Potutusi
Lesona 27: Saunia le Lalolagi mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso


Lesona 27

Saunia le Lalolagi mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso

Folasaga

O le a i ai se aso e toe foi mai ai le Faaola i le lalolagi i le mana ma le mamalu tele. I le sauniuniga mo lena aso tele, ua aoaoina le Au Paia e suesue faailoga o Lona Afio Mai ma ia saunia e ala i le tutu i nofoaga paia ma “ave le Agaga Paia ma o latou taiala” (MF&F 45:57). Ua folafola mai e le Alii faapea o le Ekalesia ma ona tagata ua i ai le tiutetauave ia saunia le lalolagi mo le Afio Mai Faalua o le Faaola.

Faitauga Faaopoopo

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:15-46, 56-57

Faailoga ao lei oo mai le Afio Mai Faalua

Fai atu i tamaiti aoga fesili nei:

  • E faapefea ona e iloa o le a timu?

Faamalamalama atu faapea, e pei lava ona i ai ni faailo e fesoasoani tatou te iloa ai le taimi o le a palasi ai le timu, o loo i ai foi faailo, po o faailoga, e fesoasoani tatou te iloa ai le taimi o le a oo mai ai le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. Tau atu i tamaiti aoga faapea e pei ona faamaumauina i le Mataio 24, na feiloai le Faaola ma Ona soo i le Mauga o Olive ae ua lata lava i Lona maliu ma faamatala atu faailoga o Lona Afio Mai Faalua. Na Ia toe tuuina atu nei lava aoaoga ia Iosefa Samita i o tatou aso, e pei ona faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45. Faamamafa i tamaiti aoga o le saunia mo le Afio Mai Faalua o Iesu keriso o se autu taua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga atoa lava. Valaaulia tamaiti aoga e faaalu le taimi e suesue ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma mataituina aoaoga e uiga i le Afio Mai Faalua ma mafaufau loloto i le ala e mafai ona latou saunia ai.

Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:15-17, ma vaavaai mo mea na fesili ai soo o le Alii ia te Ia, ma Lana fetalaiga o mea o le a Ia faaali mai ia i latou.

  • O le a le mea na fesili atu ai le au soo ia Iesu?

  • O le a Lana tali?

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa faailoga na fetalai mai le Faaola o le a muamua mai i Lona Afio Mai Faalua, tusi mau faasino nei i le laupapa:

MF&F 45:25-27

MF&F 45:28–31, 33

MF&F 45:40-43

Vaevae le vasega i ni paga, ma tofi paga taitasi i se mau se tasi o loo i luga o le laupapa. Fai atu ia i latou e faitau faatasi ia fuaiupu, ma vaavaai mo faailoga o loo ta‘ua i na fuaiupu. Faasino atu o nisi o faailoga ua uma ona faataunuuina po o ua faasolo ina faataunuuina. Atonu e te manao e faasoa atu lenei faamatalaga e fesootai ma le fuaiupu 30 : “Le vaitaimi lea na muamua ai Nuuese i le mauaina o le talalelei ua taua o le taimi o Nuuese. O le taimi lea o tagata e le oni Iutaia … e maua le avanoa e taliaina ai le talalelei ma maua le faaolataga ae lei tuuina mai lena aia tatau, i soo se tikeri taua lava, e le faaitiitia, i tagata Iutaia” (Bruce R. McConkie, Mormon Doctrine, lom. 2 [1966], 721–22).

A maea le taimi, fai atu i paga taitasi e lipoti mai i le vasega mea na latou maua. E mafai ona e fautuaina tamaiti aoga e faailoga lenei mea moni ia latou tusitusiga paia.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:34, ma fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga. Ona fesili atu lea:

  • Pe a e faitau pe faalogo e uiga i mea e tutupu po o faailoga e oo mai ae lei oo le Afio Mai Faalua, pe o e faaletonu ea? Aisea pe aisea e leai ai?

  • O a auala e mafai ai e le aoaoina e uiga i faailoga o le Afio Mai Faalua o le Faaola ona fesoasoani ia i tatou e faatoilalo ai le fefe ma le popole i o tatou olaga?

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:35-38 e aoao ai pe aisea na faaali ai e le Faaola faailoga o le a oo mai ae lei oo i le Afio Mai Faalua.

  • Aisea e taua ai le iloa o le taimi e faataunuu ai faailoga o le afio mai o le Faaola?

Fai i tamaiti aoga e vaai mo auala e saunia ai mo le Afio Mai Faalua o Keriso ao latou faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:32, 39, 56-57. Ona talanoaina lea o fesili nei:

  • O a mea ua e aoao mai nei fuaiupu e uiga i le saunia mo le Afio Mai Faalua? (Ao faasoa mai e tamaiti aoga o latou manatu, faamamafa atu le mataupu faavae lenei: O le tutu i nofoaga paia ma avea le Agaga Paia ma o tatou taiala e manaomia ao tatou saunia mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.)

  • O a mea e tatau ona tatou faia ina ia mafai ai ona avea le Agaga Paia ma o tatou taiala?

  • O le a sou manatu, e faapefea e se soo o Iesu Keriso ona “tu i nofoaga paia”? (O nofoaga paia e aofia ai malumalu, falesa, ma aiga. O se aiga e mafai ona paia e ala i tatalo patino ma faaleaiga faifaipea, suesuega i tusitusiga paia, auauna atu, ma afiafi faaleaiga. O le tutu i nofoaga paia e faatatau foi i le ala tatou te ola ai. Afai tatou te ola agavaa mo le mafutaga faifai pea a le Agaga Paia, ua tatou tutu i se nofoaga paia. Mafaufau e fautua atu i tamaiti aoga e tusi nisi o nei manatu i le pito o a latou tusitusiga paia i talaane o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:32.)

  • Na faapefea ona mafai ona e tu i nofoaga paia e ui lava o loo nofo i se lalolagi amioleaga?

  • O a nisi o mafuaaga ua e tulimatai atu ai i le Afio Mai Faalua o le Faaola? Aisea e te faafetai ai o le a toe afio mai le Faaola?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:7–9; 34:5–7; 39:19–23

Sauniaina o le Lalolagi mo le Afio Mai Faalua

Faamanatu i tamaiti aoga o le autu o lenei kosi o O Faavae o le Toefuataiga. Fesili atu i tamaiti aoga:

  • O a fesootaiga po o sootaga ua e vaaia i le va o le Toefuataiga o le talalelei ma le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso?

Tusi mau fesootai nei i le laupapa. Fai i tamaiti aoga e suesue i ai ma vaai mo autu e tutusa ai:

Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:7-9

Mataupu Faavae ma Feagaiga 34:5-7

Mataupu Faavae ma Feagaiga 39:19-23

A uma se taimi talafeagai, fai i tamaiti aoga e liliu i le tagata o loo nofo i ona tafatafa ma talanoaina mea e tutusa ai nei fuaitau o mau. Fesili i ni nai tamaiti aoga pe faapefea ona latou aoteleina le savali i nei mau. (Ao faasoa mai e tamaiti aoga o latou manatu, fesoasoani ia i latou e faailoa ma malamalama i lenei mataupu faavae: Ao tatou talai atu le talalelei i isi, ua tatou fesoasoani e saunia le lalolagi mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.)

Fai i tamaiti e vaai i tua i vaega 29,34, ma 39 i le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma matauina aso na tuuina mai ai faaaliga. Fesili atu:

  • O le a le vave ina ua uma ona faatulaga le Ekalesia na amata ai e le Alii ona aoao mai le mataupu faavae faatoa uma ona faailoa mai?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le faamatalaga lenei a Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Neil L. Andersen

“Mai lava i le popofou o le Toefuataiga, o loo matuai manatu mamafa le usoga e uiga i lo latou tiute e tautino atu le talalelei. I le 1837, e na o le fitu lena o tausaga talu ona faavae le Ekalesia, i se taimi o le mativa ma le sauaina, na auina atu ai faifeautalai i Egelani. I totonu o ni nai tausaga na sosoo ai, ua tala’i faifeautalai i nofoaga eseese e pei o Austria, French Polynesia, Initia, Barbados, Chile, ma Saina.

“Ua faamanuiaina e le Alii lenei galuega ma ua faatuina le Ekalesia i le salafa o le lalolagi. … O loo i ai pea i soo se mea i le lalolagi ia faifeautalai o loo molimau atu i le Faaola. Mafaufau i le mana faaleagaga o faifeautalai e 52,000, ua faaeeina atu i ai le Agaga o le Alii, o loo tautino atu ma le totoa e faapea ‘e leai se tasi igoa e foaiina mai, po o se tasi ala e oo mai ai le olataga … , ua na o le suafa lava o Keriso’ [Mosaea 3:17]. … Ua saunia le lalolagi mo le Afio Mai Faalua o le Faaola, i le fuataga tele ona o le galuega a le Alii e ala mai i Ana faifeautalai” “Sauniaina o le Lalolagi mo le Afio Mai Faalua,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 51).

Talanoaina mea nei:

  • E faapefea e le savali ua aoaoina e faifeautalai o le Ekalesia ona saunia tagata mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso?

  • Aisea na manaomia ai le Toefuataiga o le talalelei ae lei toe afio mai le Faaola i le lalolagi?

Faaali atu le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Howard W. Hunter (1838-1918), ma fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

Ata
Peresitene Iosefa F. Samita

Ae peitai, ua aoaoina e le talalelei tagata ina ia lotomaualalo, faatuatua, faamaoni ma amiotonu i luma o le Alii ma isi tagata, ma ia ogatasi ma mataupu faavae o loo tauaveina ina ia faalauteleina le filemu ma le amiotonu i le lalolagi, ina ia taofia ai faiga le tonu uma, o le faamasaa toto, o fefinauaiga, ma le agasala, a ia faamamaina le lalolagi ma avea o se nofoaga e fetaui lelei mo tagata faalelagi; ma avea foi o se nofoaga e afio mai le Alii lo tatou Atua e afio ai, ma o le mea lava lea o le a ia faia i le Meleniuma” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa F. Samita [1998], 394–95).

“O le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai … e faatatau e faapea o se vaega o lana misiona o le saunia lea o le ala mo le afio moni mai ma le mamalu o le Atalii o le Atua i le fogaeleele, e nofo tupu ai ma nonofo ai ma Ona tagata” (Aoaoga: Iosefa F. Samita, 395).

Fai atu fesili nei:

  • I le kosi o lenei lesona, o a manatu po o uunaiga faaleagaga ua e maua e uiga i le tiutetauave o le Ekalesia ma ona tagata e fesoasoani e saunia le lalolagi mo le Afio Mai Faalua?

  • E faapefea i lou manatu ona avea le fesoasoani i isi e saunia mo le Afio Mai Faalua e fesoasoani ai foi ia te oe lava ia ia saunia.

Ina ia faaiuina le lesona, valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou faia e faasoa atu ai le savali o le Toefuataiga ia i latou e le lolotu.

Faitauga a Tamaiti Aoga

Lolomi