai fekauʻaki mo ʻene ngaahi ngāué.

Kuo ueʻi fakalaumālie ʻe he sīpinga ʻa ʻĀmoní e sīpinga homa fāmilí ki he ngāue tokoní. ʻOku kau ai hono tokoniʻi ʻo e kakaí ʻi ha tefitoʻi taumuʻa pē ʻe taha: ke tokoniʻi kinautolu ke nau lavameʻa mo fiefia. ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻokú ma tokoniʻi kinautolu koeʻuhí he ʻokú ma ʻofa moʻoni mo tokanga kiate kinautolu.

ʻOku angamaheni mo mapuleʻi lelei ʻa e foungá ni he ko e meʻa pē ʻoku fiemaʻú ke ma ʻiloʻi e meʻa ʻoku hoko ʻi he moʻui ʻa e kakai ʻoku mau feohí pea tokoniʻi kinautolu ʻi he taimi mo e feituʻu ʻoku fiemaʻu ai ha tokoní. Kuó ma ʻilo lolotonga ʻema ngāue mo e taki faifekau fakauōtí pea mo e kau faifekau fakauōtí mo e kau faifekau taimi kakató, te ma lava ʻo maʻu e faingamālie kotoa pē ke fakahaaʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki homa kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí.

ʻIloʻi ha Fiemaʻu, Fili ke Ngāue

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, naʻe hiki mai ai ha fefine ko Sekiline Langei-Sionisoni ki homa feituʻú. Ko ha tauhi ia ki ha ongo finemui ʻoku faingataʻaʻia fakaesino. ʻI heʻema hoko ko ha ongomeʻa malí, naʻá ma fifili pe naʻe faingataʻaʻia nai ʻa Sekiline ʻi hono tokangaʻi hono ʻapí lolotonga ʻene tokangaʻi e ongo finemui ko ʻení. Naʻá ma fakakaukau ke ma fakafeʻiloaki kiate ia mo vakai ki he founga te ma lava ai ʻo tokoní.

Ne fakaʻofoʻofa ʻemau pōtalanoá ʻo ma talaange ai kia Sekiline te ma fiefia ke tokoniʻi ia ʻi ha ngāue fakaʻapi. Naʻá ne tali loto-houngaʻia ʻema fokotuʻú peá ne talamai hono faingataʻa ke ne hū ʻo ngāue ʻi tuʻá he naʻe ʻikai ke ne lava ʻo liʻaki e ongo finemuí ʻi fale.

Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e tūkunga ʻo Sekiliné pea naʻá Ne fakaʻaongaʻi kimaua ke tokoniʻi ia ke ne maʻu ha fiefia ʻi hono ʻapi foʻoú mo ongoʻi ʻoku talitali lelei ia ʻi homau feituʻú. Naʻá ma fiefia ʻi he faingamālie ke tokoniʻi ai ia mo fakatupulaki ha feohi fakakaungāmeʻa tuʻuloá.

Vakai ki he Ngaahi Tāpuaki ʻo e Ngāue Tokoní

Naʻe ʻikai fuoloa kuó ma ʻilo ko Sekiliné ko ha Kalisitiane faivelenga ia naʻá ne manako ke laukonga fekauʻaki mo e Fakamoʻuí. Ko ia ai ʻi he taha ʻo ʻemau pōtalanoá, naʻá ma ʻoange kiate ia ha tohi lēsoni Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻoú . Naʻe saiʻia ʻaupito ʻa Sekiline ʻi he naunau ʻi he tohi lēsoní mo e mohu founga naʻe fakahoko ʻakí—naʻe fakafiefia mo mahinongofua ai hono lau e Fuakava Foʻoú.

ʻI ha ʻaho ʻe taha he taʻu ʻe ua nai kuohilí, naʻe kole mai ʻe Sekiline pe ʻe lava ke haʻu e ongo faifekau taimi kakató ki hono ʻapí ʻo akoʻi lahi ange ia fekauʻaki mo e Siasí ʻo fakaʻaongaʻi e tohi lēsoni Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú. Fakataha mo e ako ʻa e ongo faifekau taimi kakató, naʻe kamata ke mau fealēleaʻaki fakauike mo ia. Hili ha māhina ʻe fā, naʻá ne fie papitaiso. Naʻá ne kole mai kia au (Popi) ke u fakahoko e ouaú pea ki hoku uaifí (Siuti) ke hoko ko ha fakamoʻoni.

Talu mei hono papitaiso ʻo Sekiline ʻi Sepitema 2020, mo ʻene hoko ko ha tokotaha fakafeʻiloaki ʻi he houalotu sākalamēnití, tokoni ki he kau faifekau taimi kakató ʻi hono akoʻi e niʻihi kehé, faleʻi e kakai lalahi kei talavou ʻi homau uōtí ʻoku faingataʻaʻia fakaesinó, fakataha fakauike mo e kau faifekau taimi kakató ke ako lahi ange ki he Siasí, mo ʻiloʻi ha niʻihi ʻo ʻene ngaahi kuí ʻoku nau fiemaʻu ke fakahoko e ngāue ouau fakatemipalé maʻanautolu. ʻOkú ne lolotonga ngāue foki ʻi he Temipale Denver Colorado.

Fakamoʻoniʻi ʻo e Ngaahi Maná

ʻI he papitaisó, ʻoku fuakava ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí mo e ʻOtuá ke “tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí; ʻio, pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié, pea tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē” (Mōsaia 18:9).

ʻI heʻetau feinga moʻoni kotoa ke vahevahe e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo hotau kāingá ʻo fakafou ʻi heʻetau tokoní, ʻo hangē ko ia ne fai ʻe ʻĀmoní, ʻoku tau ʻilo ai ʻe fakaava ʻa e ngaahi langí pea te tau aʻusia ha ngaahi mana lalahi, kau ai ha niʻihi ʻoku maʻu mei hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo hotau kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí.

Paaki