Potutusi
Folasaga i le O Faavae o le Toefuataiga Tusi Lesona a le Faiaoga (Mataupu Faalelotu 225)


Folasaga i le O Faavae o le Toefuataiga Tusi Lesona a le Faiaoga (Mataupu Faalelotu 225)

O le a se mea ua faamoemoeina mai i se faiaoga o mataupu faalelotu?

A o e saunia e aoao atu, e taua le malamalama i Faamoemoega o Seminare ma Inisitituti o Mataupu Faalelotu:

“O lo tatou faamoemoega o le fesoasoani lea i le autalavou laiti ma talavou matutua ia malamalama ma faalagolago i aoaoga ma le Togiola a Iesu Keriso, ia agavaa mo faamanuiaga o le malumalu, ma ia saunia i latou lava, o o latou aiga, ma isi mo le ola e faavavau faatasi ma lo latou Tama i le Lagi” Aoao Atu ma le Aoaoina Mai o le Talalelei: O Se Tusitaulima mo Faiaoga ma Taitai i Seminare ma Inisitituti o Mataupu Faalelotu [2012], x).

E mafai ona e ausia lenei faamoemoega i le ola ai i le talalelei, aoaoina atu ma le atoatoa le talalelei i au tamaiti aoga, ma le auauna atu ma le tonu i lau vasega po o le polokalama. A o e saunia ma aoao atu le talalelei i nei auala, o le a e agavaa mo le uunaiga a le Agaga Paia (tagai i le MF&F 42:14).

O lou avanoa e fesoasoani ai i tamaiti aoga e aoao e ala i le Agaga ina ia mafai ona latou faamalolosia lo latou faatuatua ma faalolotoina lo latou liua. E mafai ona e fesoasoani i tamaiti aoga e ausia lenei mea a o e taitaia i latou e faailoa mai, malamalama, lagona le upumoni ma le taua o le, ma saunia e faaaoga aoaoga ma mataupu faavae taua o le talalelei a Iesu Keriso.

O le tusitaulima o le Aoao Atu ma le Aoaoina Mai o le Talalelei o se punaoa taua mo le malamalama ma le faagasologa o le aoaoina atu ma le ala e faamanuiaina ai i le potuaoga. Ia tagai soo i lenei tusitaulima.

O a ni faamoemoega o lenei kosi?

O lenei kosi, O Faavae o le Toefuataiga (Mataupu Faalelotu 225), e tuuina mai i tamaiti aoga le avanoa e suesue ai faaaliga autu, aoaoga faavae, mea na tutupu i le talafaasolopito, ma tagata e fesootai ma le amataina mai o le Toefuataiga o le Ekalesia a Iesu Keriso e pei ona maua i galuega faatulagaina, aoaoga a perofeta o aso e gata ai, ma le talafaasolopito o le Ekalesia. O le a saunia e le kosi mo tamaiti aoga le faavae faaleaoaoga faavae ma le anotusi faaletalafaasolopito e manaomia mo se malamalama sao o aoaoga faavae o le Ekalesia ma le talafaasolopito. O le a faateleina e tamaiti aoga lo latou mafaia ona saili le upumoni, iloilo le malosiaga ma le talitonuina o punaoa, ma iloa le sao mai le sese. O le a suesue e tamaiti aoga tusitusiga paia, aoaoga faavae o le Ekalesia, ma le talafaasolopito o le Ekalesia i ala e fesootai ai i o latou olaga ma tulaga. Na molimau mai Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) i le moni o le Toefuataiga:

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

“O le Ekalesia toefuataiina lenei a Iesu Keriso. O i tatou o se nuu, o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Tatou te molimau atu na tatalaina mai le lagi, na talaia pupuni, na fetalai mai le Atua ma sa faaalia mai Iesu Keriso lava Ia. …

“Ia faafetaia le Atua mo le ofoofogia o Lona faaee maia o le molimau, pule ma aoaoga faavae e o faatasi ma lenei Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso.

“Atonu o le tatou savali aupito tumaoti lea ma le taua i le lalolagi. Tatou te le avatua ma le faalialiavale. Tatou te molimau atu i le lotomaualalo, ae faia ma le paia ma le loto faamaoni atoatoa” (“O le Faavae Ofoofogia o lo Tatou Faatuatuaga,” Liahona, Nov. 2002, 81).

A o atiina ae e tamaiti aoga le faatuatua sili atu ia Iesu Keriso ma ni molimau e sili atu le malolosi o le talalelei toefuataiina, o le a latou faateleina lo latou tuuto ia faia ma tausia feagaiga paia ma ia sili atu ona saunia e faasoa atu le savali o le Toefuataiga.

O le a le mea ua faamoemoeina mai i tamaiti aoga?

Ina ia mafai ona mauaina togi mo le faauuga i le inisitituti, e manaomia e tamaiti aoga ona faitauina fuaitau o tusitusiga paia, lauga o konafesi aoao, ma isi mea o loo lisiina i le vaega o le Faitauga a Tamaiti Aoga i lesona taitasi. E tatau foi i tamaiti aoga ona ausia le auai manaomia ma faaalia le tomai i tusi a le vasega.

E faapefea ona faatulagaina lesona i lenei tusi lesona?

O lenei kosi ua mamanuina le umi i le kuata atoa ma lesona e 28 ua tusia mo le 50-minute i le vasega e tasi. Afai e faalua ona feiloai lau vasega i le vaiaso, aoao atu le lesona e tasi i le vasega e tasi. Afai e feiloai lau vasega na o le faatasi i le vaiaso mo le 90 i le 100 minute, tuufaatasi ma aoao atu lesona e lua i le vasega e tasi. O le otootoga o lesona taitasi e i ai vaega e fa:

  • Folasaga

  • Faitauga Faaopoopo

  • Fautuaga mo le Aoaoina Atu

  • Faitauga a Tamaiti Aoga

Folasaga

O lenei vaega o loo maua ai se folasaga puupuu i autu ma faamoemoega o le lesona.

Faitauga Faaopoopo

O lenei vaega o loo taua ai punaoa, e pei o savali mai perofeta o aso e gata ai, e mafai ai ona fesoasoani ia te oe ia malamalama atili ai i aoaoga faavae, mataupu faavae, ma upumoni o le talalelei o loo aofia ai i le otootoga o le lesona.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

O le vaega o Fautuaga mo le Aoaoina Atu e aofia ai mea e fesoasoani ia te oe e iloa ai po o a mea e aoao atu ma e faapefea ona aoao atu (tagai foi i vaega 4.3.3 ma le 4.3.4 i le Aoao Atu ma le Aoao Mai o le Talalelei tusitaulima). O fautuaga mo gaoioiga e aoao ai, ua fuafuaina e fesoasoani ai i tamaiti aoga e faailoa ai, malamalama, ma faaaoga meamoni paia. E mafai ona e filifili e faaaoga nisi po o fautuaga uma, a o fetuunaia ia fetaui ma lau auala patino e aoao atu ai, ma ia talafeagai ma manaoga ma tulaga o au tamaiti aoga. A o e mafaufau i le auala e faafetaui ai tusiga o le lesona, mulimuli i le fautuaga lenei a Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“Sa masani ona ou faalogo o aoao mai Peresitene Packer, e tatou te taliaina muamua, ona faafetaui ai lea. Afai tatou te masani lelei ma le lesona o le a tatou tuuina atu, ona tatou mulimuli lea i le Agaga e faafetauiina. Ae e i ai le faaosoosoga, a tatou talanoa e uiga i lenei fetuunaiga, i le amata muamua i le faafetauiina nai lo le taliaina. O se fua. O se luitau e faaauau pea. Ae o le faaaogaina o le taliaina muamua ona faafetaui ai lea, o se auala lelei e tumau ai i luga o le laueleele mautu” (“A Panel Discussion with Elder Dallin H. Oaks” [Seminaries and Institutes of Religion Satellite Broadcast, Aok. 7, 2012]; lds.org/boradcasts).

O lenei kosi e aofia ai saunoaga a taitai o le Ekalesia lea e mafai ona mauaina i le tele o gagana. A o e saunia e aoao atu, e mafai ona e faafetauiina lesona e ala i le faaaogaina o isi saunoaga a taitai o le Ekalesia, o loo maua e talafeagai ai ma le mataupu.

O Fautuaga mo le Aoaoina Atu o vaega, e maua ai e le itiiti ifo i le tasi se aoaoga po o se mataupu faavae, lea e faaalia i mataitusi tetele. A o iloaina e tamaiti aoga nei aoaoga ma mataupu faavae ma faasoa atu mea na latou aoaoina, e mafai ona eseese a latou upu mai i mea na o loo taua i le tusi lesona. A tupu lenei mea, ia faaeteete aua nei faapea e sese a latou tali. Ae ui i lea, afai e tatau ona sili atu le sao o se fuaitau, ia fesoasoani ma le faaeteete e faamanino ia malamalama.

O lenei faasologa o mataupu o se faataitaiga o le ala e faaaofia ai le faavae o le aoaoina atu ma le aoaoina mai o le talalelei i se kosi e faatulagaina i autu tagai i le Aoaoina Atu ma le Aoaoina Mai o le Talalelei, 10, 23–31, 38–41). I masina e sosoo ai, o Seminare ma Inisitituti o le a lolomiina se tusi e taua o le “Aoaoina Atu ma le Aoaoina Mai o Tusitusiga Paia i Inisitituti o Mataupu Faalelotu,” lea o le a faamatalaina atili ai le ala e faaaofia ai le faavae o le aoaoina atu ma le aoaoina mai o le talalelei i se kosi e faatulagaina i autu.

Na faamatalaina e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua nisi o faamanuiaga e oo mai i le aoaoina o le talalelei i autu:

“Ma o le faitauina o se tusi o tusitusiga paia mai le amataga i le faaiuga o se faavae amata lea o le malamalamaaga, o le suesueina i autu e faateleina ai le loloto o lo tatou malamalama. O le sailiga i faaaliga mo fesootaiga, mamanu, ma autu e fausia ai ma faaopoopoina ai lo tatou malamalama faaleagaga … ;e faalauteleina ai lo tatou vaaiga ma le malamalama i le fuafuaga o le faaolataga.

“I la’u faamasinoga, o le suesue ma le filiga ia iloa fesootaiga, mamanu, ma autu o se vaega o le uiga ia ‘fiafia’ i afioga a Keriso. O lenei auala e mafai ona tatalaina ai faitotoa o le punavai faaleagaga, faamalamalamaina ai lo tatou malamalama e ala i Lona Agaga, ma maua ai se agaga loloto o le faafetai mo tusitusiga paia, ma se tulaga o le tuuto faaleagaga lea e le mafai ona mauaina i se isi lava auala. O lea ituaiga sailiiliga e mafai ai ona tatou fausia i luga o le papa o lo tatou Faaola, ma onosaia le matagi o le amioleaga i nei aso e gata ai” (“A Reservoir of Living Water” [Faigalotu a le Iunivesite a Polika Iaga, Fep. 4, 2007], 3, speeches.byu.edu).

O nisi o mea i lenei tusi lesona e faavae i mea i le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma le Talafaasolopito o le Ekalesia Tusi Lesona Seminare.

Faitauga a Tamaiti Aoga

O lenei vaega o loo lisiina ai fuaitau faaletusipaia, lauga a taitai o le Ekalesia, ma isi mea o le a faaleleia ai le malamalamaaga o le tamaitiiti aoga i autu o loo faamamafaina i lesona. Tofi ma uunaia tamaiti aoga e faitau nei tusiga a o lei o mai i le vasega. A o latou suesue i nei tusiga musuia, e le gata o le a sili atu lo latou saunia e auai i talanoaga i le vasega, ae o le a latou mauaina foi se malamalamaaga lautele o autu o le vasega. Saunia mo tamaiti aoga se lisi o “Faitauga a Tamaiti Aoga” i le amataga o le kuata.

E mafai faapefea ona ou saunia e aoao atu?

O le a fesoasoani le Alii ia te oe a o e sauni e aoao atu. A o e saunia, atonu o le a mafai ona fesoasoani le fai ifo ia te oe lava o fesili nei:

  • Pe na ou tatalo ina ia ou mauaina le taitaiga a le Agaga Paia?

  • Pe na ou suesueina poloka o mau ua tofiaina ma le faitauga faaopoopo?

  • Pe ua ou faitauina le faatulagaga o aoaoga, ma fuafua pe i ai se mea iina ou te manaomia le faafetauiina pe suia ina ia talafeagai ma manaoga o au tamaiti aoga?

  • E mafai faapefea ona ou tulitataoina tamaiti aoga, ina ia mautinoa o loo tele ni mea aoga o loo latou mauaina mai i faitauga tofiaina?

  • E mafai faapefea ona ou fesoasoani i tamaiti aoga taitasi e auai atoatoa i le lesona?

Atonu o le a aoga foi fautuaga nei.

  • Uunaia tamaiti aoga e faitau fuaitau ma tusiga o mau ua tofia a o lei amataina le vasega.

  • Ia faamoemoeina tamaiti aoga e faataunuu lo latou matafaioi o ni tagata aoao.

  • Saunia soo ni avanoa mo tamaiti aoga e faamatala mai ai aoaoga ma mataupu faavae ia latou lava upu, faasoa mai aafiaga talafeagai, ma molimau mai i mea latou te iloa ma lagonaina.

  • Faaeseese gaoioiga ma auala o loo e faaaogaina e aoao ai i vasega taitasi ma mai i lea aso i lea aso foi.

  • Ia fatuina se siosiomaga aoaoina, lea e valaauina ai le Agaga, ma e mafai ai e tamaiti aoga ona mauaina le faamanuiaga, ma le tiutetauave e aoao atu ma aoao mai ai, e le tasi i le isi (tagai i le MF&F 88:78, 122).

Na aoaoina e Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Richard G. Scott

“Ia mautinoa e faateleina le auai aua o lena faaaogaina o le faitalia e se tamaitiiti aoga e faatagaina ai le Agaga Paia e faatonuina. … A o tauina atu e tamaiti aoga upumoni, o le a faamautuina i totonu o o latou agaga ma faamalosia a latou molimau faaletagata lava ia” (“To Understand and Live Truth”[afiafi faatasi ma Elder Richard G. Scott, Fep. 4, 2005] 3;si.lds.org.

E mafai faapefea ona ou faafetauiina lesona mo i latou e i ai manaoga faapitoa?

A o e saunia e aoao atu, ia manatua tamaiti aoga e i ai manaoga faapitoa. Fesuiai gaoioiga ma faamoemoega ina ia fesoasoani ia i latou ia manuia.

Mo nisi manatu ma punaoa, faafesootai le itulau o Disability Resources i le disabilities.lds.org ma le tusitaiala o aiaiga a Seminare ma Inisitituti o Mataupu Faalelotu ua faaautu “Adapted Classes and Programs for Students with Disabilities.”

Lolomi