Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 11: Te Mau Taoʻa Faufaa Rahi o te Hiero Moʻa


Pene 11

Te Mau Taoʻa Faufaa Rahi o te Hiero Moʻa

Nahea tatou ia faaineine maitai atu â ia tatou no te farii i te mau haamaitairaa o te hiero e ia horoʻa i te reira mau haamaitairaa ia vetahi ê?

Omuaraa

I te avaʻe Mati 1956, i te haamoʻa-raa-hia te Hiero no Los Angeles i Californie, ua faatia faahou te Peresideni Harold B. Lee i te aamu no te hoê metua tane e te hoê tamaiti ta’na o tei tonohia i roto i te tahi mau tereraa fifi i roto i te hoê tamaʻi.

“Ua parau atu te metua tane ia’na, ‘E taʻu tamaiti, nahea oe ia hoʻi mai i te tauraa nei ma te peapea ore … ?’ Na ô mai ra te ta-maiti e, ‘A, e mea ohie roa ïa, e Papa, e pee noa vau i te aratairaa a te radio.’ Ua ui faahou atu ra te metua tane, ‘Mai te mea pai e, ua moʻe te aratairaa a te radio ia oe, e aita atoa hoi taua radio ra e tere maitai faahou.’ Na ô mai ra te tamaiti e, ‘A, e faaohipa ïa vau i te aveia [compas].’ ‘No reira, mai te mea e, ua pupuhihia te aveia; Nahea oe?’

“Ua [feruri] maite ihora te tamaiti e ua na ô mai ra, ‘Papa, e haamata ïa vau i te haapaʻuma i to’u manu reva i niʻa roa aʻe i te auauahi e te rupehu e i te mau repo puehu o te fenua nei, e iteroa- hia’tu e au te mau fetia, e ia tae au i te reira faito teitei, i reira vau e faaafaro ai i to’u tereraa ma te pee atu i te mau fetia. Eita roa’tu te reira e hahi, e e itehia ihoa to’u reni no te hoʻi mai.’ ”

Te parau faahou ra te Peresideni Lee: “I raro nei i niʻa i te fenua nei, i rapae au roa i To’na ra aro moʻa, te vai nei te mau mea e tiʻa ia hoohia i te moni, te vai nei te mau mea o ta tatou e parau nei e, te mau faaturaraa a te taata e te mau mea ta tatou e tautoo nei ia roaa mai, e o ta tatou e feruri nei e, e mau mea faufaa aʻe. Tera râ, o [te hiero] te vahi i reira tatou e taʻuma ai i niʻa roa aʻe i te auauahi e te rupehu o te mau mea o te fenua nei, e e haapii ai tatou i te taiʻo, na roto i te mau fetia mure ore a te Atua, i te hoê tere o te aratai atu ia tatou i te fare ma te maitai.”1

Te mau haapiiraa a Harold B. Lee

Eaha te mau haamaitairaa e roaa ia tatou i roto i te fare o te Fatu?

I to’u feruriraa, te haere nei tatou [i te hiero] no te farii i te îraa o te mau haamaitairaa o te Autahuʻaraa. …

Te haere mai nei tatou i teie nei Fare Moʻa no te haapii, no te ite i te huru mau o te Atua, e no te haapii e nahea hoi tatou tataitahi ia farii, no tatou iho, i te hoê faateiteiraa i mua i to’na ra aro. …

I ô nei tatou e haamata ai i te haamau i te mau ofaʻi niu o te hoê fare mure ore i te raʻi ra, no te mea, tei roto i teie nei Ekalesia, te mana no te haamau i niʻa i te fenua nei i te mea e haamau- atoa-hia i te raʻi ra.2

E imi tatou i te raveʻa no te faaite i to tatou mau taata atoa, te feia apî e te feia paari e, i roto i to tatou mau hiero, ua riro te oroʻa hiero ei aratai papu e roaa ai te oaoa i ô nei, e te ora mure ore i roto i te ao a muri aʻe.3

Ia tomo outou i roto i te hoê hiero moʻa, e roaa atoa ïa ia outou te aupururaa i te Feia Moʻa i roto i te basileia o te Atua, aita e hopearaa. I roto i te mau hiero o to outou Atua, e farii outou, eiaha te faturaa aiʻa i te taoʻa o te ao nei, te faturaa râ i te mau taoʻa mure ore tei niʻa roa to ratou moni hoo.

Na te hoê Metua paari i te Ao ra i faanahonaho i te mau oroʻa no te hiero e ua heheu mai hoi oia i te reira ia tatou i teie mau mahana hopea nei, ei aratai e ei paruru ia tatou i roto i te roaraa o to tatou nei oraraa, ia ore hoi tatou ia ere i te faateiteiraa i roto i te basileia tiretiera, i reira hoi te Atua e te Mesia e parahi ai.

E tiʻa ia outou ia rohi itoito, e ia arataihia hoi outou i te faaineineraa ia outou iho ia roaa ia mai teie mau taoʻa faufaa rahi i roto i te fare o te Fatu ra.4

Te vai ra e piti huru pŭpŭ heheuraa: Te vai ra te mau heheuraa o te tiʻa ia parauhia e, te mau heheuraa matara noa, mai te mau heheuraa tei papaihia i roto i Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau, e i te tahi atu mau vahi, o te horoʻahia i to te ao nei. E te vai atoa ra te mau heheuraa o te tiʻa ia tatou ia parau e, te mau heheuraa moʻemoʻe. E heheuhia mai e e horoʻahia mai te reira i roto anaʻe i te mau vahi moʻa o tei faaineinehia no te heheu mai i te mau oroʻa teitei aʻe no roto i te Autahuʻaraa Aarona e te Autahuʻaraa Melehizedeka e taua mau oroʻa râ, tei roto ïa i te fare o te Fatu.5

I te matahiti 1841, ua heheu mai te Fatu ia Iosepha Semita e, “No te mea aita hoê vahi i itehia i niʻa i te ao nei e tiʻa ai ia’na ia haere mai ra e ia faahoʻi faahou mai i te reira mea i moʻe ia outou na, oia hoi o te reira mea ta’na i rave ê atu ra, oia te îraa o te autahuʻaraa. …

“No te mea te opua nei au i te heheu atu i to taʻu ekalesia nei i te mau mea o tei vai-huna-noa-hia mai mua’tu i te faatumuraa o te ao nei, te mau mea hoi no niʻa i te tau tuuraa no te îraa i te mau tau atoa.” (PH&PF 124:28, 41).

Teie mau heheuraa, tei faataahia e tei haapiihia i te mau melo haapaʻo anaʻe o te Ekalesia i roto i te mau hiero moʻa, o te mau mea ïa tei parauhia e, “te mau parau aro no te huru Atua ra.” Ua parau te Fatu e, ua horoʻa Oia ia Iosepha “te mau taviri no te mau parau aro, e te mau heheuraa o tei taatihia ra. …” (PH&PF 28:7). No te haamauruuru i te feia i haapaʻo ra, ua fafau mai te Fatu e: “E e heheu mai au ia ratou te mau parau aro atoa, oia ïa, te mau parau aro atoa no to’u basileia i hunahia ra mai te mau mahana tahito ra. …” (PH&PF 28:7). …

I roto i te mau papairaa a te Peropheta Iosepha Semita, e iteahia i reira te hoê faataaraa no teie mau parau aro o tei haapotohia i roto i te mea ta te Peropheta e parau ra e, te oroʻa hiero moʻa. Teie te tahi mau parau ta’na e parau ra:

“Ua faaea noa vau i te mahana taatoa i te tahua i niʻa o te fare toa, tei reira hoi to’u piha toroʻa … i te apooraa e o [e ua faaite mai oia i te iʻoa o te mau tiʻa faatere e rave rahi i tahito ra], ma te haapii ia ratou i te mau parau tumu e te haapaʻoraa o te Autahuʻaraa, no niʻa i te mau horoiraa, te mau faatahinuraa, te mau oroʻa hiero e te horoʻaraa i te mau taviri no te Autahuʻaraa Aarona, e na reira atoa no te haapaoraa teitei aʻe o te Autahuʻaraa Melehizedeka, ma te faaite i te haapaoraa no to te Mau Mahana Tahito ra, e te mau opuaraa e te mau parau tumu atoa e tiʻa ai i te mau huru taata atoa ia farii i te îraa o taua mau haamaitairaa ra o tei faaineinehia no te Ekalesia a te Tamaiti Fanau Tahi ra, e ia hoʻi mai e ia parahi i mua i te aro o Elohima i roto i te mau ao mure ore ra.” (Teachings of the Prophet Joseph Smith, api 237).

I roto i te oroʻa haamauraa i te ofaʻi tihi no te Hiero no Salt Lake City, ua haamaramarama mai te Peresideni Brigham Young i te auraa no te oroʻa hiero e i te tumu no te ohipa paturaa hiero:

“… To outou oroʻa hiero, o te fariiraa ïa i taua mau oroʻa taatoa ra i roto i te fare o te Fatu, tei riro hoi ei mea faufaa no outou, ia faaru’e mai outou i teie nei oraraa, ia tiʻa ia outou ia hoʻi faahou atu i mua i te aro o te Metua, ma te haere atu na mua i te mau melahi e tiʻa ra mai te mau tiʻai ra te huru, …eia roaa to outou faateiteiraa mure ore noa’tu te fenua e te hade.” [Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe (1954), 416].6

Nahea tatou e riro ai ei “feia faaora i niʻa i te mouʻa ra i Ziona” no te feia i pohe ra?

Mai te peu e, e mea titau-mau-hia te fariiraa i te evanelia no te ora maitai o te varua mure ore o te taata nei, e mea papu roa e, te ui nei ïa outou e, nahea ïa tera rahiraa milioni taata o tei pohe ma te ite ore i te evanelia e aore râ, i te faanahoraa a te Fatu, na roto hoi i te reira e tupu-hope roa ai te parau no to’na ra taraehara. Mai te mea e, no te tahuti noa nei te ohipa misionare, e rave rahi ïa o te mau varua o te faautuʻahia ma te ore e faaroo i te reira. Na roto i te taraehara, e tiʻa faahou mai te mau taata atoa, te mea maitai e aore râ, te mea ino, inaha, “Mai te taata i hope i te pohe ia Adamu, e hope atoa i te faaorahia i te Mesia.” (1 Korinetia 15:22). Tera râ, te feia anaʻe o tei tatarahapa e ua bapetizohia no te matararaa o ta ratou mau hara, o ratou o te titauhope roa i te toto faaora o to’na ra taraehara. … Te bapetizoraa utuhi no te matararaa o te mau hara, oia te raveʻa hoê roa e tiʻa ai i te taata nei ia farii i te evanelia, o te hoê ïa oroʻa no te tino noa nei, e no reira, i roto i te Faanahoraa no te Faaoraraa, ia au i to’na here-aifaito i ta’na mau tamarii paatoa, ua horoʻa mai to tatou Metua i te hoê raveʻa i te mau melo paatoa o ta’na Ekalesia e Basileia i niʻa i te fenua nei ia riro ei “feia faaora i niʻa i te Mouʻa ra i Ziona” na roto i te raveraa i te ohipa ei mono e ei maitai hoi no te feia i roto i te ao o te mau varua, “te fare tapearaa,” o te ore e nehenehe ia ratou ia rave no ratou iho.

Teie ohipa o ta te mau melo no te Ekalesia e rave nei i roto i te mau hiero moʻa no tei pohe, e faariro te reira i te feia o te rave i teie ohipa ei “feia faaora” no tei pohe ma te ite ore i te evanelia, inaha, na roto i te reira, e tiʻa ai ia ratou ia titau i te taatoaraa o te horoʻaraa a te Faaora o tei fafauhia mai i te mau taata atoa na roto i to’na ra taraehara. Te faahiti ra te Fatu i te parau no taua ohipa ra, o te tiʻa ia ravehia no te feia i roto i te ao varua, mai tei rave-atoa-hia na e te feia moʻa i te anotau o te Aposetolo Paulo, e parau papu te reira, e o ta tatou e nehenehe e rave i teie mahana no to tatou mau taata o tei pohe; ua faahiti oia i te reira parau ei haapapuraa e, te vai mau ra te tiafaahouraa. Te na ô ra oia e: “Aore ra, eaha ihora te feia i bapetizohia no te feia pohe ra, ia ore roa te feia i pohe ra ia tiʻa faahou? eaha ihora ratou i bapetizohia ai no tei pohe ra?” (1 Korinetia 15:29). I teie mahana, ua patuhia te mau Hiero, e i reira hoi e rave-faahou-hia ai teie ohipa faufaa rahi roa no te faaoraraa.7

Te parau ra [te Fatu] e, e ore roa te ekalesia a te Mesia e noaa i te uputa o hade (Mataio 16:18). I teie nei, e noaa te ohipa a te Fatu i te uputa o hade ahiri e, aita i horoʻahia mai te mau oroʻa no te faaoraraa i tei pohe. I roto i te mau area taime aita te autahuʻaraa i vai faahou i niʻa i te fenua nei no te raveraa i te mau oroʻa faaoraraa o te evanelia, te ora ra i reira e rave rahi mlioni taata, e e rave rahi hoi o ratou e mau varua haapaʻo ïa. Ahiri aita i vai te hoê raveʻa no te rave i te mau oroʻa faaoraraa o te evanelia no tei pohe ma te ite ore i te evanelia, ua noaa ïa i te uputa o hade te faanahonahoraa no te faaoraraa a to tatou Metua.8

[I roto i ta tatou maimiraa tuatapaparaa tupuna] eita te Fatu e iriti i te mau uputa e tae roa’tu i te taime ua hope ta tatou iho mau raveʻa atoa i te faaohipahia e tatou. E haere tatou e tae roa’tu i mua i taua păpă uouo ra, e i reira, e faarahi tatou i to tatou faaroo no te ani i te Fatu ia tauturu mai ia tatou ia iriti i te hoê uputa ia nehenehe ia tatou ia rave i te taahiraa i muri iho. I reira te haamaramaramaraa e horoʻahia mai ai ia outou mai roto mai i te mau raveʻa o te haapapu mai e, aita te raʻi i atea roa i te fenua nei.

E rave rahi o outou i roto i te oraraa nei, i te hoê taime, ua faaru’ehia mai outou e te mau taata tei here-roa-hia e outou. I te tahi mau taime, ua ite papu outou e, ua haafatata roa mai te tahi o ratou ia outou. E i te tahi mau taime ua hopoi mai ratou ia outou i te hoê haamaramaramaraa o te ore roa e iteahia ia outou na roto i te tahi atu raveʻa.9

Na roto i te tahi ohipa iti tei tupu i niʻa iaʻu, ua roaa iaʻu te iteraa papu e, te vai ra te tahi mau puai i ô mai i teie nei oraraa, o te rave nei i te ohipa e o tatou, te faaite papu nei au i te reira. …

Te vai ra te faaroo i roto iaʻu e, ia rave anaʻe tatou i te mau mea atoa te tiʻa ia tatou ia rave, ma te imi e hope roa’tu te mau raveʻa e vai ra, e tauturu te Fatu ia tatou ia iriti i te mau uputa no te nuu faahou atu i mua i roto i ta outou mau tuatapaparaa tupuna, e e amui atoa mai to te raʻi, ua papu iaʻu te reira.10

Ahiri e, e mea hoê tatou i roto i ta tatou ohipa no te hiero, e i roto i ta tatou ohipa maimiraa tuatapaparaa tupuna, eita roa ïa tatou e mauruuru i teie anaʻe rahiraa hiero e vai nei i teie taime, tera râ, ua ravai tatou i te ohipa no te mau hiero e tiʻa mai, no te iritiraa i te uputa o te mau raveʻa no tei pohe, oia to tatou iho mau fetii, e na roto i te reira, e riro mai tatou iho ei feia faaora i niʻa i te Mouʻa i Ziona. Ia ore tatou e hoê e ore atoa ïa to tatou utuafare fetii e vai e amuri noa’tu.11

Nahea tatou ia faaineine maitai atu â ia tatou iho no te raveraa i te mau haamaitairaa o te hiero?

I roto i te raveraa i teie ohipa ei mono e ei maitai hoi no tei pohe na roto ia tatou, oia te mau faaora i niʻa i te Mouʻa i Ziona, te hinaaro nei te Fatu ia tamata ia ravehia te reira e te feia tafetafeta ore. Mai ta’na hoi i titau ia ravehia te animala tafetafeta ore ei animala no te púpúraa tusia, te hinaaro atoa nei oia ia haere mai tatou i ô nei ma te viivii ore e te mâ e te tiamâ no te rave i te ohipa, ei mono e ei maitai hoi no te tahi, ei feia faaora i niʻa i te Mouʻa i Ziona.

E no reira, ua faaara matou i to tatou mau episekopo e to tatou mau peresideni tĭtĭ ia haapaʻo maitai i te faaineineraa i to ratou mau taata no te farii i te hoê parau faatia no te hiero, e eiaha e farii i te feia tei ore e tatarahapa i ta ratou ra mau hara ia haere mai i ô nei, te feia tei rave i te hape, ia haere mai i ô nei ma te tatarahapa ore, e ia na reira hoi ratou ra, te haaviivii ra ïa ratou i teie fare moʻa.12

Penei aʻe e, te vahi moʻa roa aʻe i niʻa i te fenua nei e te vahi fatata roa aʻe i te raʻi, o to tatou ïa hiero, e no reira, e haere tatou i reira ma te viivii ore, e ia hiʻopoʻa maite atoa to tatou mau episekopo e to tatou mau peresideni tĭtĭ i te mau taata atoa e titau nei i te parau faatia no te hiero, mai te mea e, e nehenehe, no te hiʻoraa e, te haapaʻo ra anei ratou i te tahi huru faito e titauhia, [ia ore hoi ratou ia haere mai] i reira ma te viivii, a riro te reira i te faaino i te varua o ta tatou e titau nei ia parahi i reira.

A haamanaʻo i te reira i teie nei. A haamanaʻo i ta tatou mau hopoiʻa moʻa e to tatou tiaturiraa e, i te mau taime atoa e haere tatou i reira, e haapapu maitai tatou e, te haere nei tatou ma te rima mâ e te aau viivii ore, e e haapii tatou i te reira ia vetahi ê. [A hiʻo Salamo 24:3–4].13

Te vai ra te tahi mau taata o te hinaaro nei e haere i te hiero i muri-noa-iho i to ratou bapetizoraa. Ua haamau-ê-hia na te hoê ture … tei faataa e, hoê aʻe matahiti te maoro. … Te tumu e parau ai tatou e, hoê aʻe matahiti te maoro, no te mea ïa e, te tiaturi nei tatou e, e uiui maitai te mau episekopo e te mau peresideni tĭtĭ ia ratou no te haapapu e, ua ravai maitai anei to ratou maororaa i roto i te Ekalesia no te haapapu maitai i to ratou taahiraa avae, e no te haapapu atoa e, ua roaa to ratou ite i te mau haapiiraa tumu a te Ekalesia hou a titau ai tatou ia ratou ia ite i te mau oroʻa teitei aʻe, oia te mau oroʻa no te hiero. No reira, te uiraa i teie nei no te feia e haere nei i te hiero, e ere ïa no niʻa anaʻe i to ratou tiamâraa, no niʻa atoa râ i to ratou ineineraa i te farii i te mau oroʻa no te hiero.14

No te fariiraa i te oroʻa hiero, e titauhia te haapaʻoraa i te mau titauraa na roto i te fafauraa, oia hoi, te faatupuraa e aore râ, te faaohiparaa i te mau fafauraa tei fariihia e te taata tataitahi i te bapetizoraa, mai tei haamaramaramahia mai e te peropheta Alama i te naôraa e, “ua hinaaro outou ia ó i te aua o te Atua, e ia parauhia i to’na ra mau taata, e ua hinaaro outou ia tauturu te tahi i te tahi i te hopoi i ta outou mau hopoiʻa, ia mama te reira; Oia ïa, ua au ia outou ia oto, a oto ai te feia oto ra; oia ïa, e ia haamahanahana ia ratou i tei au ia haamahanahanahia ra, e ia tiʻa ei ite o te Atua i te mau mahana atoa, e i te mau mea atoa, e i roto i te mau vahi atoa ta outou e parahi ra, e ia tae noa’tu i te poheraa” (Mosia 18:8–9). Te mau taata atoa o tei ineine no te amo i taua mau titauraa ra tei parauhia mai e Alama, e “o ratou atoa o te faahaehaa ia ratou iho i mua i te Atua … e ia haere mai ma te aau tae e te varua mă rû … e ua tiʻa ïa ia ratou ia rave i te iʻoa o Iesu Mesia i niʻa iho ia ratou ra, ma te hinaaro mau ia tavini atu ia’na e tae noa’tu i te hopea ra” (PH&PF 20:37), eiaha ïa ratou e faataupupu i te haere atu i te hiero moʻa, e na roto i te mau fafauraa e ravehia, ia farii i te mau haamaitairaa rarahi tei tohuhia, mai te au i te haapaoraa i te mau fafauraa.15

Nahea tatou ia faaineine ia tatou [no te haere i te hiero]? Ua papai te hoê taata nanaʻo i niʻa i te mau uputa aua o te Hiero no Cardston Alberta i te parau faʻi e te fahitiraa manaʻo o Elder Orson F. Whitney, e o te tiʻa ia tatou paatoa ia haamanaʻo noa. Teie ta’na i papai:

“Ei aau mâ no te tomo mai i roto i teie mau papai e tiʻa ai,

Tei reira te vauvau-raa-hia te maa aita e itehia i te vahi tamaaraa.

A amu ma te hoo ore, i te mea e, e mea horoʻa-noa-hia mai te reira e te Atua

A tamata i te mau oaoa moʻa o te faaite mai nei i te huru o te raʻi.

A haapii i ô nei no niʻa Ia’na o tei upootia i niʻa i te pohe,

Ua horoʻahia mai i te taata nei te mau taviri no te Basileia;

Tei taatihia i ô nei na roto i te mau mana no tahito ra e no teie tau

Ia roaa te maitai roa i tei ora e tei pohe.”

Ua iteahia i te Peresideni Joseph F. Smith te tumu no taua maitai-roa-raa ra, inaha, te na ô ra oia e: “E ere i te mea ohie no te taata ia faaru’e i to ratou mau teoteo, ia upootia i niʻa i to ratou mau manaʻo tahito, e ia faahaehaa ia ratou ma to ratou manaʻo atoa e ma to ratou varua atoa, i raro aʻe i te hinaaro o te Atua o tei teitei aʻe i to ratou ra. … Ia ite anaʻe te tane e te vahine e, te taahi ra ratou i te vahi e fifi ai ratou, e otohe ratou, no te mea, ua papu ia ratou e, e aratai roa’tu te reira eʻa ia ratou i te atea ê roa i te eʻa mau, e ere hoi i te mea ohie ia hoʻi faahou mai. Te haapaʻoraa o te aau, oia te aparauraa hapa ore e te ohie i rotopu ia tatou e te Atua, o te paruru teitei aʻe ïa o te Feia Moʻa i te Mau Mahana Hopea Nei.” (Gospel Doctrine, api 9). …

Na roto i taua manaʻonaʻoraa ra …, te feruri nei au e, e faaite atu vau ia outou i to’u iteraa papu na roto i te hoê ohipa tei tupu i niʻa iaʻu. A maha hepetoma i mairi aʻe nei, i te poʻipoʻi roa, ua farii au i te hoê taoto hanahana. I roto i taua taoto ra, mai te huru ra e, te parahi ra vau i rotopu i te mau taeae o te haapiihia ra e te Peresideni o te Ekalesia, e tei reira atoa te tahi atu mau taata, e mai te mea ra iaʻu e, te mau parau atoa ta’na e parau ra, e mau parau tano anaʻe ïa. … Ua ite faahou vau i taua taoto ra i teie mahana—e mea papu-maitai-roa’tu â ïa, inaha hoi, teie te parau po-roʻi: “Ia hinaaro oe i te haapii i te here i te Atua, ia haapii oe i te here i Ta’na mau tamarii e i te here i te taviniraa i Ta’na mau tamarii e tiʻa ai. Aita e taata e here i te Atua ma te ore e here i te ohipa taviniraa e ma te ore e here i te mau tamarii a to tatou Metua i te Ao ra.”

E mai te mea ra e, i muri iho i to te Peresideni haapiiraa mai i taua haapiiraa ra, tei haaputapu i to’u manaʻo, na ô mai ra oia, “E te mau taeae e, e tuturi anaʻe tatou i raro no te pure.” E i muri aʻe i ta’na pure, ua tiʻa mai au i niʻa ma te î i te manaʻo teitei aitâ i itehia aʻe nei e au, ia manaʻo anaʻe au, ma te uiui maere e, e tamau noa anei au e tae roa’tu i te hoê faito teitei i te here i te ohipa taviniraa e te here i te mau tamarii a te Fatu o tei haaputapu roa iaʻu i roto i taua taoto ra.16

Mauruuru i te Atua no te mau heheuraa na roto i te mana o te Varua Maitai, o tei faaite papu mai i to’u nei varua e, ua ite au ma to’u varua atoa e, te ora nei [te Fatu], o Oia te Faaora o to te ao nei. Ua ite au e, e vahi haamoʻahia te hiero, i reira hoi Oia e tuu ai i To’na upoo i raro, no te moʻa o te reira vahi. O outou o te haere mai i ô nei, a haere mai na ma te aau haamoʻahia, te mata e te manaʻo e te aau rotahi i te Atua ra ia farii hoi outou i To’na ra varua.17

Te Mau Manaʻo Tauturu no te Haapiiraa e te Aparauraa

  • Nahea te hiero e riro ai “ei aratai e ei paruru” no outou?

  • Nahea outou ia faataa ê i te mau taoʻa faufaa o te ao nei i te mau taoʻa faufaa mure ore o te roaa i roto i te hiero?

  • No te aha e mea titauhia ia rave pinepine tatou i te ohipa i roto i te hiero?

  • Eaha te mau haamaitairaa e roaa ia outou na roto i te raveraa i te ohipa i roto i te hiero e te raveraa i te aamu utuafare?

  • No te aha tatou e haere mai ai i te fare o te Fatu ma te rima mâ e te aau viivii ore? Taaʻe noa’tu te tiamâraa, eaha te tahi atu â mau raveʻa no te faaineine ia tatou ia haere i te hiero?

  • No te aha te haapiiraa i te here e i te tavini ia vetahi ê i riro ai ei faaineineraa faufaa roa no te farii i te mau haamaitairaa o te hiero?

Faahororaa

  1. The Teachings of Harold B. Lee, neneʻiraa a Clyde J. Williams (1996), api 573.

  2. Pureraa haamoʻaraa i te Hiero no Los Angeles i Californie, i te avaʻe Mati 1956, Aupŭpŭ Haaputuraa Parau Aamu no Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Moʻa i te Mau Mahana Hopea Nei, 159–61.

  3. The Teachings of Harold B. Lee, api 578.

  4. The Teachings of Harold B. Lee, api 582.

  5. The Teachings of Harold B. Lee, api 577–78.

  6. Ye Are the Light of the World, (1974), api 210–11.

  7. Decisions for Successful Living (1973), api 118–19; paratarafa ê atu

  8. The Teachings of Harold B. Lee, api 570.

  9. The Teachings of Harold B. Lee, api 584.

  10. The Teachings of Harold B. Lee, api 585.

  11. The Teachings of Harold B. Lee, api 584.

  12. The Teachings of Harold B. Lee, api 581.

  13. The Teachings of Harold B. Lee, api 581.

  14. The Teachings of Harold B. Lee, api 578–79.

  15. The Teachings of Harold B. Lee, api 574.

  16. Pureraa Haamoʻaraa i te Hiero no Los Angeles i Californie, api 161–63.

  17. The Teachings of Harold B. Lee, api 580.

Ia faaineine tatou no te haere i te hiero, e haamanaʻo tatou i te aʻoraa a te Peresideni Harold B. Lee : “O outou o te haere mai i ô nei, a haere mai na ma te aau haamoʻahia, te mata e te manaʻo e te aau rotahi i te Atua ra ia farii hoi outou i To’na ra varua.”

Nene’i