Seminare ma Inisitituti
Lesona 7: Iesu Keriso—Le Alo e Toatasi o le Atua na Fanaua i La Le Tino


Lesona 7

Iesu Keriso—Le Alo e Toatasi o le Atua na Fanaua i La Le Tino.

Folasaga

I aso anamua o talafou i le soifua mai o le Faaola o se tala fiafia na folafola mai e le toatele—ua auina mai e le Atua Lona Alo e faaola le lalolagi. “O Le Keriso Soifua: O Le Molimau a le Au Aposetolo” ua folafola mai o Iesu o le “Ulumatua a le Tama, le Alo e Toatasi na Fanaua i la le tino, le Faaola o le lalolagi” (Ensign po o le Liahona, Ape. 2000, 2–3). I lenei lesona, o le a iloa ai e tamaiti aoga pe aisea e taua tele ai le soifua mai o Iesu i se tina faaletino ma se Tama faavavau.

Faitauga Faaopoopo

  • Robert E. Wells, “O La Tatou Savali i Le Lalolagi,,” Liahona, Ian. 1996, 77–78.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataio 1:18–24; Luka 1:26–35; Mosaea 3:7–8

“Alo e Toatasi na Fanaua e le Tama”

Amata le vasega i le faaali atu o le vitio “The Nativity” (2:59). (Sii mai ma muai matamata le vitio a o lei amataina le vasega.)

A uma le vitio, fesili atu:

  • O a vaega o le soifua mai o le Faaola e taua ia te oe ma aisea?

Tau atu i tamaiti aoga faapea i lenei lesona o le a latou talanoaina ai se vaega o le soifua mai o Iesu Keriso lea e taua tele i lo tatou malamalama i le mafaia e le Faaola ona faataunuu Lana matafaioi i le fuafuaga a le Tama.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataio 1:18–19, ma fai atu i le vasega e vaai faalemafaufau i le tulaga ua faamatalaina e nei fuaiupu. (Manatua: O le vaai faalemafaufau o se tomai tau suesuega o tusitusiga paia e mafai ona fesoasoani e faia se tala o se mau ia sili atu le anoa ma moni. Ona fesili atu lea i tamaiti aoga pe faapei so latou lagona pe a latou maua i latou lava i se tulaga e faapei o Iosefa. Fai atu i tamaiti aoga e faitau le leoa le Mataio 1:20–24 ma faailoa mai pe aisea na filifili ai Iosefa e aua le “faatea lemu ia [Maria]” (fuaiupu 19), o lona uiga ia faaleaogaina faalilolilo lana faamau ia Maria. (Manatua: O le faamatalaina o upu faigata ma fuaitau e fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama ai i mau. Mo nei fuaiupu, e mafai ona e faaaoga faamatalaga nei: (1) o le suafa Iesu [Yeshua i le Aramaika] o lona uiga “O Ieova o le faaolataga” po o “Ieova e faaola”; (2) o le mau o loo taua i le Mataio 1:22–23 o le Isaia 7:14; ma (3) le suafa Emanuelu o lona uiga “ua faatasi le Atua ma tatou.”)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Luka 1:26–30. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea ua aoao mai e lenei fuaitau e uiga ia Maria. Fai atu i tamaiti aoga e faamatala mai mea na latou maua. Ona fai atu lea i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Luka 1:31–35 a o mulimuli i ai le vasega. Fesili atu:

  • E faapefea ona faamaonia e nei fuaiupu po o ai le Tama o Iesu?

Tusi le ata lenei i luga o le laupapa:

Ata
ata, matua, oe

Fai atu fesili nei i se tasi o le vasega:

  • O le a se uiga faaletino na e maua mai i lou tama? O le a se uiga faaletino na e maua mai i lou tina?

Faaopoopo le tali a tamaiti aoga i le ata o i le laupapa (tagai i le faataitaiga lea e avatu faatasi):

Ata
ata, matua, uiga, oe

Tape le ata muamua ma tusi ata nei i le laupapa:

Ata
ata, Maria, Tama Faalelagi, Iesu Keriso

Faaali atu le faamatalaga lenei mai ia Elder James E. Talmage (1862–1933) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

Ata
Elder James E. Talmage

“O lena Tamaitiiti e fanau mai ia Maria sa fanaua e Elohima, le Tama Faavavau, e leo solia ai le tulafono o le natura ae tusa ai ma se faatulagaga e maualuga atu; … I Lona natura o le a tuufaatasia mana o le Aiga Atua ma le malosiaga ma avanoa o le faaletino; ma e ala mai i le faatulagaga masani o le tulafono autu o le tofi, na folafolaina e le Atua, faamaonia e le saienisi, ma taliaina e le filosofia, o tagata ola o le a fanafanau—e tusa ai ma o latou lava ituaiga. O le Tamaitiiti o Iesu sa tatau ona mauaina uiga faaletino, faalemafaufau, ma faaleagaga, manaoga, ma mana na e iloa ai Ona matua—o le tasi e faavavau ma faamamaluina—le Atua, o le isi o le tagata—le fafine” (Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 81).

  • O a uiga taua na maua mai e le Faaola i Ona matua taitoatasi?

A o tali mai tamaiti aoga, lisi i le laupapa i lalo “Maria” uiga o Iesu Keriso na maua mai Lona tina (e pei o le faaletino—le mafaia ona puapuagatia i le tiga ma maliu faaletino). Lisi i lalo o “Tama Faalelagi” uiga na maua mai e Iesu i Lona Tama (e pei o mana faaleAtua—faavavau po o le mana e ola ai e faavavau; tagai i le Ioane 10:17–18).

Ona valaaulia lea o se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mosaea 3:7–8. Fesili atu:

  • Aisea na manaomia ai e le Faaola mana uma faaletino ma le faavavau ina ia faauma ai le Togiola? (A o tali mai tamaiti aoga, ia mautinoa ua latou malamalama i le meamoni lenei: I le avea ai ma le Alo e Toatasi o le Atua na Fanaua i la le tino, na mafai ai e Iesu Keriso ona faatino le taulaga Togiola, lea na manaomia ai o Ia e onosaia mea e sili atu nai lo le mafaia e se tagata faaletino, ma o lea na faataunuuina ai Lana matafaioi i le fuafuaga a le Tama. E faaopoopo i ai, ona o Iesu e i ai le mana i le oti, na ia te Ia le gafatia e tula’i mai ai mai le oti. Ia mautinoa ua malamalama tamaiti aoga e faapea ana fanaua Iesu Keriso e ni matua faaletino se toalua, semanu e le mafai ona Ia manumalo i le oti pe onosaia le tiga ma le puapuaga faavavau o le Togiola. Ana faapea e fanaua o Ia e ni matua faavavau e toalua, semanu e le mafai ona Ia oo i le puapuaga faaletino ma le oti.)

Ina ia faamamafaina atili lenei aoaoga faavae taua, saunia se kopi mo tamaiti aoga taitasi o le fuaitau lenei mai ia Elder Robert E. Wells o le Fitugafulu, ma tuuina atu ia i latou le taimi e faitau ma mafaufau loloto i ai:

Ata
Elder Robert E. Wells

“E totonugalemu le malamalama i le Alo paia o Iesu Kerio … i le Fuafuaga o le Faaolataga. O Ia o le Alo e Toatasi muamua na fanaua e le Tama i la le tino i le muai olaga ma le Alo e Toatasi na fanaua e le Tama i la le tino i le lalolagi. O le Atua le Tama Faavavau o matua faalelagi o lo tatou Alii ma Faaola o Iesu Keriso ma isi foi Ana fanau faaleagaga. …

“O le ‘Alo paia’ e fatatau foi i le suafa o le ‘Alo e Toatasi na Fanaua i la le tino.’ … O lenei faalaniga e faamanino mai ai o le tino faaletino o Iesu o le tama a se tina faaletino ma se Tama Faavavau faalelagi, lea mataupu moni e taua tele i le Togiola, o se faatinoga maoae e le mafai ona faataunuuina e se tagata masani. Na ia Keriso le mana e ofoina atu ai Lona ola ma le mana e toe aveesea ai, aua sa Ia mauaina le tino ola pea mai i lona Tama Faalelagi. Na maua le ola faaletino o Keriso mai i lona tina o Maria, po o le mana e oti ai.

“O lenei togiola e le iu a Keriso ma le Alo paia o Keriso e o faatasi ina ia maua ai le aoaoga faavae e sili ona taua e tasi o Kerisiano uma” (“O La Tatou Savali i Le Lalolagi,,” Liahona, Nov. 1996, 77).

Faauma lenei vaega o le lesona i le fai atu o fesili nei:

  • E faapefea ona fesoasoani ia te oe le iloaina o uiga o Iesu na maua mai ia Maria e te faalagolago ai ma maua le faatuatua i le Faaola?

  • E faapefea e le iloaina o uiga o Iesu na maua mai le Tama Faalelagi ona fesoasoani ia te oe e talitonu ai ma maua le faatuatua i le Faaola?

1 Nifae 11:13–21

Na vaai Nifae i le faamaualalo o le Atua

Tau atu i tamaiti aoga e tatou te faitau i le Tusi a Mamona faapea na vaai Nifae i se faaaliga lea na ia aoao ai e uiga i matua o Iesu Keriso. E mafai ona tatou aoao nisi meamoni mai i lana faaaliga vaaia. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le 1 Nifae 11:13–21. Fai atu i isi tagata o le vasega e mulimuli i ai ma faailoa mai aoaoga faavae taua o loo aoao mai i lenei fuaitau. Faamalamalama atu, i lenei tusiga, o le upu faamaualalo o lona uiga o le alu ifo i lalo mai se tulaga maualuga atu i se tulaga e maualalo ifo po o le mafaufau i se tulaga e maualalo atu.

  • O ai matua o Iesu Keriso na iloa e Nifae o le a i ai? (E tatau i tamaiti aoga ona faailoa mai le aoaoga faavae lenei: O le Atua, le Tama Faavavau, ma Maria o matua ia o Iesu Keriso faaletino.)

  • A o e mafaufau i lesona o lenei vasega ua uma atu, aisea o le a avea ai le soifua mai o Iesu Keriso o se vaega o Lona faamaualaloina?

Faaali atu le faamatalaga lenei mai ia Brother Tad R. Callister, peresitene aoao o le Aoga Sa, ma fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

Ata
Tad R. Callister

“O le Atua le Alo na faatau atu lona aiga faalelagi faatasi ma ona teuteuga uma faaselesitila mo se nofoaga faaletino ma ona teuteuga uma faaanamua. O Ia, ‘le Tupu o le lagi’ (Alema 5:50), ‘le Alii Mamana Aoao o le o nofotupu’ (Mosaea 3:5), na tuua le nofoalii ina ia maua le tofi i le faatanoa vao. Na Ia fesuiaia le pule o se atua mo se tulaga o se pepe. … O se fefaatauaiga e le mafaatusalia. … O Ieova silisili, le foafoa o lalolagi e le mafaitaulia, e le iu i le mama ma le mana, na ulufale mai i lenei lalolagi ua aui i ie ma se faatanoa vao” (The Infinite Atonement [2000], 64).

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i le ala e avea ai le soifua mai faaletino o Iesu Keriso o se vaega foi o le faamaualalo o le Atua le Tama, faitau leotele le faamatalaga lenei mai ia Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“O le faamaualalo o le Atua (o lona uiga o le Tama) o loo i ai le mea moni faapea e ui lava o ia o se [Tagata] faaeaina, atoatoa, ma faamamaluina, na avea o ia ma Tama patino ma moni lava o se Atalii faaletino na fanaua e se fafine faaletino” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 155).

Faaiu i le fesili atu i tamaiti aoga po o a manatu ma lagona ua latou maua mo le Faaola a o latou mafaufau i Lona faamaualalo ma le natura faavavega o Lona soifua mai. Fesili atu pe i ai se tasi o i latou e fia faasoa mai sa latou molimau i le Faaola e faaiu ai le vasega o le aso.

Faitauga a Tamaiti Aoga

Lolomi