Lomiga ua Tuanai
Punaoa


Punaoa

Lipoti Atu o Lo’u Alualu i Luma

Filifili ni matafaioi ma faatino mea nei.

TAGATA E FAAGAOIOIA: O le a matou lipoti atu nei lo matou alualu i luma. Ropati, e mafai ona e amata?

ROPATI: Ia ua lelei. O le fesili muamua o le “Aisea ou te fia ola tutoatasi atili ai?” Ia e te silafia lo’u tulaga—o le faateleina o le aiga ma le tele o tiutetauave—o lea ou te manaomia ai se galuega lelei. Ou te matua manao lava ia ola tutoatasi e tausia lo’u aiga ma auauna sili atu i lo’u valaauga.

ROPATI: O le aitema e sosoo ai o le “O le a le totogi ou te manaomia?” Sa lelei lo matou faagasolo ai i le paketi. Matou te manaomia sina mea itiiti e sili atu nai lo le faaluaina o mea ia ua matou mauaina i le taimi nei. Ma e le afaina; o le a sologa lelei lava.

ROPATI: Sosoo ai, “O le a se ituaiga o galuega i le lumanai o le a saunia lena totogi?” Matou te maua se faalogona lelei e uiga i se galuega i le au faaliliu. E lua gagana ou te tautala ai i le taimi nei. Ma e fetuutuunai itula o le galuega.

MEKALA: O i ai i le Lisi o Galuega e Faifia i Ai?

ROPATI: Ioe, o loo i ai. E maualuga le manaomia ma e vave ia o le tuputupu ae.

ROPATI: Lelei “O a aoaoga ou te manaomia?” E tatau ona faaleleia lo’u tomai faalegagana. Ma le isi, e tatau foi ona ou aoao ia tomai faatekinolosi ma tomai o nisi o pisinisi. Sa ou iloaina foi ou te manaomia se faaaperenitisi ia maua ai se galuega.

KWAME: Ua e maua se aoga e faia uma na mea?

ROPATI: Ioe! Ma o loo i ai uma le polokalama ma le aoga i totonu o le Lisi o Aoga ma Polokalama e Fiafia i Ai. O loo ou faamoemoe e ave le polokalama o Femalagaaiga Maualuga Atu i le Lingua Celeri. E maualuga le tulaga o le sailiga o galuega, lelei le faaaperenetisi, ma e lelei ia fesootaiga.

JANYA: O le a le umi o le polokalama ma e fia le pili?

ROPATI: E lua tausaga o le polokalama, e aofia ai le faaaperenitisi. E mafai ona ia faia i po, ina ia mafai ona faaauau pea lo’u tofiga. E mafai ona matou totogiina pe tusa ma le afa o le pili ma ou te manaomia se nonogatupe a le TFA e totogi ai le vaega o totoe.

TAGATA E FAAGAOIOIA: Manaia tele, Ropati. E i ai ni ou popolega po o ni fesili?

ROPATI: Ia, o loo ma popole ma lou toalua i le taimi e toesea ai ma le aiga, aemaise lava i lo’u tofiga i le lotu. Ae na ma fesili i tamaiti ma e matua lagolagosua lava tagata uma. E mafai e lenei mea ona faatoluina moni ai lava la’u totogi.

TAGATA E FAAGAOIOIA: Manaia le lipoti. E i ai se manatu faaalia po o se fautuaga mo Ropati?

JANYA: E i ai ni femalagaaiga lelei e te alu ai i le aoga, ma ua e fuafua pe faapefea ona totogi na tupe?

ROPATI: E tatau ona ou pueina ni nai pasi i itu taitasi, ma e leai, ou te lei fuafuaina lena mea. O lea, faafetai mo lena vaega.

KWAME: Ou te manatu o le a avea oe ma se faaliliu lelei. E vave lou mafaufau ma e lelei lau tautala. E mafai ona e faia ni galuega faaliliu ao e aoga e atiina ae ae lou tomai?

ROPATI : O se manatu manaia tele lena. E i ai se tasi e iloa se tagata e mafai ona talanoa i ai [Ropati]?

Toe foi i le itulau 82

O Le Aoaoga o le Ki Lea i Avanoa

Feauauai i le faitauina o faamatalaga nei.

Toe foi i le itulau 84

Aoaoga o le Olaga Moni

Fai atu i se tasi o tagata o le vaega e faitau leotele mai le mea lenei ao vaavaai le vaega o totoe i tusitusiga i le itulau 85.

HENRY B. EYRING

O le liua i le talalelei a Iesu Keriso e aumaia se manao ia aoao. …O le auga lea o le ola ai i le talalelei a Iesu Keriso. … Afai tatou te faaauau pea on saili e aoao ma auauna lelei atili i le Atua ma Ana fanau, o se faamanuiaga e taua tele. …

Na uunaia mai pea e le aunoa e le Alii ma Lana Ekalesia ia aoaoga ina ia faatele ai lo tatou gafatia e auauna atu ia te Ia ma [Ana] fanau. Mo i tatou taitoatasi, po o a lava o tatou taleni, ua i ai Lana auaunaga mo i tatou e tuuina atu. Ma o le lelei o le faiga e aofia ai lava e le aunoa le aoaoina, e le na o le faatasi pe mo se taimi faatapulaa, ae ia faifai pea.

… E ala atu i le tatalo, anapogi, ma le galue malosi, ma se faamoemoega e auauna ia te Ia, e mafai ona tatou faamoemoe i Lona alofa tunoa e auai faatasi ma i tatou. … O le uiga o [lenei mea] o le a televave lo tatou aoaoina ma tuputupu ae i tomai e sili atu lea e na o o tatou malosiaga faanatura e aunoa ma se fesoasoani e mafai ai ona tatou faia. …

O lo tatou uluai faamuamua lava o le aoaoina faaleagaga. … Ua e naunau i aoaoga, e le gata i le olaga faaletino ae mo le olaga e faavavau. A oo ina manino lau vaai i lena tulaga moni, o le a e faamuamua le aoaoina faaleagaga, ae o le a e le faaitiitia foi le taua o le aoaoina faalelalolagi. O le mea moni, o le a sili atu ona e galue malosi i le aoaoina faalelalolagi nai lo mea e te faia e aunoa ma lena vaaiga faaleagaga. …

… E silafia e le Alii mea uma e finagalo o Ia e te faia ma mea e manaomia ona e iloa e faataunuu ai. E mafai ma le toafimalie ona e faamoemoe ua Ia saunia ni avanoa mo oe e te aoao ai. …

E le tatau lava ona faamuta o tatou aoaoga. … O le olaga moni o loo tatou sauniuni i ai o le ola e faavavau. … O lo tatou tautinoga maumaututu e finagalo le Atua, lo tatou Tama Faalelagi, ia tatou ola i le olaga o loo Ia soifua ai. O mea moni uma lava e mafai ona tatou aoaoina a o tatou i ai i lenei olaga o le a tutu faatasi ma i tatou i le Toetutu. Ma o mea uma foi e mafai ona tatou aoaoina o le a faalauteleina ai lo tatou gafatia e auauna atu ai. …

Ou te tatalo o le a outou lagona se tautinoga o le agaga faafetai i le Faiaoga Sili, o lo tatou Faaola o Iesu Keriso. Ou te tatalo ina ia outou lagona le auaunaga sili o faamoemoe mai le Tama Faalelagi alofa ia outou tuuina atu i Ana fanau ma ia outou iloa avanoa e aoao ai ua Ia saunia mo outou. (“Real-Life Education,” New Era, Ape. 2009, 2–8)

Toe foi i le itulau 85

Aoaoina ma le Au Paia o Aso e Gata Ai

Fai atu i se tagata se toatasi o le vaega e faitau leotele le mea lenei ao faataitai e le vaega le tusitusi o ni faamatalaga i le itulau 86.

DALLIN H. OAKS MA KRISTEN M. OAKS

I le avea ai ni Au Paia o Aso e Gata Ai ua tatou talitonu i aoaoga. …O o tatou talitonuga faalelotu ua aoao ai i tatou e tatau ona tatou saili le aoaoina e ala i le Agaga ma o loo i ai sa tatou tiute faatausimea e faaaoga ai o tatou malamalama mo le manuia o tagata. … O le Agaga o le [Tama Faalelagi] e mafai ona taitaia ma faamalosia a tatou taumafaiga e aoao ma faalautele o tatou gafatia e malamalama ai i upumoni. …

O a tatou taumafaiga e aoaoina e tatau ona o faatasi ma le agavaa o le tagata lava ia, ina ia mafai ona tatou maua le taitaiga a le Agaga Paia. … O le agasala e tuliesea ai le Agaga o le Alii, ma afai e tupu lena mea, e aluese foi le malamalama faapitoa o le Agaga, ma taupulapula ai foi le sulu o le aoaoina. …

… Ua i ai sa tatou folafolaga e faapea, afai e tau-tasi o tatou mata i le mamalu o le Atua, lea e aofia ai le agavaa o le tagata lava ia, o le a “faatumulia o [tatou] tino atoa i le malamalama, ma o le a leai se pouliuli e ia te [i tatou]; ma o lena tino ua faatumulia i le malamalama e malamalama i mea uma” (MF&F 88:67). …

…O le salamo, lea e mafai ona faamamaina ai i tatou mai le agasala e ala i le taulaga togiola a Iesu Keriso, o se laasaga taua i le ala o le aoaoina mo i latou uma o e saili i le malamalama ma le upumoni e ala i le mana aoaoina o le Agaga Paia. …

I a tatou filifiliga faaleaoaoga, e tatau ona tatou saunia e lagolagoina i tatou lava ma i latou o e atonu e faalagolago mai ia i tatou. E alagatatau le i ai o ni o tatou tomai e moomia. O aoaoga e faamalosia mo le saogalemu ma le manuia o le tagata lava ia.

O loo faamoemoe lo tatou Tama Faalelagi tatou te faaaogaina a tatou filifiliga saoloto ma musumusuga e iloilo ai i tatou lava ma o tatou tulaga gafatia ma filifili ai le ala faaleaoaoga e tatau ona tatou mulimuli ai. … Faitau lou faamanuiaga faapeteriaka, mafaufau i ou tomai faalenatura ma taleni, ma ia agai i luma. Laa i le faasitepu muamua, ma o le a faapea ona matala mai ai faitotoa. … O le Alii, “e galulue faatasi mea uma e lelei ai i [tatou]” (Roma 8:28). …

Atonu o le a tatou tauivi ina ia ausia a tatou sini, ae e mafai ona aumaia e a tatou tauiviga se tele o le tuputupu ae e pei o lo tatou aoaoina. O malosiaga tatou te atiina ae i le faatoilaloina o luitau o le a i ai pea ia i tatou i le faavavau a sau. …

O le mea e aupito taua, ua ia i tatou le tiute o le faaauau o a tatou aoaoga faaleagaga e ala i le suesueina o tusitusiga paia ma tusi a le Ekalesia ma le o atu i le lotu ma le malumalu. O le taumamafa i upu o le ola o le a faatamaoaigaina ai i tatou, faateleina ai lo tatou gafatia e aoao ē pele ia i tatou, ma saunia ai i tatou mo le ola e faavavau.

O le sini tupito o se aoaoga, ia avea ai i tatou o ni matua ma ni auauna lelei atu i le malo. …O le aoaoga o se meaalofa mai le Atua; o se maatulimanu o la tatou tapuaiga pe afai tatou te faaaogaina e faamanuiaina ai isi. (“Aoaoina ma le Au Paia o Aso e Gata Ai,” Liahona, Ape. 2009, 26–31)

Toe foi i le itulau 86

Faamatalaga

Lolomi