Seminare ma Inisitituti
Lesona 4: Na Foafoaina e Ieova le Lalolagi


Lesona 4

Na Foafoaina e Ieova le Lalolagi

Folasaga

“O Le Keriso Soifua: O Le Molimau a le Au Aposetolo” ua faapea mai: “I lalo o le taitaiga a Lona Tama, o [Iesu Keriso] na foafoaina le lalolagi. “Na ia faia mea uma lava; e leai foi se mea e tasi na faia e le i faia e ia” (Ioane 1:3)” (Ensign po o le Liahona, Ape. 2000, 2). A o faasolo ina malamalama tamaiti aoga i faamoemoega faavavau o le foafoaga o le lalolagi, e mafai ona latou ola ma se naunautaiga e faataunuu le maualuga o lo latou lava foafoaga.

Faitauga Faaopoopo

  • Russell M. Nelson, “O Le Foafoaga,” Liahona, Iulai 2000, 102–105.

  • Afai e maua i lau gagana, mafaufau e faitau Neal A. Maxwell, “Our Creator’s Cosmos,” i le By Study and by Faith: Selections from the Religious Educator, lom. Richard Neitzel Holzapfel ma Kent P. Jackson (2009), 37–50.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Kenese 1:1; Ioane 1:1–3; Eperu 1:1–2; Iakopo 4:9; Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:1–3; 76:22–24; 104:14–17; Mose 1:30–33; 2:1

Na Foafoaina e Ieova le lalolagi

Faaali atu se mea na faia e se tasi mo oe (atonu o se meaalofa). Faasoa atu i le vasega ou lagona mo lena mea ma le tagata na faia. Ona fesili atu lea:

  • O anafea na faia ai e se tasi se mea mo oe? O a ni ou lagona o i ai mo le tagata na faia?

Valaaulia tamaiti aoga e faatusatusa ma faafesootai le Kenese 1:1; Ioane 1:1–3; Efeso 3:9; Eperu 1:1–2; ma le Mose 2:1. Fai i tamaiti aoga e lisi i le laupapa mea e tutusa ai ma eseesega ua latou iloaina i le va o nei fuaitau. (Manatua: A o aoao tamaiti aoga e faatusatusa ma faafesootai fuaitau o mau, e oo mai aoaoga ma mataupu faavae i se malamalama sili atu. Ona fesili atu lea:

  • E tusa ai ma nei mau, o ai na foafoaina le lalolagi? (Faamamafa atu o Ieova na foafoaina le lalolagi i lalo o le faatonuga a le Tama, po o le, e pei ona aoao mai Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O le Foafoaga atoa lava na fuafuaina e le [Tama Faalelagi]” (“O le Foafoaga,” Liahona, Iulai 2000, 84).

Tuu atu i tamaiti aoga le taimi e faitau ai ma faatusatusa le leoa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:22–24; 104:14–17; ma le Mose 1:30–33. Afai e manaomia, faasino atu na Ia foafoaina lalolagi e le ma faitaulia ma “ua tumu le  lalolagi, ma ua lava ma totoe mea o i ai” (MF&F 104:17). Fesoasoani i tamaiti aoga e iloilo lenei fuaitau i le fesili atu:

  • O le a le mea ua fautuaina mai e lenei fuaitau e uiga i le mea e tatau ona silafia e le Faaola ina ua Ia foafoaina le lalolagi? (E tatau ona Ia silafia pe toafia ni tagata o le a ola i le lalolagi ma o latou manaoga i vaega eseese uma o le talafaasolopito.)

Faamatala i tamaiti aoga o le tasi o mea ia iloa po o ai na foafoaina le lalolagi ae o le isi ia iloa po o le a le mana na foafoaina ai le lalolagi. Valaaulia tamaiti aoga e faatusatusa ma faa-fesootai Mamona 9:16–17; Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:1–3; ma le Iakopo 4:9 ma faailoa pe na faapefea ona faia le lalolagi. Valaaulia tamaiti aoga e faamatala mai ia latou lava upu le uiga o nei fuaitau. Ona faaali atu lea o le fuaitau lenei:

“O Iesu Keriso na foafoaina lenei lalolagi ma mea uma o i ai. E tele foi isi lalolagi na Ia foafoaina. Sa Ia faia ia lalolagi e ala i le mana o le perisitua, i lalo o le taitaiga a lo tatou Tama Faalelagi. (Mataupu Faavae o le Talalelei [2009], 23).

Faamamafa atu faapea i le mea moni, ua tuuina mai e tusitusiga paia ni nai faamatalaga e uiga i le ala na foafoaina ai le lalolagi, e ui lava ua folafolaina mai ia i tatou o na faamatalaga o le a i ai se aso e faaalia ai MF&F 101:32–34). E sili atu le tele o mea ua aoaoina i tusitusiga paia e uiga i le faamoemoega o le Foafoaga.

Talanoaina nei fesili o se vasega:

  • A o e matauina le lalolagi o siomia ai oe, o a mea ua aoao mai e foafoaga a le Atua ia te oe e uiga i le Faaola, e uiga i Lana perisitua, ma e uiga i Lona tulaga i le muai olaga?

  • E faapefea e le malamalama i nei meamoni ona faatosinaina ou lagona ma le molimau ia Iesu Keriso?

  • E faapefea e le malamalama i nei meamoni ona faatosinaina ou lagona e uiga i le lalolagi?

A o lei faaauauina, faamamafa atu i tamaiti aoga e ui a o le Faaola na foafoaina le lalolagi, o le Tama Faalelagi le Tama o o tatou agaga na foafoaina tino faaletino o Atamu ma Eva.

1 Nifae 17:36; 2 Nifae 2:23–25; Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:16–17; Mose 1:27–33, 39

O le faamoemoega o le foafoaga o le lalolagi

Vaevae tamaiti aoga taitoalua ma fai i ai e suesue i Mose 1:27–33, 39; 1 Nifae 17:36; ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:16–17. Atonu e te manao e fautua atu latou te faailogaina upu ma fuaitau i nei mau e fesoasoani ia i latou e fatuina se tali i lenei fesili: ”E faapefea ona e faamatalaina i se uo pe aisea na foafoaina ai le lalolagi? Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai a latou tali i le vasega. E tatau i tamaiti aoga ona iloa na foafoaina e Ieova le lalolagi ina ia saunia ai se nofoaga e nonofo ai fanau a le Atua ma alualu ai i luma agai i le ola e faavavau. Fesili atu:

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le 2 Nifae 2:18–25 ona fesili atu lea:

  • Na faapefea ona taofia e tulaga i le Faatoaga o Etena ia Atamu ma Eva mai le alualu i luma i le ata o le faaolataga a le Tama Faalelagi?

  • Na faapefea ona fesoasoani le Pau o Atamu i le lalolagi e faataunuu le faamoemoega o lona foafoaina? (Na mafai ai ona fanafanau Atamu ma Eva.)

  • Na mafai faapefea e taunuuga o le Pau, o loo faamatalaina i le fuaiupu 23, ona fesoasoani ia i tatou e alualu i luma i le fuafuaga a le Tama Faalelagi?

Saunia mo tamaiti aoga taitoatasi se kopi o saunoaga nei a Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ma Sister Julie B. Beck, le Peresitene aoao o le Aualofa talu ai. Tuu atu i tamaiti aoga se taimi talafeagai e faitau ai nei saunoaga ma mafaufau loloto ai i le matafaioi o le Foafoaga i le fuafuaga a le Atua mo le faaolataga o Ana fanau.

Ata
Elder Bruce R. McConkie

E pei lava ona moni o le faaolataga e maua mai ona o le Togiola, e faapena foi le faaolataga e maua mai ona o le Pau. …

“Ma e tatau ona manatua e faapea na mautinoa le iai o le Pau ona o le Foafoa le mafaitaulia … na faia le lalolagi ma le tagata ma mea ola uma i o latou tulaga o le a mafai ai ona latou pauu. …O mea uma na foafoaina ina ia latou pauu ma suia, ma sa faalauiloa ai le ituaiga ma vaega o le olaga e manaomia le iai o le faia o aiaiga ma tuutuuga o le fuafuaga e faavavau o le faaolataga a le Tama.

“O le foafoaina muamua faataitai o mea uma … sa faaparataiso i le natura. I le olaga muamua ma le taimi o Etena o meaola uma sa ola i se tulaga maualuga ma se nofoaga ese nai lo le taimi nei. O le oo mai o le Pau o le a taitaia ai i latou agailalo ma agailuma ma luma. O le oti ma le foafoaina o fanau sa lei ulu atu i le lalolagi” (Bruce R. McConkie, “Christ and the Creation,” Ensign, Iuni., 1982 9).

Ata
Julie B. Beck

© Busath.com

“I totonu o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e i ai so tatou talitonuga i le aiga, lea e faavae i le Foafoaga, le Pau, ma le Togiola. Ua saunia e le Foafoaga o le lalolagi se nofoaga e nonofo ai le aiga. Na foafoaina e le Atua se tane ma se fafine o ni afa tutusa taua se lua o se aiga. O se vaega o le fuafuaga a le Tama Faalelagi ina ia faamauina Atamu ma Eva, ma gaosia se aiga faavavau.

“O le Pau na saunia ai se ala mo le tuputupu ae o le aiga. Na avea Atamu ma Eva o ni taitai faaleaiga o e na filifili ina ia maua se aafiaga faaletino. Ona o le Pau ua mafai ai e i laua ona maua atalii ma afafine.

“O le Togiola e mafai ai e le aiga ona faamau faatasi e faavavau. Ua mafai ai ona tuputupu ma atoatoa le aiga e faavavau. O le fuafuaga mo le fiafia, ua taua foi o le ata o le faaolataga, o se fuafuaga na foafoaina mo aiga. E moomia ona malamalama le augatupulaga faiae e faapea o poutu autu o lo tatou talitonuga e totonugalemu i le aiga.” (Julie B. Beck, “Aoaoina Atu le Mataupu Faavae o le Aiga,” Liahona, Mat. 2011, 12).

  • E faapefea ona fesoasoani nei saunoaga ia te oe e malamalama ai i le taua o le matafaioi a le Foafoaga i le fuafuaga aoao mo le faaolataga o Ana fanau?

  • Aisea e taua ai le malamalama o le lalolagi na foafoaina e fesoasoani e faaeaina ai tagata taitoatasi ma aiga? (A o tali mai tamaiti aoga, tusi le mataupu faavae lenei i le laupapa: A o tatou faasolo ina malamalama i le faamoemoega o le foafoaga o le lalolagi, e mafai ona tatou atiina ae se manao e faataunuu le faamoemoega o lo tatou foafoaga.)

Faamatala i tamaiti aoga o le mana faamau o le perisitua e mafai ai e tane ma ava ma fanau ona faatasia pe a mavae le oti. A aunoa ma le mana faamau lena na toefuatai mai e ala mai ia Elia, semanu e le mafai e fanau a le Atua ona maua faamanuiaga o le faaeaga ma o lenei faamoemoega o le foafoaga o le lalolagi o le a le faataunuuina, po o le, e pei ona aoaoina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, “o le a faamaʼumauina atoa le lalolagi” (MF&F 2:3; tagai foi Malaki 4:6).

Faaiu le lesona i le molimau atu o nei upumoni taua: (1) o Ieova na foafoaina le lalolagi i lalo o le faatonuga a le Tama; (2) Na Ia foafoaina le lalolagi e saunia se nofoaga e mafai ai e fanau a le Atua ona nonofo ai ma alualu i luma agai i le ola e faavavau; ma le (3) a o tatou malamalama i le faamoemoega o le foafoaga o le lalolagi, e mafai ona tatou atiina ae se manao sili atu e faataunuu le faamoemoega o lo tatou foafoaga.

Uunai tamaiti aoga e mafaufau loloto i le mea latou te mafai ona faia e faaalia ai lo latou agaga faafetai mo foafoaga a Iesu Keriso. Uunai tamaiti aoga e usitai i soo se musumusuga a le Agaga latou te lagonaina i taimi o le lesona.

Faitauga a Tamaiti Aoga

Lolomi