Potutusi
Lesona 12: O Tusitusiga Paia Faaopoopo i o Tatou Aso


Lesona 12

O Tusitusiga Paia Faaopoopo i o Tatou Aso

Folasaga

Ua faaauau pea e le Alii ona tuuina mai o faatonuga paia ia i tatou, e ala i le faaalia mai o Ana afioga ma Lona finagalo i Ana auauna e ala mai i le Agaga Paia. Ona o loo faaauau pea e le Atua ona fetalai mai i perofeta o aso nei, o loo faaopoopoina mai pea tusitusiga paia. O tusitusiga paia faaopoopo na tuuina mai i o tatou aso—e pei o le Faaliliuina o le Tusi Paia ma le tusi a Aperaamo—e faamautinoa, faamanino, ma faalautele ai lo tatou malamalama o le talalelei.

Faitauga Faaopoopo

  • Jeffrey R. Holland, “O Au Upu … e Leai se Gataaga,” ,” Ensign po o le Liahona, Me 2008, 91-94.

  • “Translation and Historicity of the Book of Abraham,” Gospel Topics lds.org/topic .

  • Elizabeth Maki, “Joseph Smith’s Bible Translation: MF&F 45, 76, 77, 86, 91,” Revelations in Context series, Mat. 20, 2013, history.lds.org.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Tusitusiga Paia o Aso e Gata Ai

Valaaulia tamaiti aoga e vaai faalemafaufau i se uo o fesili faamaoni mai,“Aisea ua tele atu ai tusitusiga paia a Mamona nai lo le Tusi Paia? Faapea lava au o le Tusi Paia ua i ai le atoatoaga o afioga a le Atua.” Fai i tamaiti aoga e sii o latou lima pe afai na fesiligia i latou i se fesili faapenei. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai pe na faapefea ona latou taliina le fesili, ma o a ni o latou lagona a o latou molimau atu i tusitusiga paia i isi.

Tusi le upu kanona i luga o le laupapa. Faaali atu le saunoaga a Elder Jeffrey R. Holland ma Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma valaaulia ni tamaiti aoga se toalua e feauauai i le faitauina leotele. Fai i le vasega e faalogologo mo le uiga o le upu kanona i totonu o nei saunoaga.

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“O nisi Kerisiano, o le toatele lava ona o lo latou alolofa faapelepele i le Tusi Paia, ua folafola mai ai e le mafai ona toe i ai nisi tusitusiga paia e faatagaina e sili atu nai lo le Tusi Paia. I le faasilasila mai la faapea ua le faatagaina se tuufaatasiga o faaaliga, ua tapunia ai e a tatou uo i nisi o tapuaiga le faitotoa i faaaliga paia lea e matuai taua lava ia i tatou O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai: o le Tusi a Mamona, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o le Penina Tau Tele, ma taiala faifai pea o loo mauaina e perofeta ma aposetolo faauuina a le Atua” (Jeffrey R. Holland, “O Au Upu … E Leai se Gataaga,” Ensign po o le Liahona, Me 2008, 91).

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“E talitonu le toatele o Kerisiano ua tapunia e le Atua le lisi o tusitusiga paia—o le faaputuga faatuatuaina o tusi e paia ua faaaogaina o ni tusitusiga paia—ina ua faatoa mavae le maliu o Keriso ma ua le o toe i ai ni faaaliga e faatusalia talu mai lena taimi. Na aoaoina ma faapupulaina mai e Iosefa Samita o loo matala pea le lisi faatusi paia [tagai i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 195]. …

“…-,Na aoaoina mai e Iosefa Samita e faapea, o le a taitaiina e le Alii Ana fanau e ala i le tuuina atu o faaopoopoga fou i le lisi o tusitusiga paia. O le Tusi Mamona o se tasi o na faaopoopoga. E faapena foi i faaaliga o i le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma le Penina Tau Tele” (Dallin H. Oaks, “E Taua i lo Tatou Faatuatuaga,” Ensign, Ian. 2011, 29).

  • O le a le uiga o le fuaitau “kanona faaletusipaia”? (O se “tuufaatasiga lea o tusi paia ua lauiloa ma ua faia i le pule tatau. I Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o tusi ua faakanonaina ua taʼua lea o tusi faavae ma ua aofia ai le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou, le Tusi a Mamona, le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma le Penina Tau Tele” [Taiala i Tusitusiga Paia, “Kanona,” scriptures.lds.org].)

  • O le a le uiga e faapea o le Au Paia o Aso e Gata Ai e talitonu i se kanona o loo matala? (E ui latou te faaaogaina ni upu eseese, ia mautinoa ua malamalama tamaiti aoga i le upumoni lenei: O afioga aloaia a le Atua e leo maua uma i le Tusi Paia [tagai i le Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:9].)

  • O le a se eseesega i le talitonu e faapea o loo faaalia mai pea e le Alii tusitusiga paia i perofeta o aso e gata ai?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:56; 45:60–62; 76:15–19; 93:53; 94:10

O le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia

Tusi le upumoni lenei i le laupapa:

Na ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita, na faaalia mai e le Alii nisi tusitusiga paia e faamaonia, faamanino, ma faalauteleina ai lo tatou malamalama i le upumoni.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le vaega o ulutala i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 35. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga ma vaai mo le mea na fai e le Perofeta o Iosefa Samita ma Sini Rikitone, i le taimi na laua mauaina ai le faaaliga i lenei vaega.

  • O le a le galuega na faia e le Perofeta o Iosefa Samita ma Sini Rikitone i le taimi na laua mauaina ai lenei faaaliga?

Ina ia fesoasoani i le faamatalaina po o le a le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia, valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele parakalafa nei e lua:

Po o se vaitaimi o le taumafanafana i le 1830, na poloaiina ai e le Alii le Perofeta o Iosefa Samita e faaliliuina le Tusi Paia. E le’i faaliliuina e Iosefa Samita le Tusi Paia mai se tasi gagana i se isi; pe na ia faaaogaina foi ni uluai tusitusiga faaletusi paia e galue mai ai. Nai lo lena, na faitau ma suesue Iosefa i fuaitau mai le Lomiga a le King James o le Tusi Paia, ona faia lea o faasa‘oga ma faaopoopoga e pei ona musuia ai e le Agaga Paia. O lea la, o le faaliliuina sa tele lava o se toe iloiloga musuia nai lo o se faaliliuga masani.

O le Faaliliuga a Iosefa Samita na aafia ai le sili atu ma le 3,000 fuaiupu i le Lomiga o le King James o le Tusi Paia. O nei eseesega e aofia ai faaopoopoga (e faamanino ai le uiga po o se faamatalaga po o le toefuataiina o tusitusiga faaperofeta, e pei o le tusi a Mose), tapeina, toe faatulagaina fuaiupu, ma faauma le toefaatulagaina o mataupu faapitoa. Mo nisi faamatalaga i le Faaliliuga a Iosefa Samita, tagai i le Bible Dictionary po o le Taiala i Tusitusiga Paia, “Faaliliuga a Iosefa Samia (FIS).”

Kopi le siata lenei i le laupapa:

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:60-62

Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:56, vaefaamatalaga a

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:15-19

Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:53

Vaega o ulutala mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 35; 76; 77; 86; 91

Mataupu Faavae ma Feagaiga 94:10, vaefaamatalaga e

Vaevae le vasega i ni vaega se lua. Valaaulia vaega taitasi e suesue le tusiga i se tasi o koluma, ma vaai mo faamatalaga e uiga i le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia. A maea se taimi talafeagai, fai atu i tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou aoaoina. Ona fai atu lea o le fesili lenei:

  • O a aafiaga i lou manatu o le galuega o le faaliliuga i le aoaoina faaleagaga o Iosefa Samita ma le toefuataiina o upumoni o le talalelei?

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e faafetaia le aoga o le galuega a Iosefa Samita o le faaliliuina o le Tusi Paia i le Ekalesia, valaaulia tamaiti aoga e sue i le“ Faasologa o Vaega e Tusa ma Taimi na Maua ai” (o loo maua i le amataga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga) ma faamatala atu na galue le perofeta i le faaliliuga muamua lava i le va o Iuni 1830 ma Iulai o le 1833. Ona fesili atu lea:

  • E fia vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga na mauaina i le va o Iuni 1830 ma Iulai o le 1833? (Na mauaina e le Perofeta faaaliga e 74 ia na avea ma vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga I lena vaitau.)

E mafai foi ona e faasino atu o tusi a Mose ma Iosefa Samita—Mataio, o loo maua uma [ia tusi] i le Penina Tautele, o ni vaega foi o le faaliliuina e Iosefa Samita o le Tusi Paia ma na mauaina i lena vaitau. O le tusi a Mose o le Faaliliuga a Iosefa Samita mo mataupu muamua e valu o le Kenese. Na iloa e Iosefa Samita le tele o mea na misi mai i le Tusi Paia a o ia faaliliuina fuaiupu e uiga ia Enoka. O le Tusi Paia King James o loo i ai upu e 109 e uiga ia Enoka, ma o le Tusi a Mose o loo i ai upu e 5,240 e uiga ia Enoka.

  • O le a le mea ua fautuaina mai i le tele o aofaiga o faaaliga na mauaina i le taimi lena, e uiga i le matafaioi a le Faaliliuga a Iosefa Samita i le Toefuataiga?

  • A o e vaavaai i vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga na mauaina i lena vaitau, o a nisi o aoaoga faavaae taua na faaalia mai i lena taimi? (O faataitaiga o aoaoga faavae taua na faaalia mai i lena taimi e mafai ona mauaina i vaega 29, 42, 45, 76, 88, ma 93.)

Faaali atu le faamalamalamaga lenei ma valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

“O le faaliliuga a le Perofeta o le Tusi Paia, o se vaega taua o lona lava ia aoaoga faaleagaga, ma le tatalaina o le toefuataiina mai o mea moni o le talalelei. Ao ia toe iloiloina le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou, sa tele ona ia mauaina faaaliga e faamanino pe faalauteleina ai ni vaega faaletusi paia. I lenei auala, sa mauaina ai e le Perofeta le tele o mataupu faavae mai le Alii, e aofia ai faaaliga o loo ua maua nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 74, 76, 77, 86, ma le 91, ma ni vaega o le tele o isi vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga.” (Aoaoga: Iosefa Samita, 208).

Molimau atu na faaalia e le Alii se vaega taua o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o se taunuuga tuusao i le galuega a Iosefa Samita o le faaliliuina o le Tusi Paia. E mafai foi ona e faamatalaina atu o vaega o le Faaliliuga a Iosefa Samita na faaopoopoina i le lomiga a le AAG i le 1979 o le King James Version o le Tusi Paia, na maua ai nei faaaliga e faamanuiaina ai olaga o tagata o le Ekalesia.

O Le Tusi a Aperaamo

Valaaulia tamaiti aoga e vaai faatopetope i ulutala o mataupu o le tusi a Aperaamo. Talanoaina faapuupuu le anotusi o le tusi a Aperaamo ma le vasega. Ona faamatalaina atu lea e faapea i le taumafanafana o le 1835, na aumaia ai e se alii e igoa ia Michael Chandler ni mami se fa ma ni tusi taai o paulaau o loo i ai ni tusitusiga faaAikupito i Katelani, Ohaio. Na faatauina e tagata o le Ekalesia mami ma tusitaai o paulaau. E ui o le auala sao o le faaliliuga e leo iloaina, na faaliliuina e le Perofeta o Iosefa Samita nisi o tusitusiga i masina talu ona mauaina nei paulaau Aikupito. Na amataina ia Mati o le 1842, ona lolomiina vaega o le tusi a Aperaamo i se nusipepa a le Ekalesia na taua Times and Seasons. Na lolomiina le tusi a Aperaamo mulimuli ane i le Penina Tautele.

Faasoa atu le otootoga lenei e uiga i le oo mai o le tusi a Aperaamo. Valaaulia tamaiti aoga e faalogologo mo mea ua tatou iloa e uiga i le faagasologa o le faaliliuga.

O se tetee masani i le moni o le tusi a Aperaamo o le faapea o laupepa (paulaau) e le lava le tuai e tatau ai ona tusia e Aperaamo, lea na soifua i le toeitiiti 2,000 tausaga i luma atu o Iesu Keriso. E lei taua lava e Iosefa Samita e faapea o paulaau na tusia e Aperaamo lava ia pe na muai tusia mai i le taimi o Aperaamo. “O faamaumauga anamua e masani ona oo mai oni kopi po o ni kopi o kopi. O le faamaumauga a Aperaamo atonu na siakiina … e ni tusitala mulimuli ane e pei foi o perofeta-tusitalafaasolopito o Mamona ma Moronae ia na toeiloiloina tusitusiga a tagata na muamua atu”(“Translation and Historicity of the Book of Abraham,” Gospel Topics, lds.org/topics).

A o faaliliuina, atonu na galue le Perofeta o Iosefa Samita i vaega o paulaau ia na faaleagaina mulimuli ane. O le mea lea, “e foliga mai e le mafai ona iloilo le mafaia e Iosefa ona faaliliuina paulaau ona na o se vaega o le paulaau na ia te ia o loo maua nei” (“Translation and Historicity of the Book of Abraham”). Atonu foi o le suesueina ma le faaeteete e Iosefa Samita o tusitusiga na taitaia ai o ia e mauaina “faaaliga e uiga i mea na tutupu ma aoaoga taua o le olaga o Aperaamo, e pei lava ona ia mauaina muamua atu se faaaliga i le olaga o Mose a o ia suesueina le Tusi Paia” (“Translation and Historicity of the Book of Abraham”). E ui ina tatou te lei iloa tonu lava le ala na faaliliuina ai e Iosefa Samita le tusi a Aperaamo, tatou te iloa ai o le faaliliuga sa faia e ala mai i le meaalofa o le mana o le Atua.

  • O a nisi o faataitaiga pe faapefea e tusitusiga paia faaopoopo na maua mai i le Perofeta o Iosefa Samita ona saofaga i lo tatou malamalama i le fuafuaga a le Atua mo Ana fanau?

Atonu e te manao e molimau atu a o suesue tamaiti aoga i le tusi taua o aoaoga faavae a Aperaamo, o le a molimauina e le Agaga Paia ia tei latou lona taua ma lona moni.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:38; 68:3–5

O faaaliga faifai pea e oo mai e ala mai i perofeta soifua

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:38 , ae valaaulia se isi tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68: 4. Fesili i le vasega po o a mea na latou aoaoina mai nei fuaitau. (O tamaiti aoga e tatau ona faailoa maia le mataupu faavae lenei: A saunoa mai auauna a le Alii i le mana o le Agaga Paia, o a latou upu e aumaia le finagalo o le Alii.)

  • O a ni aafiaga sa e mauaina na e maua ai le agaga faafetai i le faaauauina pea e le Alii ona sasaa mai o faaaliga i nei aso?

Faamatala i tamaiti aoga e faapea i le Ekalesia, o faaaliga faapitoa i perofeta o aso e gata ai ua tuuina mai (e taliaina o tusitusiga paia) e ala i le tulafono o le finagalo autasi (tagai i le MF&F 26:1–2). O tagata o le Ekalesia ua fautuaina e lagolagoina le perofeta ma aposetolo i le faaopoopoina o se faaaliga i tusitusiga paia. Mo se faataitaiga, ia Oketopa o le 1978 i le konafesi aoao, na lagolagoina ai e le Au Paia le perofeta ma aposetolo i le faaopoopoina o le Folafolaga Aloaia 2, lea na tuuina atu ai le perisitua i alii agavaa uma, o se faaopoopoga o tusitusiga paia.

Valaaulia tamaiti aoga e faasaga i se isi i ona tafatafa, ma talanoaina faapuupuu le mea latou te ono fai atu i se tasi o le e talitonu ua tapunia le oo mai o tusitusiga paia ma tatou te le mafai ona maua ni tusitusiga paia faaopoopo mai le Atua.

Faaiu i le fai atu i tamaiti aoga e mafaufau i se mea latou te faia, e faamalosia ai a latou molimau o loo matala le lagi, ma o loo faaauau pea e le Alii ona faaali mai Ana afioga i o tatou aso.

Faitauga a Tamaiti Aoga

Lolomi