Potutusi
Lesona 3: O Le Oo Mai o le Tusi a Mamona


Lesona 3

O Le Oo Mai o le Tusi a Mamona

Folasaga

Na auina mai e le Alii le agelu o Moronae e faasaunia Iosefa Samita, e mauaina ma faaliliuina le Tusi a Mamona. E itiiti lava se mea o loo iloa i le faagasologa moni o le faaliliuga. Na saunoa mai Iosefa Samita e faapea, o le Tusi a Mamona na faaliliuina “e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua” (faatomuaga o le Tusi a Mamona, lomiga o le 1830). E tusa ai ma le tulafono o molimau (tagai i le 2 Korinito 13:1), na faatagaina e le Alii nai isi tagata e avea ma molimau o lenei talafaamaumau anamua. O a latou molimau na faamalosia ai le moni o le Tusi a Mamona mo le lalolagi atoa.

Faitauga Faaopoopo

  • Neal A. Maxwell, “By the Gift and Power of God,” Ensign, Ian. 1997, 36–41.

  • “Book of Mormon Translation,” Gospel Topics, lds.org/topics.

  • “Coming Forth of the Book of Mormon and Restoration of the Priesthood,” mataupu 5 i le Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. (Church Educational System manual, 2003), 52–66.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:30-35, 42-54

Na faaliliuina e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua

Valaaulia se tasi pe lua volenitia e aoteleina mo le vasega, mea o loo latou manatuaina e uiga i le asiasiga a le agelu o Moronae, ia Iosefa Samita talavou i le po o Setema 21, 1823. Pe a manaomia, faasoa atu le faamatalaga lenei:

“I le po o le aso 21 Setema, 1823, na malolo ai Iosefa i lona potumoe pito i luga i le fale laau o lona aiga i Palamaira, Niu Ioka, ae sa ala pea o ia ina ua momoe isi sa i le potu, ma sa ia tatalo faatauanau mo le fiailoa atili e uiga i le faamoemoega a le Atua mo ia. …

“I le tali i lana tatalo, na vaai ai Iosefa i se malamalama ua oo mai i lona potu, ma sa faateleina lea malamalama seia oo lava le potu ina ‘sili atu lona pupula nai lo le aoauli.’ Na faaali mai se avefeau faalelagi i tafatafa ane o lona moega, o lo o tu mai i le ea, o lo o ofuina se ofu talaloa e ‘matua sili atu le sinasina.’ ( Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:30–31.) O lea avefeau o Moronae, le perofeta mulimuli o Sa Nifae, o le na tanumiaina papatusi i seneturi i luma atu, lea ua tusia ai le Tusi a Mamona ma o ia lea ua umiaina nei ki e faatatau i nei faamaumauga paia (tagai i le MF&F 27:5). Na auina atu o ia e ta’u atu ia Iosefa ua faamagaloina ana agasala, ma e i ai se galuega maoae mo ia e fai. O se vaega o lenei galuega, o le alu o Iosefa i se maupuepue lata ane, o loo iai faamaumauga paia, o lo o tusia i luga o papatusi auro, o loo tanumia ai. … Na manaomia le faaliliuina e Iosefa o nei faamaumauga, ma tuuina mai i le lalolagi.

“I le aso na sosoo ai, na alu atu ai Iosefa i le maupuepue lea na tanumia ai papatusi o le Tusi a Mamona. O iina na la feiloai ai ma Moronae ma vaai ai i papatusi, ae na faatonuina o ia o le a le mauaina papatusi mo le fa tausaga. …

“… Ia Setema 22, 1827, [o le faletua o Iosefa, o Ema,] na malaga faatasi ma ia i le maupuepue ma faatalitali ai o ia i se nofoaga lata ane, a o tuuina atu e Moronae papatusi i lima o le Perofeta.” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 57–59).

Valaaulia tamaiti aoga e sue i le itulau autu o le Tusi a Mamona ma faitau faavave i le parakalafa muamua, ma vaai mo faamatalaga e uiga i le ala o le a oo mai ai lenei faamaumauga anamua ma faaliliuina. A uma ona faitau tamaiti aoga, fai ia i latou e faasoa mai mea na latou maua. (E tatau ona faailoa mai e tamaiti aoga le upumoni lenei: Na faaliliuina le Tusi a Mamona e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:34-35. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga ma vaai mo se auala e tasi na fesoasoani ai le Alii ia Iosefa Samita e faaliliuina le Tusi a Mamona.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o le a se auala se tasi na fesoasoani ai le Alii ia Iosefa Samita i le faaliliuina o le faamaumauga anamua? (Na saunia e le Alii le Urima ma le Tumema mo le faaliliuga.)

Faamatala atu o le isi meafaigaluega na faaaoga e Iosefa Samita a o faaliliuina le Tusi a Mamona, o se tamai maa lapotopoto, o nisi taimi sa taua o se “maa vaai,” na ia mauaina ini nai tausaga talu ai a o lei mauaina e ia papatusi auro (tagai i le “Book of Mormon Translation,” Gospel Topics, lds.org/topics). O loo faamatala mai e le talafaasolopito e faapea, o nisi taimi e faaaoga ai e le Perofeta le Urima ma le Tumema ae o nisi taimi e faaaoga ai le maa vaai e faaliliu ai.

Faitau leotele le faamatalaga lenei, ina ia fesoasoani ai i tamaiti aoga ia malamalama e faapea, na faaali e le Alii le faaliliuga faaPeretania i le Perofeta e ala mai i le Urima ma le Tumema ma le maa vaai:

“Pe a oomi mo mea faapitoa e uiga i le faagasologa o le faaliliuga, na faamatalaina soo e Iosefa na faia ‘e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua’ ma na faaopoopo mai i se taimi, ‘E lei fuafuaina e ta’u auiliili uma atu i le lalolagi le oo mai o le Tusi a Mamona.’

“Ae ui i lea, o failautusi ma isi na matauina le faaliliuga na tuua ni faamaumauga ua maua mai ai se vaaiga i le faagasologa. O nisi faamaumauga na taua e faapea na suesue Iosefa i tusitusiga i papatusi. O le tele o faamaumauga o loo taua ai le faaaogaina e Iosefa o le Urima ma le Tumema (a le o le faaliliu po o le maa vaai) ma o le tele o faamaumauga e faatatau i lona faaaogaina o se maa e tasi. E tusa ai ma nei faamaumauga, na tuuina ai e Iosefa a le o le mea faaliliu po o le maa vaai i se pulou, oomi ona foliga i totonu o le pulou e taofia ai le malamalama mai fafo, ma faitau leotele upu faaPeretania o loo faaali mai i le meafaigaluega. O le faagasologa e pei ona faamatalaina e manatua ai se fuaitau mai le Tusi a Mamona, o loo tautala i le Atua i lona faasauniaina o ‘se maa, lea o le a susulu atu mai le pouliuli i le malamalama’ [Alema 37: 23–24]” (“Book of Mormon Translation,” Gospel Topics, lds.org/topics).

Faamatala atu o le fesoasoani a le Alii sa avea o se faamaoniga i le puupuu o le taimi na faaliliuina ai e Iosefa Samita le Tusi a Mamona. Faaali atu le saunoaga lenei a Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

Ata
Elder Russell M. Nelson

“Mafaufau i le taimi puupuu na faaaluina e Iosefa e faaliliuina ai le Tusi a Mamona. I le galue ai mai ia Aperila ia Iuni o le 1828, na faaliliuina ai e Iosefa le 116 itulau ia na leiloloa ia Matini Harisi. Na amata ona toe faaliliuina e Iosefa i le Aso Lua, Aperila 7, 1829, faatasi ai ma Oliva Kaotui o se failautusi. Na faamaeaina le tusi i le valusefulu-lima aso mulimuli ane, ia Iuni 30 o lena lava tausaga. O le mea moni, e leo le taimi atoa lava lena na faaaluina i le galuega o le faaliliuga. … I le fuafuaina ma le faaeteete, e tuua ai le onosefulu-lima aso galue po o le itiiti ifo na faaliliu ai e le perofeta ma ana failautusi lenei tusi, lea e i ai itulau e 531 i lona lomiga o loo i ai nei. (Tagai i le John W. Welch, Ensign, Ian. 1988, itu. 46–47.) E fuafuaina ai se averesi o le valu itulau i le aso. Mafaufau i lenei mea pe a e faaliliuina se tusi, po o le pe a e faatulagaina lau oe lava faitauga o le Tusi a Mamona (“A Treasured Testament,” Ensign, Iulai 1993, 61–62).

  • O a nisi o auala na tupu ai le oo mai o le Tusi a Mamona “e ala mai i le meaalofa ma le mana o le Atua”?

  • Afai tatou te le iloa faamatalaga uma na siomia ai le oo mai o le Tusi a Mamona, e faapefea ona tatou iloa o lenei tusi e moni? (E mafai ona tatou maua se molimau faaleagaga o le Tusi a Mamona e aunoa ma le iloaina o faamatalaga uma i lona faaliliuga.)

  • O le a se mea na fesoasoani ia te oe ia maua ai se molimau o le Tusi a Mamona?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley:

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

“Na muamua oo mai Moronae ma papatusi lea na faaliliu mai ai le Tusi a Mamona. E maeu le ofoofogia ma le tupito o lenei mea sa i ai. O le tala a Iosefa i papatusi auro e ofoofogia. Sa faigata ona talitonu i ai ae faigofie ona luitauina. Pe sa mafai ona ia tusia i lona lava malosi? O lenei ua iinei mo tagata uma e vaai i ai, fetagofi i ai, ma faitau i ai. Soo se taumafaiga lava e faamatalaina lona pogai, e ese mai nai lo le mea na ia tuuina mai, sa faatoilaloina. O le manatu o le toatele sa le’i lelei ni ana aoga; ae peitai, i se taimi puupuu, sa ia aumaia ai le faaliliuga lea sa lolomiina i se tusi e silia ma le 500 itulau. …

“I nei tausaga uma sa taumafai ai le au faitio e faamatalaina. Sa latou tautala e tetee i ai. Sa latou ulagiaina. Ae ua sili atu le umi o le tusi nai lo le taimi na latou ola ai, ma o lona aafiaga i aso nei ua sili atu nai lo soo se taimi lava i lona talafaasolopito” (“O le Maa na Tofia i le Mauga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 85).

  • O le a se mea e mafai ona e fai atu e fesoasoani ai i se tasi o loo tauivi e talitonu o le Tusi a Mamona e moni?

Molimau atu o le Tusi a Mamona na oo mai e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 17

O Mau a Molimau e Toatolu ma Molimau e Toavalu

Faamatala atu e faapea, a o faaliliuina e Iosefa Samita le Tusi a Mamona, na ia aoaoina ai o le a tofia e le Alii nisi e avea ma molimau o faamaumauga anamua (tagai i le 2 Nifae 27:12–13; Eteru 5:2–5). I lena lava taimi, o Oliva Kaotui, Tavita Uitimera, ma Matini Harisi na taitoatasi ma faaalia le manao ia avea ma nei molimau faapitoa. Mataupu Faavae ma Feagaiga 17 o loo maua ai faatonuga a le Alii i nei alii.

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 17:1-6. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaai mo mea na faatonuina ai e le Alii molimau e fai pe a uma ona latou vaai i papatusi. Pe a maea ona faasoa mai e tamaiti aoga mea ua latou mauaina, fesili atu:

  • Aisea e te manatu ai na tatau i nei alii ona faaali lo latou faatuatua e pei o perofeta anamua, a o le i faatagaina i latou e le Alii e vaai i papatusi?

  • E tusa ai ma fuaiupu 3–5, o a tiutetauave o le a i ai i nei molimau pe a uma ona latou vaai i papatusi?

  • O le a lo tatou tiutetauave pe a faaali mai e le Alii ia i tatou le moni o le Tusi a Mamona? (E tatau ona faailoa mai e tamaiti aoga se mataupu faavae e tali tutusa faapenei: A uma ona tatou mauaina se molimau o le upumoni, ua ia i tatou se tiutetauave e molimau atu e uiga i ai. [Tagai foi i le MF&F 88:81.]) E mafai ona e faasino atu o lenei mataupu faavae o se faataitaiga foi o se mamanu e mafai ona tatou mauaina i tusitusiga paia. “O se mamanu o se fuafuaga, faataitaiga, po o se tulaga faatonuina e mafai ona faaaogaina ai o se taiala mo le faia pea lava pea po o le faia o se mea” [David A. Bednar, “A Reservoir of Living Water” (Faigalotu a le Iunivesite Polika Iaga, Fep. 4, 2007), 5, speeches.byu.edu].)

  • E mafai faapefea e le molimauina o le upumoni ona faaalia ai lo latou faatuatua?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le faamatalaga a Iosefa Samita i lona aafiaga ma Molimau e Toatolu:

“O Matini Harisi, Tavita Uitimera, Oliva Kaotui ma au, na malilie e tuumuli atu i le togavao, ma taumafai ia maua, e ala i le tatalo faatauanau ma le lotomaualalo, le faataunuuina o folafolaga. … [Ina ua uma] lo matou le faamanuiaina lona lua, na talosagaina ai e Matini Harisi e faapea o le a ia tuumuli ese ma i matou, ma lona talitonuga, e pei ona ia faaleoina mai o ia lava, e faapea o lona auai o le mafuaaga lea o lo latou le mauaina o le mea na matou naunau i ai. O lea na ia tuumuli ese atu ai loa ma i matou, ma matou toe tootutuli i lalo, ma e lei tele ni minute na matou tatalo ai, ae … tu mai se agelu [Moronae] i o matou luma. I ona lima sa ia uuina ai papatusi. … Na ia susueina taitasi itulau, ina ia mafai ona matou vaai i ai, ma iloa tusitusiga na o loo i ai. … Sa matou faalogoina se leo mai tua atu o le malamalama susulu i luga a’e o i matou, sa faapea mai, ‘O nei papatusi na faaali mai e ala i le mana o le Atua, ma na faaliliuina e ala i le mana o le Atua. O le faaliliuina o i latou ia ua outou vaai i ai ua sa’o, ma ou te poloai atu ia te outou ia outou molimau atu i mea ua outou vaai ma faalogo nei i ai.’

“Sa ou tuua nei Tavita ma Oliva, ae ou alu atu e sue ia Matini Harisi, o le na ou mauaina i se nofoaga mamao lava, o auai ma le naunautai i le tatalo. Peitai, sa vave ona ia fai mai, na te le’i faatauanauina le Alii, ma matuai talosaga mai ina ia ou faatasi ma ia i le tatalo, ina ia mafai foi ona ia mauaina ia lava faamanuiaga e tasi, lea faatoa uma ona matou mauaina. Sa faapea ona ma auai i le tatalo, ma iu ai ina maua o maua manaoga, aua a’o lei uma le ma tatalo, sa tatalaina mai lea lava faaaliga i la maua vaaiga, o le mea e sili ai sa toe tatalaina mai ia te a’u, ma sa ou toe vaaia ai ma faalogoina ai ia lava mea e tasi; a o le taimi lava lea e tasi, na alaga atu ai Matini Harisi, o le mea moni i le olioli naua, ‘’Ua lava lea; ua lava lea; ua vaai o’u mata; ua vaai o’u mata’” (i le History of the Church, 1:54–55).

Sa toe foi atu Iosefa i le fale o Uitimera ma fai atu i ona matua, “Ua faia e le Alii ia papatusi ina ia faaalia i ni tagata se toatolu e ese mai ia te au, o ē foi na vaai i se agelu ma o le a molimau atu i le moni o le mea ua ou fai atu ai, aua ua latou iloa mo i latou lava ou te le fealuai e faasese i tagata, ma ua ou lagonaina e pei lava ua matuu atu se avega matautia lea na toetoe lava a le mafai ona ou onosaia, … ma ua olioli ai lo’u agaga aua ua le o toe tuua toatasi atoa lava au i le lalolagi” (i le Lucy Mack Smith, History, 1844–1845, tusi 8, itulau 11, josephsmithpapers.org/paperSummarylucy-mack-smith-history-1844-1845).

  • Aisea i lou manatu na olioli ai Iosefa Samita ina ua uma lenei aafiaga? (Ua le o toe tuua na o ia o se tasi o molimau i papatusi ma le avefeau faalelagi.)

Faamatala atu e faapea na maua foi e molimau e toavalu le avanoa e vaai ai i papatusi.

Valaaulia le afa o le vasega e faitau “O le Mau a Molimau e Toatolu” ae o le isi afa e faitau “O le Mau a Molimau e Toavalu,” o vaega nei e lua e maua uma i itulau o le faatomuaga o le Tusi a Mamona. Fai i tamaiti aoga e vaai mo elemene taua o aafiaga a molimau. A lava loa se taimi, valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou mauaina.

  • E faapefea ona ese le aafiaga a Molimau e Toatolu mai le aafiaga a Molimau e Toavalu? (O Molimau e Toatolu na faalogo i le suifofoga o le Atua ma vaai i se agelu ae e le i mafai ona fetagofi i papatusi. O Molimau e Toavalu na faaali i ai papatusi e Iosefa Samita ma na mafai ona fetagofi i ai. O Molimau e Toavalu na sili atu lo latou mauaina o se molimau faaletino i le moni o papatusi, a o Molimau e Toatolu na sili atu lo latou mauaina o se molimau faaleagaga.)

  • Aisea i lou manatu e taua tele ai le i ai oni molimau toatele, i le oo mai o le Tusi a Mamona?

O nisi tamaiti aoga atonu latou te le i iloaina e faapea, o Molimau e Toatolu taitoatasi ma nisi o Molimau e Toavalu, na mulimuli ane tuua le Ekalesia. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei a Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua.

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“I le fuatiaina i … nei tetee uma, o le mau a Molimau e Toatolu i le Tusi a Mamona ua tu atu i le malosi maoae lava. … E pei ona ua lauiloa,ona e eseese po o le lotovale na aofia ai isi taitai o le Ekalesia, o nei molimau uma e toatolu na faateaina mai le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e tusa lea o le valu tausaga talu ona faasalalauina la latou molimau. … Ae e oo lava i le iuga o o latou olaga taitasi … e leai se tasi o nei molimau na aloese mai i lana molimau na faasalalauina pe na fai mai se upu e masalomia ai lona moni.

“E le gata i lea, ua tu atu la latou molimau e aunoa ma se ila e ala mai i nisi molimau. E mafai e se tasi ona faafitia lena molimau, ae mafai faapefea e se tasi ona faamatala mai nei alii e toatolu amiolelei ua aufaatasi e tumau i lenei molimau ua faasalalauina e oo i le iuga o o latou ola i le feagai ai ma amusiaga e tele ma isi mea faigata na oo ia te i latou? E pei o le Tusi a Mamona lava ia, e leai se isi faamalamalamaga e sili atu nai lo lea ua tuuina atu i le molimau lava ia, o le faamatalaga paia a nei tagata lelei ma le faamaoni o e sa tautino atu le mea na latou vaai i ai”(“O le Molimau: Matini Harisi,” Liahona, Iulai 1999, 41).

  • E faapefea i lou manatu ona faamalosia le molimau a Molimau e Toatolu e le mea moni e faapea latou te lei faafitia lava la latou molimau, e ui lava na tapeina ai o latou igoa mai le Ekalesia? (Faamatala atu e faapea, o Oliva Kaotui ma Matini Harisi na toe papatisoina mulimuli ane.)

Toe faasino tamaiti aoga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 17:6 , ma faamamafa atu e faapea o nei fuaiupu o loo i ai le molimau silisili i le moni o le Tusi a Mamona. O lenei fuaiupu o loo i ai le molimau a le Atua lava Ia, o lo o tauto mai ma se tautinoga, e faapea o le Tusi a Mamona e moni.

Fai atu i tamaiti aoga e vaai faalemafaufau e faapea, e mafai ona faaopoopo atu a latou lava molimau patino i kopi taitasi o le Tusi a Mamona. Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai mea o le a latou faaaofia i la latou mau po o le molimau.

Valaaulia tamaiti aoga e faasoa atu a latou molimau o le Tusi a Mamona i se tasi a o lei faia le isi vasega.

Faitauga a Tamaiti Aoga

Lolomi