Potutusi
Lesona 17: Aoaoga o le Talalelei i Navu


Lesona 17

Aoaoga o le Talalelei i Navu

Folasaga

O ni nai tausaga muamua o le Au Paia i Navu, Ilinoi, na faailogaina i le filemu ma le faamanuiaina. I lenei taimi na maua ai e Iosefa Samita ni faaaliga ona aoao atu lea ma faamanino ni aoaoga faavae na e faapitoa lava i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O nei mea e aofia ai le faamoemoega o malumalu, lo tatou malosiaga mamana ia avea faapei o le Tama Faalelagi, ma o nisi o aoaoga faavae na aoaoina i le Mataupu Faavae o le Faatuatua. O lenei lesona o le a fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama ai i le moae o le Perofeta o Iosefa Samita ma lo tatou lava malosiaga mamana.

Faitauga Faaopoopo

  • “O le Atua le Tama Faavavau,” chapter 2 i Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 37–43.

  • “Doctrinal Developments in Nauvoo,” mataupu 20 i Church History in the Fulness of Times Student Manual, lom. 2 (Tusi lesona a le Church Educational System, 2003), 251–62.

  • “Becoming Like God,” Gospel Topics, lds.org/topics.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae o le Faatuatua

Faamatalaga taua o aoaoga faavae o le talalelei

Faamatala atu o Navu, Ilinoi, na tusia ai e Iosefa Samita se tusi ia John Wentworth, le faatonu o le nusipepa na taua o le Chicago Democrat, lea na talosaga mai ini faamatalaga e uiga i Mamona. I le tusi, na tuuina atu e le Perofeta se tala o le talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma se lisi puupuu o talitonuga faaaoaoga faavae na mulimuli ane iloaina o le Mataupu Faavae o le Faatuatua. (O tusi atoa o loo maua i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 438–46.)

Faaali atu le saunoaga lenei a Elder Elder L. Tom Perry o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

Ata
Elder L. Tom Perry

O nisi ia o faamatalaga o aoaoga faavae e sili ona taua ma e mautinoa lava e sili ona pupuu i le Ekalesia. Afai o le a outou faaaogaina e fai ma taiala e taitai ai au suesuega o le talalelei a Iesu Keriso, o le a e iloa ai lou saunia e tautino atu lau molimau e uiga i le upumoni toefuataiina i le lalolagi. O le a mafai ona outou tautino atu i auala faigofie, tuusa’o, ma o’oo’o ia talitonuga autu e pele ia te oe, i le avea ai ma se tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai” (“O Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae o Loo I Ai i Mataupu Faavae o le Faatuatua ,” Ensignpo o le Liahona, Nov. 2013, 48).

  • O le a faapefea ona e aoteleina le aoaoga a Elder Perry? (Ao faasoa mai e tamaiti aoga a latou fuaitau o aotelega, fesoasoani ia i latou ia malamalama i lenei upumoni: Ao tatou aoaoina aoaoga faavae o loo aoaoina i le Aoaoga Faavae o le Faatuatua, o le a sili atu ona tatou saunia e folafola atu o tatou talitonuga i isi. )

  • O le a se taimi na e faaaogaina ai le Mataupu Faavae o le Faatuatua e fesoasoani ai i isi ia malamalama i le talalelei?

Valaaulia le vasega e sue i le Mataupu Faavae o le Faatuatua ma faitau le leoa. A maea le taimi talafeagai, talanoaina fesili nei:

  • O le fea mataupu faavae o le faatuatua e faapitoa lava lou faafetaia ma aisea?

  • E faapefea e aoaoga faavae i le Mataupu Faavae o le Faatuatua ona fesoasoani e taitaia oe ma faamalosia lau molimau faapea o Iosefa Samita o se perofeta a le Atua?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:25-28, 37-42

Toefuataiga o sauniga o le malumalu

Faamatala atu ina ua uma ona faatuina e le Au Paia i latou lava i Navu, Ilinoi, na maua e le Perofeta o Iosefa Samita se poloaiga e fausia se malumalu. E pei ona fausia le malumalu i Katelani, Ohaio, o lena galuega e manaomia ai osigataulaga maoae mai le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:25-28, 37-42. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaai mo aoaoga a le Alii pe aisea na manaomia ai e le Au Paia se malumalu. Ae lei iloiloina nei fuaiupu, faamatala atu na latou faatatau i le tapeneko na fausia e Mose ma lona nuu. E lei faia e le nuu o Mose ni papatisoga mo e ua maliliu. E leai se galuega mo e ua maliliu na faia seia faatuina e le Faaola lena galuega i le lalolagi o agaga ina ua mavae Lona maliu. Ona fesili atu lea i tamaiti aoga:

  • E tusa ai ma aoaoga a le Alii i nei fuaiupu, aisea na manaomia ai e le Au Paia i Navu se malumalu? (Ao tali mai tamaiti aoga, faamamafa atu lenei aoaoga faavae: E i ai sauniga faaola faapitoa faatoa taliaina e le Alii pe a faia i totonu o malumalu.)

Faamatala atu i tamaiti aoga o le Malumalu o Katelani “na fausia faapitoa lava mo le toefuataiga o ki o le pule” (Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, tuuf. Bruce R. McConkie, 3 vol. [1954–56], 2:242). I le Malumalu o Navu, o nei ki o le perisitua na faaaoga e fai ai sauniga faaola mo e soifua ma galuega sui mo e ua maliliu. I tausaga mulimuli e lua i lona soifuaga, na faailoa atu ai e Iosefa Samita le faaeega paia o le malumalu i se vaega toalaiti o tagata faatuatua. Na ia faailoa atu foi le sauniga o le faamauga o se tane i le ava faatasi mo le faavavau.

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei. Valaaulia le vasega e faalogo pe aisea e taua ai sauniga o le malumalu i le fuafuaga a le Tama Faalelagi:

“I le tali atu i le poloaiga a le Alii, na agai i luma le Perofeta ma le Au Paia i le vave latou te mafai e amatalia le fausiaina o le maota o le Alii. Ae na silafia e le Perofeta o le fausaga o le a tele ni tausaga e manaomia ai, ma na ia silafia foi le manaomia e le Au Paia o faamanuiaga atoatoa o le malumalu. O se taunuuga la, i le aso 4 o Me, 1842, e ui lava e lei maea le malumalu, na faatinoina lava e Iosefa Samita ia faaeega paia mo se vaega itiiti o ni uso faamaoni.

“Na feiloai le vaega i le potu lapo’a pito i luga o le Faleoloa Piliki Mumu o le Perofeta. …

“O loo tusia faamaumau i le talaaga o le Perofeta: ‘Na ou faaaluina le aso i le pito i luga o le faleoloa, … i aufono faatasi ma Taitaiau James Adams, o Springfield, Peteriaka Ailama Samita, Epikopo Newel K. Whitney ma George Miller, faapea Peresitene Polika Iaga ma Elder Heber C. Kimball ma Uiliata Risati, ma aoaoina i latou i aoaoga faavae ma le faatulagaga o le Perisitua, faatinoina o mulumuluga, faamauga, faaeega ma le fesootaiga o ki e faatatau i le Perisitua Arona, ma faaauau ai pea ia oo atu i le faatulagaga sili ona maualuga o le Perisitua Mekisateko, ma faatu ai le faatulagaga e faatatau i Le ua mai Anamua ona Aso, ma fuafuaga uma ma aoaoga faavae ia e mafai ai e soo se tasi ona faamautuina le atoatoaga o na faamanuiaga ia ua saunia mo le Ekalesia a le Ulumatua, ma oo mai ma mafuta i le afioaga o le Elohima i lalolagi e faavavau” (Aoaoga: Iosefa Samita, 413–14).

Fesili atu i tamaiti aoga:

  • Aisea na manaomia ai le toefuataiga o sauniga o le malumalu?

Ao tali mai tamaiti aoga, faaopoopo atu i lo latou malamalama i le faasoa atu o le saunoaga lenei a Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Robert D. Hales

“O le faamoemoega autu o le malumalu o le tuuina mai ai lea o sauniga e manaomia mo lo tatou faaeaga i le malo selesitila. O sauniga o le malumalu e taitaiina atu ai i tatou i lo tatou Faaola ma tatou maua ai faamanuiaga lea e oo mai ia i tatou e ala i le Togiola a Iesu Keriso” (“Faamanuiaga o le Malumalu,” Liahona, Oct. 2009, 12).

  • Ua faapefea ona faamanuiaina lou olaga e le toefuataiga o sauniga o le malumalu?

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto i le vaiaso a sau pe faapefea ona latou faia le tapuaiga i le maota o le Alii o se faamuamua e maualuga atu i o latou olaga.

Salamo 82:6; Mataio 5:48; Ioane 10:32–34; Roma 8:16–17; 2 Peteru 1:3–4; 1 Ioane 3:2–3; Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:11–20; 132:20

O lo tatou malosiaga mamana

Faamatala atu ua faamaumauina i le Tusi Paia upu a perofeta anamua o e na tusi e uiga i lo tatou malosiaga mamana. Tusi le mau fesootai lenei i le laupapa, ma valaaulia tamaiti aoga e faitau nisi o mau ma vaai mo mea ua latou aoaoina e uiga i lo tatou malosiaga faavavau: Salamo 82:6; Mataio 5:48; Ioane 10:32–34; Roma 8:16–17; 2 Peteru 1:3–4; 1 Ioane 3:2–3. E mafai ona e uunaia tamaiti aoga e fesootai pe sosoo nei mau fesootai ao latou suesueina i latou.

A uma se taimi talafeagai, fesili atu:

  • O a mea e mafai ona tatou aoao mai nei tusitusiga paia e uiga i lo tatou malosiaga? (Atonu latou te faaaogaina ni upu e ese, e tatau i tamaiti aoga ona malamalama i lenei aoaoga faavae:I le avea ai ma fanau a lo tatou Tama Faalelagi, ua ia i tatou le malosiaga e avea ai faapei o Ia.)

  • O a fuaitau i na fuaiupu e faamatala ai lo tatou malosiaga mamana?

Faamatala atu o lo tatou malosiaga mamana ua aoaoina foi i tusitusiga paia o ona po nei. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:11–13, 19–20 ma leMataupu Faavae ma Feagaiga 132:20. Fesoasoani i tamaiti aoga e malamalama i lenei aoaoga faavae: E pei o le Faaola, e mafai ona tatou tuputupu ae mai lea alofa tunoa i lea alofa tunoa seia tatou maua uma le atoatoaga o le Tama.

Faamatala atu o se tasi o lauga e sili ona maoae a le Perofeta o Iosefa Samita na tuuina atu i se konafesi aoao o le Ekalesia ia Aperila 1844. I lenei lauga, na tuuina atu ai saafiafiga e le Perofeta ia Brother King Follett, na faatoa maliu talu ai. O lenei lauga na iu ina iloa o le aoaoga a le Tupu Follett. Saunia se kopi e tufa atu “Vaega mai le Aoaoga a le Tupu Follett” i tamaiti aoga uma. Valaaulia i latou e faitau vaega ma vase upu ma fuaiupu e faamatala mai ai pe aisea e tatau ai ona tatou malamalama i le uiga o le Atua.

Ata
pepa e tufa atu, Aoaoga a le Tupu Follett

O vaega mai le Aoaoga a le Tupu Follett

O Faavae o le Toefuataiga—Lesona 17

Sa aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita (1805–44):

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“Afai e le sili atu se mea e iloa e le tagata nai lo le ‘ai, inu ma le moe, ma e na te le malamalama i se fuafuaga e tasi a le Atua, o le mea lava lea e tasi e malamalama i ai manu. E ’ai, inu, moe le manu, ma na te le iloa se mea sili atu e uiga i le Atua; ae peitai na te iloa mea foi ia tatou te iloa, sei vagana ai ua mafai ona tatou malamalama e ala i musumusuga a le Atua Silisili Ese. Afai e le malamalama tagata i uiga o le Atua, latou te le malamalama ia i latou lava. …

“O lo’u faamoemoega muamua o le iloa o uiga o le Atua moni ma le poto e toatasi, ma le ituaiga o Tagata e i ai o Ia. …

“O le Atua lava Ia na avea o ia e pei o i tatou nei, ma o se tamalii faaeaina, ma o loo nofotupu o ia i le lagi! O le mea lilo sili lea. Afai e tatalaina le veli i le aso, ma faailoa mai e le Atua Ia lava, o le Atua silisili o le o loo taofia le lalolagi i lona taamilosaga, ma o le o loo faatumauina lalolagi uma ma mea uma e ala i Lona mana,—ou te faapea atu, afai e mafai ona e vaai ia te Ia i le aso, o le a e vaai ia te Ia e foliga i se tagata—e pei o oe lava i le tino, foliga, ma le fausaga o se tagata lava; aua na fausia Atamu i lena lava fausaga, faatusa, ma foliga o le Atua, ma sa maua mai ai faatonuga, ma savavali ma talanoa ma fesootai ma Ia, e pei lava ona talanoa ma fesootai le tasi tagata i le isi” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 40).

“O iinei, o loo i ai, le ola faavavau—ia iloa ai le Atua moni ma le tasi e atamai; ma e tatau ona e aoao le ala e avea ai ma atua outou lava ia, ma avea ma tupu ma faitaulaga i le Atua, … i le sau mai le tamai vaega i le vaega tele; mai le alofa tunoa i le isi alofa tunoa, mai le faaeaga i lea faaeaga, seia oo ina maua le toetu o e ua maliliu, ma mafai ai ona nonofo i le mu tele e faavavau, ma nofo i le mamalu, e pei o i latou o nonofo i le nofoalii i le mana faavavau” (Aoaoga: Iosefa Samita, 221).

Fesoasoani i tamaiti aoga e iloilo lenei fuaitau i le fesili atu:

  • Aisea e taua ai mo i tatou le aoao e uiga i le uiga ma le natura o le Atua ma la tatou faia ma Ia i le avea ai ma o tatou Tama Faalelagi?

  • O le a le faagasologa o le avea faapei o lo tatou Tama Faalelagi?

Ina ia faateleina le malamalama o tamaiti aoga i lo latou malosiaga mamana, faaali atu le saunoaga lenei a Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008). Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

“O le mamanu atoa o le talalelei ua taitaia i tatou agai i luma ma luga i se taunuuga sili atu, e oo lava, mulimuli ane, i le tulaga faaleatua. O lenei avanoa maoae na tuuina mai e le Perofeta o Iosefa Samita i le lauga a le Tupu Follet [tagai i le History of the Church, 6:302–17] ma faamamafaina e Peresitene Lorenzo Snow. O lenei mataupu maoae ma le le mafaatusalia: O le tulaga o i ai nei le Atua, e mafai ona maua e le tagata! [Tagai i le O Aoaoga a Lorenzo Snow, lom. Clyde J. Williams (1984), 1.

“Ua faitiona i tatou e o tatou fili mo le talitonu i lena mataupu. O la tatou tali, ua le toesea i lenei mataupu le paia o le Atua le Tama e Faavavau. O Ia o le Silisiliese. O Ia o le Tufuga ma le Pule o le vanimonimo. Ua silisili lava o Ia ma o le a faapea lava e faavavau. Peitai e pei ona moomoo se tama faaletino ia alualu i luma ona atalii ma ona afafine i le soifuaga, ua faapea foi ona ou talitonu ua finagalo lo tatou Tama o i le lagi ia mafai e Ana fanau ona avea i latou faapei o Ia i uiga, ma tutu i ona tafatafa ma le mamalu i le malosi ma le poto tau le Atua” (“Aua Nei Pau le Polo,” Liahona, Ian. 1995, 55).

Ina ia aoteleina, fai i tamaiti aoga fesili nei:

  • O le a se eseesega e mafai ona faia i o tatou olaga i le iloaina o nei upumoni taua e uiga i le Tama Faalelagi ma lo tatou malosiaga mamana?

  • Ao e vaai i tua i mea na tatou talanoaina i le aso (Mataupu Faavae o le Faatuatua, sauniga o le malumalu, ma lo tatou malosiaga mamana), e mafai faapefea e le malamalama i nei upumoni ona tuuina mai ia i tatou se agaga faafetai mo le Perofeta o Iosefa Samita? E mafai faapefea e le malamalama i nei upumoni ona fesoasoani ia te oe e malamalama ai i le uiga o le Atua ma lou sootaga ma Ia i le avea ai ma lou Tama Faalelagi? Tuu atu i tamaiti aoga se taimi e faamaumau ai a latou uunaiga i le tusiaina.)

Valaaulia tamaiti aoga e molimau pe faasoa mai ni nai uunaiga na latou tusia, pe afai e le patino tele. Faaiu i le faasoa atu o lau molimau o aoaoga faavae na aoaoina i lenei lesona ma le Perofeta o Iosefa Samita o se talifaaaliga maoae.

Faitauga a Tamaiti Aoga

Lolomi