2022
Toe Feinga Pē
Sepitema 2022


“Toe Feinga Pē,” Liahona, Sepitema 2022.

Ngaahi Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Toe Feinga Pē

Naʻá ku femoʻuekina ʻi hono fai ʻo e ngaahi meʻa leleí, ka naʻe ʻikai lelei hoku vā fetuʻutaki mo e ʻEikí koeʻuhí naʻá ku taʻe-tokanga ki ha meʻa ʻoku mahuʻinga angé.

ʻĪmisi
tohi folofola ʻoku fakaava

ʻI he ʻosi ʻeku ngāue fakafaifekaú ʻi Sānuali 2019, naʻá ku fakapapauʻi ʻe faingofua pē haʻaku hokohoko atu ʻeku ako folofola fakaʻahó. ʻI he kamatá, naʻe moʻoni ia. Hili ʻa e ngāué, ne u foki mai ki ʻapi ʻo lau ʻeku folofolá hangē ko ha meʻa angamahení. Naʻá ku fiefia ke u kei līʻoa pē ki hono lau ʻo e folofolá mo ako fekauʻaki mo e Fakamoʻuí.

Naʻe liliu ia ʻi Sune 2019 ʻi he foki mai hoku kaumeʻá mei heʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻe kamata leva ʻema faikaumeʻá ʻi he taimi pē ko iá peá ma fakamaʻu ʻi ha uike ʻe ono mei ai.

ʻI he femoʻuekina hono palani ha malí, ngāué, ʻalu ki he ʻunivēsití, mo e feohi mo e tokotaha ne u teu mali mo iá, naʻe vave pē ʻa e hōloa ʻeku ako folofolá ki ha ngaahi taimi siʻi ʻi he uiké. Koeʻuhí naʻe tohoakiʻi ʻeku tokangá ʻe he ngaahi meʻa leleí, naʻe fakatuʻupakē pē ʻa e ʻikai ke u toe tokanga ki hoku vā mo e ʻEikí.

Ne u mali mo hoku husepānití ʻi Nōvema, 2019. Hili ʻa e ngaahi ʻaho mālōloó, ne u feinga ke u toe hoko atu mei he feituʻu ne ngata ai ʻeku lau folofolá. ʻI ha ngaahi māhina siʻi, ne u lava ʻo ako fakataha mo hoku husepānití ʻa e folofolá. Naʻá ma lau ʻa e folofolá ʻi he pongipongi kotoa pē pea aleaʻi ha lēsoni mei he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú kimuʻa peá ma fakavave ki tuʻa ʻi he matapaá ki he ngāué pe ko e akó.

Naʻe tō mai leva ʻa e mahaki fakaʻauha KŌVITI-19. Koeʻuhi ko e ʻikai tuʻu maʻu ʻema taimi-tēpile ngāué mo e akó, naʻe mole ʻema ako folofola angamaheni ʻi he pongipongí. Naʻá ma ako pē ʻi he taimi ʻe niʻihi, pea naʻe ʻikai lelei homa vā fetuʻutaki mo e ʻEikí. Naʻa mo e hili hono toʻo ʻo e ngaahi fakangatangatá pea mau foki ki he lotú, ne ma kei faingataʻaʻia pē ke ako [ʻa e folofolá].

ʻOku faʻa ʻi ai ha ngaahi taimi ʻoku faingataʻaʻia ai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke lau maʻu pē ʻenau folofolá. ʻOku femoʻuekina ʻetau moʻuí, pea ʻoku tau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá ʻi he ʻaho takitaha. Ka ʻoku ʻikai ke teitei tōmui ke toe kamata pē.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻOku ʻikai ʻamanaki e ʻEikí ia te tau haohaoa ʻi he tuʻunga ko ʻeni ʻo ʻetau fakalakalaka taʻengatá.” Ka, naʻá ne toe pehē, “te tau lava kotoa ʻo fai lelei ange, pea toe lelei ange ʻi ha toe taimi kimuʻa.”1

Naʻá ku toki toe fakatukupā mo hoku husepānití ke lau ʻema folofolá. ʻOku teʻeki ai pē ke ma haohaoa ai, ka ʻokú ma feinga ʻi he ʻaho takitaha ke fakamālohia ʻema fakamoʻoní. ʻOku ou houngaʻia ʻi he ngaahi faingamālie lahi ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí ke tau fakatomala, fai lelei ange, pea hoko ʻo lelei ange aí.

Paaki