Seminare ma Inisitituti
Lesona 23: Na Toefuatai Mai e le Faaola Lana Perisitua, Ekalesia, ma le Talalelei


Lesona 23

Na Toefuatai Mai e le Faaola Lana Perisitua, Ekalesia, ma le Talalelei

Folasaga

Ua molimau mai Aposetolo o aso nei: “Matou te folafola atu i upu ma le faamaoni a’ia’i , ua toefuataiina mai i le fogaeleele Lana perisitua ma Lana Ekalesia a [Iesu Keriso]” (“O Le Keriso Soifua: O Le Molimau a le Au Aposetolo,” Ensign po o le Liahona, Ape. 2000, 3). A o e aoaoina atu lenei lesona, fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama faapea i le avea ai o se vaega o Lana galuega faavavau, na taitaia ai e le Faaola le Toefuataiina mai o le talalelei ma Lana Ekalesia e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita. O se suesueina ma le faaeteete o le Mataupu Faavae ma Feagaiga e faaalia ai o Iesu Keriso e taitaia le malo o le Atua i le lalolagi.

Faitauga Faaopoopo

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:18–20

Na Toefuatai mai e Iesu Keriso Lana Ekalesia i aso e gata ai

Amata le vasega i le fai atu i tamaiti aoga e lisi ni fesili taua e ono fai atu e se tasi i le Tama Faalelagi. A maea ni nai tali, valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:18–19. Ona fesili atu lea:

  • O le a le fesili na fai atu e Iosefa Samita i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

  • Na faapefea ona tali atu Iesu Keriso? (Mafaufau e faasino atu faapea o le fuaiupu 20 ua faamaumauina faapea o le Faaola na toe faaleoina atu Lana tali: “Sa ia toe vavao au i le auai i se tasi o na lotu.”)

  • Afai e “sese” uma lotu, o le a se mea e manaomia ona tupu ina ia i ai le Ekalesia a le Alii i le lalolagi? (E tatau ona i ai se toefuataiina o le Ekalesia o le Feagaiga Fou a le Alii.)

Faaali atu le saunoaga lenei a Peresitene James E. Faust (1920–2007) o le Au Peresitene Sili, ma fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

Ata
Peresitene James E. Faust

“Tatou te talitonu O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o se toefuataiga mai o le uluai ekalesia na faatuina e Iesu Keriso, lea na atiina ae “i luga o le faavae o le au aposetolo, atoa ma le au perofeta, o le maatulimanu o Iesu Keriso lava lea.” [Efeso 2:20]. E le o se vavaeeseina mai se isi lava ekalesia” (“O le Toefuataiina o Mea Uma,” Ensign po o le Liahona, Me 2006, 68).

  • O le a le uiga pe a tatou faapea O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o se toefuataiina o le Ekalesia a le Faaola na faatuina i taimi o le Feagaiga Fou?

Tau i tamaiti aoga ua le lava le taimi i le vasega e faatusatusa ai mea uma lava o le Ekalesia muamua a le Alii (o lona uiga o le uluai) Ekalesia ma le Ekalesia toefuataiina. Ae ui i lea, atonu e te manao e tuu atu i tamaiti aoga e iloilo le Luka 6:13; 10:1; Galuega 14:23; Efeso 4:11; Filipi 1:1; ma le Tito 1:5 ma faailoa mai elemene o le faatulagaga muamua o le Ekalesia anamua o loo maua foi i le Ekalesia o aso nei. (Mo nisi faataitaiga, uunaia tamaiti aoga e faitau le “O Le A le Mamanu a le Ekalesia a Keriso?” na saunia e Brother Tad R. Callister, o le peresitene aoao o le Aoga Sa, o loo lisiina i le vaega o le Faitauga a Tamaiti Aoga i lenei lesona.) Faaali atu le saunoaga lenei a Brother Callister, ma fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

Ata
Tad R. Callister

“Afai e faatusatusa e se tasi … le mamanu a le uluai Ekalesia a Keriso i ekalesia uma i le lalolagi i aso nei, o le a ia mauaina lena vaega i vaega, faalapotopotoga i faalapotopotoga, aoaoga i aoaoga, sauniga i sauniga, fua i le fua, ma faaaliga i faaaliga, o le a na o le tasi lava le ekalesia e tutusa lelei [ma le mamanu]—O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai” (“O Le A le Mamanu a le Ekalesia a Keriso?” [Faigalotu a le Ofisa o Aoaoga a le Ekalesia mo talavou matutua, Ian. 12, 2014]; LDS.org).

  • Aisea e taua ai le i ai o se molimau o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le toefuataiina o le uluai Ekalesia a le Faaola? (O se molimau faapea e fesoasoani ia i tatou ia iloa o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le Ekalesia moni a le Alii i le lalolagi i le aso. Talu ai o le Alii e tutusa ananafi, le aso, ma le faavavau, e tatau ona tatou faamoemoeina Lana Ekalesia e maua ai mea lava ia i tisipenisione uma lava.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:17, 38; 18:34–35

E taitaiina e Iesu Keriso le galuega o le Toefuataiina

Valaaulia tamaiti aoga e vaai faatopetope i leIosefa Samita—Talafaasolopito 1:17 ma faailoa mai le mea na poloaiina ai e le Tama Faalelagi Iosefa Samita e fai (faalogo i Lona Alo). Ona faitau leotele lea o le faamatalaga lenei a Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876-1972):

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

“O faaaliga uma talu mai le pau ua oo mai e ala mai ia Iesu Keriso” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vol. [1954–56], 1:27).

Ina ia faaalia lenei upumoni, valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:17, 38; 18:34–35 ma le fesili lenei i le mafaufau: E faapefea e nei fuaiupu ona fesoasoani ia i tatou ia malamalama atili i le upumoni faapea E taialaina ma taitaiina e Iesu Keriso Lana Ekalesia e ala i faaaliga? A uma se taimi talafeagai, valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou mauaina.

Faaali atu le saunoaga lenei a Elder Gary J. Coleman o le Fitugafulu ma fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

Ata
Elder Gary J. Coleman

“O le Mataupu Faavae ma Feagaiga o se molimau o aso e gata ai o le galuega a Iesu Keriso i le fanau a le Atua e ala mai i perofeta ma auauna a le Atua, ma e faaalia mai ai le mamanu paia o faaaliga lea e taialaina le Ekalesia ma ona tagata i le aso” (“You Shall Have My Word: The Personal Ministry of Jesus Christ in the Restoration,” i le You Shall Have My Word: Exploring the Text of the Doctrine and Covenants, ed. Scott C. Esplin, Richard O. Cowan, ma Rachel Cope, The 41st Annual Brigham Young University Sidney B. Sperry Symposium [2012], 3).

  • E tusa ai ma le saunoaga a Elder Coleman, aisea e taua ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga i le Ekalesia i le aso? (O se molimau o aso e gata ai o le galuega a Iesu, ma e faaalia ai le ala e taitaia ai e faaaliga le Ekalesia i le aso.)

  • Aisea e te manatu ai e taua mo fanau a le Tama Faalelagi ona malamalama i le upumoni na aoaoina mai e Elder Coleman?

Molimau atu o taimi na faaali mai ai le Faaola, o faaaliga, ma le faauuina i mana ma ki o le perisitua i le taimi o le Toefuataiina o ni vaega taua o Lana galuega faavavau. Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia sili atu le manino o le vaai i le ala na taitaia ai e le Faaola le Toefuataiina o le talalelei faavavau ma Lana Ekalesia i aso e gata ai, faaali atu le siata lenei pe saunia mo tamaiti aoga ni pepa e tufa atu (aua le aofia ai fuaitau o loo puipuia):

Ata
pepa e tufa atu, Ua Taitaiina e le Faaola le Galuega o le Toefuataiina

Ua Taitaiina e le Faaola le Galuega o le Toefuataiina

Aoaoga Faavae o le Ekalesia

Sauniga o le Ekalesia

Taitaiga o le Ekalesia

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76 ulutala ma otootoga o vaega (Malo o le mamalu, olaga pe a mavae le oti)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:33–39 (O le tautinoga ma le feagaiga o le perisitua)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:1, 15, 18 (Sui papatisoga mo e ua maliliu)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1–4 (E manaomia le faaipoipoga faaselesitila mo le faaeaga)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:6–10; 138:29–35 (O i latou e maliliu e aunoa ma le malamalama i le upumoni o le a maua le avanoa mo le faaolataga)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37, 72–74 (Mea e manaomia ma le faiga sao o le papatisoga)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:70 (Faamanuiaina o tamaiti)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:75–77, 79 (Faatautaia o le faamanatuga)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:33–39 (Sauniga o le malumalu)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:7, 15–20 (Faaipoipoga e faavavau)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:38–59 (Tiute o tofi o le perisitua)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:61–62 (Taitaiina o konafesi masani o le Ekalesia)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 26:2 (Finagalo autasi)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:22–27, 33–35, 64–67, 85–91 (Tiute o le taitaiga i le Ekalesia)

Vaevae le vasega i ni vaega se tolu, ma atofa atu i vaega taitasi se koluma e suesueina. Valaaulia tamaiti aoga taitasi e faitau mau fesootai e tolu pe fa ia latou koluma atofaina ma saunia e tali fesili nei:

  • O le a le mea na toefuatai mai e le Faaola i le lalolagi e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita?

  • Aisea e taua ai mataupu faavae po o aoaoga sa e mauaina?

A uma ni nai minute, valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai mea sa latou mauaina. A o latou faasoa mai, faamamafa atu E taitaiina e Iesu Keriso le galuega o le Toefuataiina. Afai e manaomia, fai atu fesili e pei o fesili nei:

  • Aisea e taua ai le malamalama o Iesu o loo faaauau pea ona taitaia le galuega o Lana Ekalesia ma ona taitai?

  • O a ni aafiaga na fesoasoani ia te oe e iloa ai o lenei Ekalesia o le Ekalesia a Iesu Keriso?

A lava se taimi, fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:30. Ona fesili lea i le vasega:

  • Ina ua uma ona mafaufau i mea na tatou talanoaina i le aso, aisea ua avea ai Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai “o le lotu moni ma le ola e tasi i luga o le fogaeleele i le lalolagi atoa”? (Aua ua na o le pau lea o le lotu i le lalolagi e i ai le pule paia e aoao atu ai le talalelei moni a Iesu Keriso, faia sauniga tatau ai mo le faaolataga, ma maua faaaliga faifai pea e ala i auauna tofia a le Alii.)

Ina ia faaiuina le lesona, mafaufau e fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:40–42 a o mulimuli le vasega i le faitauga. Molimau atu o nei fuaiupu o se otootoga o le galuega faavavau o le Faaola. Ia luiina tamaiti aoga e mafaufau i mea e mafai ona latou faia e faamamalu ai Iesu Keriso, o le na faatinoina le Togiola ina ia mafai ai ona tatou faapaiaina, faamamaina, ma faaolaina i le malo o le Tama.

Faitauga a Tamaiti Aoga

Lolomi