2022
Fili ke Fakakaukau Fakalaumālie
Sepitema 2022


“Fili ke Fakakaukau Fakalaumālie,” Liahona, Sepitema 2022.

Fili ke Fakakaukau Fakalaumālie

ʻOku hangē hono pukepuke ʻetau fakalakalaka fakalaumālie ʻi he hala ʻo e ongoongoleleí ko hano ʻaka ha pasikalá—ʻokú na fakatou fie maʻu ha ngāue faivelenga.

ʻĪmisi
pasikala

Ngaahi tā fakatātā ʻa Dilleen Marsh

Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki makehe ʻo e hoko ko ha mēmipa faivelenga ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí, ko e fehangahangai mo e liliú mo e ʻiloʻi ʻa e meʻa ke fai ʻi he ngaahi taimi faingataʻá. Ko e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha faingamālie ia ke maʻu maʻu pē ha fakahinohino mo ha ueʻi fakalaumālie ʻi heʻetau tuʻu maʻu ʻi he faivelengá.

Moʻuí, Nongá, Fakahinohinó, mo e Maluʻí

Naʻe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “Ko e loto-fakalaumālié ko e moʻuí ia mo e melinó” (Loma 8:6; vakai foki, veesi 5).

ʻE hanga ʻe hoʻo fili ke ke fakakaukau fakalaumālié ʻaki haʻo moʻui taau mo e ngaahi ueʻi angavaivai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tataki koe ʻi hoʻo ngaahi filí mo maluʻi koe mei he fakatuʻutāmaki fakatuʻasinó mo e fakalaumālié fakatouʻosi. Te ke lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi meʻa-foaki ʻo e Laumālié ʻoku fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ke ʻaonga kiate koe pea mo kinautolu ʻokú ke ʻofa mo tokoni ki aí. Ko ʻEne fetuʻutaki ki ho laumālié ʻoku mātuʻaki pau ange ia ʻi ha toe faʻahinga fetuʻutaki te ke lava ke maʻu ʻaki hoʻo ngaahi ongo fakanatulá.

Te ke lava fēfē nai ʻo moʻui ʻaki ha moʻui fakakaukau fakalaumālie mo maʻu ha fakahinohino lahi ange mei he Laumālie Māʻoniʻoní?

1. Feongoongoi mo ʻetau Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí.

ʻI he taimi ʻoku tau faaitaha ai mo e Tamai Hēvaní, ʻoku tau maʻu ai ʻa e takaua ʻo Hono Laumālié. ʻI heʻetau fakamuʻomuʻa ʻa e uouangataha ko iá ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku tau ʻunuʻunu ai ke ofi kiate Ia mo Hono ʻAló, ko “Sīsū Kalaisí, ʻa ia kuó ne fekaú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:24).

2. ʻOfa ki he ʻOtuá.

ʻE hanga ʻe he ʻofa ki heʻetau Tamai Hēvaní mo hono fakatupulaki ʻo ha vā fetuʻutaki mo Ia ʻi he lotú, ʻo pukepuke Ia ʻi hotau ʻatamaí mo e lotó.

Naʻe fakataʻeʻaongaʻi ʻe he ʻAposetolo ko Sioné, fakataha mo ʻene fakamoʻoni ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú mo ʻene fakamoʻoni fakataautaha kia Sīsū Kalaisí, ʻa e tui hala ko ia ʻe lava ke maʻu ʻa e fakamoʻuí ʻi ha ngaahi founga kehe mei he tui kia Sīsū Kalaisí. Naʻe fakaafeʻi ʻe Sione ʻene kau laukongá ke nau aʻusia ʻa e fiefia ʻi he uouangataha mo e Tamaí mo e ʻAló (vakai, 1 Sione 1:3). Naʻá ne toe pehē:

“ʻOua naʻa ʻofa ki māmani, pe ki he ngaahi meʻa ʻi he māmaní. Kapau ʻoku ʻofa ha taha ki māmani, ʻoku ʻikai ʻiate ia ʻa e ʻofa ʻa e Tamaí. …

“Pea ʻoku mole ange ʻa māmani, pea mo e holi ʻo iá: ka ko ia ʻokú ne fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻoku nofo maʻu ia ʻo taʻengata” (1 Sione 2:15, 17).

Te tau lava ʻo ongoʻi ʻi he moʻuí ni ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he takaua ʻo Hono Laumālié. ʻI he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e finangalo ʻo ʻetau Tamai Hēvaní mo feinga ke nofo maʻu ʻi he hala ʻoku fakatau kiate Iá, ʻe lava ke tataki kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.1

3. Manatuʻi ʻa e meʻa naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolú.

ʻĪmisi
talavou ʻoku tufa sākalamēniti

Ko e talaʻofa ʻi he ongo lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití fakatouʻosi ʻoku pehē ko “kinautolu kotoa pē [ʻoku nau maʻu iá] … ke ʻiate kinautolu maʻu ai pē ʻa hono Laumālié” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77, 79). ʻOku tau maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he uike kotoa pē koeʻuhí ʻoku tau fie paotoloaki mo tanumaki hotau tuʻunga fakalaumālié.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ʻI heʻetau fakaʻau ke mamaʻo ange mei he ngaahi meʻa fakamāmaní, ʻoku tau ongoʻi ofi ange ai ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní mo malava ange ke tataki kitautolu ʻe Hono Laumālié. ʻOku tau ui ʻa e tuʻunga ko ʻeni ʻo e moʻuí ko e tuʻunga fakalaumālié.” Naʻe toe pehē ʻe Palesiteni ʻOakesi: “Ko e founga ʻoku tau fakaʻuhingaʻi ʻaki ʻetau ngaahi aʻusiá ko ha ngāue foki ia ʻo e lahi hotau tuʻunga fakalaumālié. … ʻOku totonu ke fakaʻuhingaʻi ʻe kitautolu ʻoku ʻi ai haʻatau fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa ʻetau ngaahi aʻusiá ʻo fakatatau ki heʻetau ʻilo ki he taumuʻa ʻo e moʻuí, misiona hotau Fakamoʻuí, pea mo e ikuʻanga taʻengata ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá.”2

4. Fakatokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e tuʻunga fakalaumālié ko ha tāpuaki ia ʻo ʻetau ngāue mālohi maʻu peé. ʻI heʻetau feinga ke ako mo muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié, ʻe faingofua ange ai haʻatau fakafaikehekeheʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá mei he ngaahi meʻa ʻo e māmaní.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku hangē pē ʻa hono fiemaʻu e toutou feinga maʻu pē ke maʻu ha ivi fakatuʻasino pe fakaʻatamaí, ko hono fiemaʻu ko ia ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié.”3

Fakatupulaki Ho Tuʻunga Fakalaumālié

Mālō mo e tomuʻa ʻilo ʻe he kau taki ʻo e Siasí, ʻoku tau maʻu ai ha ngaahi meʻangāue lelei lahi ke tokoniʻi kitautolu ʻi hono fakamālohia hotau tuʻunga fakalaumālié. Fakakaukau ki hono fakatupulaki ʻo e polokalama Gospel Library, ʻa ia ʻokú ne fakaʻatā ʻa e mālohi ʻo e ngaahi folofolá mo hono ako ʻo e ongoongoleleí ke hangē pē ʻoku ʻi ho kató ʻi he taimi kotoa pē. Fakakaukau ki he ngaahi liliu fekauʻaki mo e ngāue fakaetauhí ʻokú ne poupouʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá ʻi heʻetau tokoni ki he niʻihi kehé. Fakakaukau ki he founga ʻoku fakatefito ʻi ʻapi mo poupouʻi ʻe he Siasí ʻa e akó mo e naunau fakalēsoni Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú , ʻa ia te ne lava ʻo hikiʻi hake hotau tuʻunga fakalaumālié ʻi ha feituʻu pē ʻoku tau ʻi aí.

ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau ʻi ha kolonitini fakalaumālie ʻi heʻetau maʻu ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni kotoa ko ʻeni ʻoku lava ke maʻú! Te tau lava ʻo ngāue fakataha, ʻo fili ʻa e faingamālie kotoa pē ke fakakaukau fakalaumālie, poupouʻi ʻa e moʻuí mo e melinó, pea tau ʻai ke hoko ʻa e tuʻunga fakalaumālié ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku akoʻi ʻi he folofolá: “Ko e fua ʻo e Laumālié, ko e ʻofa, mo e fiefia, mo e melino, mo e kātaki fuoloa, mo e angavaivai, mo e angalelei, mo e tui, mo e angamalū, mo e taʻekonā” (Kalētia 5:22–23).

Fokotuʻu mo Tauhi Ha Ngaahi Taumuʻa Fakalaumālie

ʻOku feinga ha taha ʻoku fakakaukau fakalaumālié ke fakamālohia ʻene tuʻunga fakalaumālié pea, ʻi he taimi ʻoku fokotuʻu ai haʻane ngaahi taumuʻá, ʻokú ne fehuʻi, “ʻOku ʻomi nai ʻe heʻeku ngaahi taumuʻá ha tokanga feʻunga ki heʻeku ngaahi fiemaʻu fakalaumālié?”

ʻOku feinga ha taha ʻoku fakakaukau fakalaumālié ke ʻiloʻi ʻa e founga ke muimui ai ki he ngaahi ueʻi fakalaumālié pea ngāue leva ʻo fakatatau ki he ngaahi ueʻi ko iá. Ko ia ai, ʻoku mahuʻinga ʻa e fokotuʻu taumuʻá ki he tupulaki fakalaumālié.

Naʻe fokotuʻu ʻe ʻEni, ko homa mokopuna fefine taʻu nimá, ha taumuʻa ke ako heka pasikala. Naʻá ne akoako mo poto vave, ko ia ai naʻe ʻave ia ʻe heʻene ongomātuʻá ʻi ha heka pasikala fakafāmili.

Lolotonga ʻenau heká, naʻe fakahaaʻi ʻe he faʻē ʻa ʻEní ʻene ʻohovale ʻi he ʻaka hake ʻa ʻEni ʻi ha tafungofunga mo kolosi ʻi ha hala fakakavakavá. Naʻe vahevahe ange ʻe ʻEni ʻa e fakapulipuli ki heʻene lavameʻá: “ʻOku ou piki maʻu pē, Mami, mo kei ʻaka pē.”

Kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa tatau. ʻOku makatuʻunga ʻi heʻetau ʻaká ʻetau tauhi ʻetau palanisí. ʻOku hanga ʻe he fanga kiʻi ngāue faingofua fakaʻaho ʻo e lotú, ako folofolá, mo e muimui ki he faleʻi fakaepalōfitá, ʻo pukepuke ʻetau tuʻunga fakalaumālié ke laka ki muʻa neongo ʻa e ngaahi tafungofungá, mahaki fakaʻauhá, mo e ngaahi liliu ʻo e moʻuí.

ʻĪmisi
fāmili ʻoku nau sio fakataha ki he folofolá

Kuo pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “Ko e taimi ʻe hoko ai hoʻo fakaʻamu lahi tahá ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá, ke hoko ko ha konga ʻo ʻIsilelí, ʻe faingofua ange ha konga lahi ʻo hoʻo ngaahi filí. Ko ha ngaahi palopalema lahi ʻe ʻikai toe hoko ia ko ha palopalema! … ʻOkú ke ʻilo ʻa e meʻa ʻokú ke fie fakahokó. ʻOkú ke ʻilo ʻa e faʻahinga tokotaha ʻokú ke fie hokosi moʻoní.”4

ʻI hoʻo tokanga taha ki he meʻa ʻoku mahuʻinga tahá, te ke fakatokangaʻi ko e founga ki hono fakamālohia ho tuʻunga fakalaumālié mo e fakakaukau fakalaumālié ʻe lava pē ke faingofua, neongo ʻoku fie maʻu ki ai ʻa e ngāué mo e faivelengá. Ko ia, piki maʻu pea ʻaka maʻu pē!

Tanumaki Hoʻo Liahona Fakalaumālié

ʻOku ueʻi, teke mo fusi hake koe ki he ngaahi feituʻu kehekehe ʻe he ngaahi leʻo kehekehe ʻo e māmaní pea te ke ongoʻi momou ʻi he taimi ʻe niʻihi pe ko e fē feituʻu ʻoku totonu ke ke ʻalu ki aí. Manatuʻi ʻoku ngāue lelei taha hoʻo Liahona fakalaumālié ʻi he taimi ʻokú ke fakafaikehekeheʻi ai ʻa e leʻo ʻo e Laumālié mei he ngaahi leʻo ʻo e māmaní.

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku nonga, mahino, mo fakafiemālie. ʻOkú ne ʻoatu ha fakahinohino pau ke ke maʻu ai ʻa e nongá mo e ʻamanaki leleí. ʻOkú ne fengāueʻaki ʻi he uouangataha haohaoa mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi, ʻo fakahoko ha ngaahi fatongia lahi ke tokoniʻi koe ke ke moʻui angatonu mo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “Ko e maʻuʻanga mālohi fakalaumālie taupotu tahá ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamaí. Ko e talafekau ʻo e mālohi ko ʻení ko e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku kehe ʻa e mālohi ko ʻení mei he mālohi fakaʻuhilá. ʻOku fakamoleki ʻe ha meʻangāue fakaʻuhila ʻa e mālohí. ʻOku fakatupulaki hotau mālohí ʻi hono fakaʻaongaʻi Hono mālohi fakalaumālié. Neongo ʻe toki lava pē ke fakaʻaongaʻi ʻa e mālohi fakaʻuhilá ki ha vahaʻa taimi pau, ka ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻa e mālohi fakalaumālié ki taimi mo ʻitāniti!”5

Ke hoko ʻo fakakaukau fakalaumālié, piki maʻu, ʻaka maʻu pē, mo fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa fakalaumālie. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni lahi ʻoku lava ke ke maʻú ke fakamālohia ho laumālié.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e fakakaukau fakalaumālié ko e moʻuí ia mo e melinó (vakai, 2 Nīfai 9:39), pea ʻoku toe lelei ange ʻa e tuʻunga ʻo ʻetau moʻuí ʻi he taimi ʻoku tau feongoongoi ai mo e Tamaí mo e ʻAló, pea ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu pea ʻokú Ne ʻafioʻi kitautolu mo ʻetau ngaahi fiemaʻú.

Mei ha lea ʻi ha fakataha lotu, “To Be Spiritually Minded Is Life and Peace,” naʻe fakahoko ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi he ʻaho 9 ʻo Fēpueli, 2021. Ke maʻu ʻa e leá kakato, ʻalu ki he speeches.byu.edu.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85), “Ko e feohi mo e ʻEikí ʻi he moʻuí ni ko e fiefia ʻi he takaua ʻo Hono Laumālie Māʻoniʻoní” (Doctrinal New Testament Commentary [1973], 3:374).

  2. Dallin H. Oaks, “Spirituality,” Ensign, Nov. 1985, 61.

  3. Quentin L. Cook, “Ngaahi Fakavaʻe ʻo e Tuí,” Liahona, Mē 2017, 129.

  4. Russell M. Nelson, “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Nōvema 2020, 94.

  5. Vakai, Russell M. Nelson, “Protect the Spiritual Power Line,” Ensign, Nov. 1984, 31.

Paaki