Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 1: Te E’a e Tae Atu Ai i te Ora Mure Ore


Pene 1

Te E’a e Tae Atu Ai i te Ora Mure Ore

Nahea tatou i te faaoti i ta tatou titauraa hopea—te hoʻiraa i taua Atua ra tei horoʻa mai i te ora ia tatou nei?

Omuaraa

I roto i te taatoaraa o ta’na tau ohiparaa, ua haapapu te Peresideni Harold B. Lee e, te opuaraa tumu o te evanelia a Iesu Mesia, o te tautururaa ïa ia tatou ia hoʻi atu i pihaʻi iho i to tatou Metua i te Ao ra. Ua haapii pinepine oia i te faufaa no te haereraa na roto i te faaroo e tapae atu ai tatou i ta tatou titauraa no te raʻi ra.

“I roto i te tau ohiparaa a te Peresideni Lee, te tupu atoa ra te mau tere maimiraa na roto i te reva i te mau matahiti 1960 e tae atu i te omuaraa o te mau matahiti 1970. I te matahiti 1970 ua tupu te hoê fifi i roto i te pahi reva Apollo 13, e ua titauhia i te mau taata i roto ia faaru’e atu i te avaʻe e ia hoʻi mai i niʻa i te fenua nei. Ua tupu te faahiahia rahi i roto i te Peresideni Lee i te mea e, ua titauhia te haapaʻo papu i te aratairaa e te faaohiparaa papu i te reira aratairaa no te faahoʻi mai i taua mau taata ra i te fenua nei. Ua ite oia i te tuatiraa o taua fifi ra i niʻa i te faaroo e te haapaʻo e titauhia ia tatou i roto i to tatou tere i te tahuti nei no te hoʻi atu i te raʻi ra. I roto i te hoê aʻoraa ta’na i roto i te amuiraa rahi i te avaʻe Atopa 1970, ua faaohipa oia i te aamu no te mau taata faahoro ia Apollo 13, tei parauhia “Aquarius,” no te faahohoa i te faufaa no te haapaoraa i te eʻa ta te Fatu i faanaho no tatou.

I roto i ta’na mau parau poroʻi, ua haapapu tamau te Peresideni Lee i te titauraa hopea o teie nei oraraa, oia hoi, te hoʻi-faahou-raa i pihaʻi iho i to tatou Metua i te Ao ra. E tauturu teie mau parau poroʻi ia tatou ia hiʻo e, “te mau ohipa atoa ta tatou e rave i roto i to tatou nei oraraa, te mau faaotiraa atoa ta tatou e rave, ua tuati ïa i niʻa i te huru oraraa o te aratai ia tatou i mua i te aro o te Fatu to tatou Metua i te Ao ra.”1

“I roto i teie pene, te faaite nei te Peresideni Lee i te haerea e tiʻa ai ia tatou ia hoʻi i pihaʻi iho i to tatou Metua i te Ao ra ma te hau e te maitai.

Te mau haapiiraa a Harold B. Lee

Nahea Tatou e Tiʻa ai ia Arataihia ma te Maitai i Roto i Teie Tau Ahoaho?

I te tahi tau matahiti i mairi aʻe nei, e rave rahi mirioni taata i te ao atoa nei tei tiaʻi ma te aau horuhoru i te faarevaraa o Apollo 13. Mai te mea ra e, to te ao atoa tei pure no te hoê noa iho titauraa: oia hoi, ia hoʻi mai na taata e toru i te fenua nei ma te maitai.

I te taime a horoa mai ai te hoê o ratou, ma te mataʻu, i te parau faaite riaria, “Ua haruru te hoê mea i ô nei!” ua titau te piha faatere o Houston i te mau taata atoa tei faaineinehia e rave rahi matahiti te maoro, no te arai i te mau fifi atoa e nehenehe e tupu mai i roto i teie maoʻaraa.

I teie nei, tei roto te ora o teie na taata e toru i na mea faufaa e piti: te aravihi e te ite o te mau rave ohipa i roto i te pû faatere i Houston, e te haapaʻo papu o na taata no Aquarius i te mau aratairaa atoa e horoahia mai e te feia rave ohipa no Houston, inaha, no to ratou ite papu i te fifi i tupu, ua nehenehe atoa ïa ia ratou ia ite eaha te mau ravea tano e faaohipa. E mea tiʻa ia ratou ia rave i te mau faaotiraa tano maitai, no te mea, ia ore anaʻe, e patore teie pahi reva e rave rahi tauatini maire i te atea i te fenua nei.

Ua huru aifaito teie fifi riaria i te huru o teie mau tau ahoaho ta tatou e ora ne. … E rave rahi o te mataʻu nei ia ite e ia faaroo ratou i te mau mea riaria e tupu i roto i te ao nei —te mau fifi politita, te mau tamaʻi e te hamani-ino-raa i te mau vahi atoa, te aau horuhoru o te mau metua i roto i ta ratou mau tautooraa no te aro i te mau fifi o te oraraa totiare o te nehenehe e tu’ino i te utuafare, te aau horuhoru o te mau tamarii e te feia apî i mua i te mau mea e nehenehe e haafifi i to ratou faaroo e to ratou oraraa morare.

Hoê noa iho ravea e tiʻa ai ia outou e to outou utuafare taatoa ia arataihia ma te maitai e te hau i roto i te ravea a te Fatu maori râ, ia faaroo e ia haapaʻo outou, mai te mau taata no Aquarius. …

Na roto i teie fifi o Apollo 13 …, i roto maa taime iti, e tamata vau i teie nei i te faaite poto noa’tu i te faanahoraa faahiahia o tei ferurihia, e na roto hoi i te reira, e faaorahia ai te taata tataitahi i roto i to’na tere tahuti e tae roa’tu i to’na hopearaa—te hoʻiraa i taua Atua ra tei horoʻa mai i te ora ia’na. …

Eaha te Mau Opuaraa o te Faanahoraa a to Tatou Metua i te Ao ra?

E iʻoa to teie faanahoraa, e ua faaitehia to’na opuaraa tumu i roto i te hoê poroʻi i to te Ekalesia i te omuaraa o teie tau tuuraa evanelia.

Hau atu i te hoê tenetere i mairi aʻe nei, te faaite ra te Fatu e:

“E no reira atoa vau i hapono atu ai i taʻu fafauraa hopea ore i te ao nei, ia riro hoi ei maramarama i to te ao nei, e ia riro hoi ei faito tumu no taʻu nei mau taata, e no te mau edene ia imi hoi ratou i te reira, e ia riro ei vea i mua i to’u nei aro no te faaineine i te eʻa i mua iaʻu.” (PH & PF 45:9).

No reira, ua riro teie faanahoraa mai te hoê fafauraa, oia hoi, te hoê faaauraa e rave rahi taata tei titauhia ia tomo i roto. Ua riro râ ei faito tumu no te feia maitihia e te Fatu e ei maitai no to te ao atoa nei. Ta’na opuaraa, o te pahonoraa ïa i te hinaaro o te mau taata atoa e no te faaineine i to te ao nei no te hoʻi-piti-raa mai o te Fatu.

Te mau taata tei tia’tu i te taime a opuahiaʻi teie faanahoraa i roto i te oraraa hou teie nei oraraa, e mau tamarii varua anaʻe ïa ratou na to tatou Metua i te Ao ra. Ta tatou mau papairaa tahito aʻe, mai te mau papairaa a te mau peropheta i tahito ra, o Aberahama e o Ieremia, te faaite atoa ra te reira e, tei reira atoa te Atua, e aore râ, o Elohima; tei reira atoa ta’na Tamaiti Fanau Tahi o Iehova; o Aberahama; o Ieremia; e e raverahi anaʻe atu â mau varua maramarama.

Te mau ite tei faanahonahohia hou te ao i hamanihiaʻi, tei riro mai hoi ei mau varua, tei reira anaʻe ratou paatoa, e i rotopu ia ratou atoa ra, e raverahi to reira tei hau i te maitai e tei maramarama, e no to ratou huru e te ohipa ta ratou i rave i roto i taua oraraa hou teie nei oraraa, ua riro mai ratou ei mau faatere e ei mau aratai no te faahaereraa i teie faanahoraa mure ore. …

I raro aʻe i te aratairaa a te Metua e na roto i te faatereraa a Iehova, ua faanahonahohia te fenua nei e te mau mea atoa i niʻa iho ra. Ua “faaue” ratou, ua “tiaʻi maite” e ua “faaineine” i te fenua. Ua “apoo ratou” no te tuu mai i te mau mea ora atoa i niʻa i te fenua nei, e tae noa’tu i te taata, e ua faaineine ia’na no te faahaereraa i te faanahoraa, o ta tatou e nehenehe e faariro mai te hoê hiʻoraa no te haapii i te mau tamarii a te Atua i te mau mea atoa e titauhia no te opuaraa hanahana,“no te hanahana o te Atua,” oia te horoaraa i te ravea i te mau varua atoa ia roaa “te tahuti ore e te ora mure ore.” Te auraa o te parau ra Te Ora Mure Ore, o te fariiraa ïa i te hoê oraraa aita e hopearaa i roto i taua ao tiretiera ra tei reira hoi te Atua e te Mesia i te parahiraa, na roto i te raveraa i te mau mea atoa tei faauehia ia tatou ia rave. ( A hiʻo Aberahama 3:25).

Eaha te mau Parau Tumu Faufaa o te Faanahoraa o te Faaoraraa?

E toru parau tumu papu i roto i teie faanahoraa:

A tahi, te haamaitairaa e horoahia i te mau varua atoa ia maiti i to’na “tiamâraa e te ora mure ore” na roto i te haapaʻoraa i te mau ture a te Atua, e aore râ, “te titiraa e te pohe” i te mau mea o te varua na roto i te haapaʻo ore. (A hiʻo 2 Nephi 2:27)

Te horoʻaraa rahi aʻe ta te Atua i te taata nei i muri noa mai i te ora, o te tiamâraa ïa no te maiti, e na roto i te reira, ua roaa i te mau tamarii a te Atua te raveʻa rahi aʻe no te haereraa i mua i roto i teie aiʻa piti o te tahuti nei. Ua haapii mai te hoê peropheta-ara-tai i niʻa i teie fenua, i teie mau mea i ta’na ra tamaiti, mai tei papaihia i roto i te hoê papairaa tahito ra e: no te faatupuraa i teie mau mea, oia hoi, te mau opuaraa mure ore a te Fatu, ia vai na pae e piti e tiaʻi, te aratairaa ia rave i te maitai i te tahi pae, e te ino i te tahi pae, e aore râ, ia au i te faahitiraa a te mau papairaa moʻa, “… te maa i rahuhia ra i te tahi pae, e i te tahi pae, o te raau o te ora ïa; e mea monamona te tahi, e e mea avaava te tahi.” I muri aʻe, ua haapii faahou teie nei metua tane e, “No reira i faa-tiaʻi te Fatu, te Atua, ia rave te taata mai te au i to’na iho hinaaro. E aita e tiʻa i te taata ia rave mai te au i to’na iho hinaaro, maori râ e arataihia oia e te tahi e te tahi.” (2 Nephi 2:15–16).

Te piti o te parau tumu papu i roto i teie faanahoraa hanahana, o te faataaraa ïa i te hoê faaora, e na roto hoi i ta’na taraehara, ua riro mai te Tamaiti herehia aʻe a te Atua ei Faaora no tatou, mai te hoê “Arenio i taparahihia mai te matamua mai â o teie nei ao” (Apokalupo 13:8), mai tei heheuhia mai ia Ioane i te motu no Patemo ra. Ua faataa mai [te peropheta Lehi] e, te misioni a te Tamaiti a te Atua, o te riroraa ïa “ei arai no te mau tamarii atoa a te taata nei; e e faaorahia ratou tei faaroo ia’na ra.” (2 Nephi 2:9).

Na roto mai i te tahi mau faaiteraa papu ore, te faaroo nei tatou e rave rahi mau parau no niʻa i te faaora-raa-hia te hoê taata na roto noa i te aroha. Tera râ, e titauhia te haamaramaramaraa a te tahi atu peropheta no te taa-maitai-raa i te haapiiraa mau no niʻa i te aroha, mai ta’na i faataa mai na roto i teie mau parau papu maitai:

Te na ô ra teie peropheta e, “Ua itoito hoi tatou i te papai ia haapii atu i ta tatou mau tamarii, e to tatou mau taeae atoa i te faaroo i te Mesia ra, e ia haamaitai hoi i te Atua; ua ite hoi tatou e, no roto i te aroha e oraʻi tatou, hope noa’tu to tatou itoito atoa.” (2 Nephi 25:23). Oia mau, e faaorahia tatou na roto i te toto taraehara o te Faaora o to te ao nei; tera râ, e tupu te reira, na roto anaʻe i te raveraa te taata tataitahi i te mau mea atoa e oraʻi oia ra.

Te toru o te parau tumu papu i roto i te faanahoraa no te faaoraraa, o te faaararaa ïa tei na ô mai e, “e faaorahia te mau taata atoa, na roto i te haapaʻoraa i te mau ture e te mau oroʻa o te Evanelia.”(Hiroa Faaroo 3). Ua faataa-maramarama-maitai-hia mai teie mau ture e teie mau oroʻa faufaa no te faaoraraa:

A tahi, te faaroo i te Fatu ia Iesu Mesia.

A piti, te tatarahaparaa i te hara, oia hoi, te fariu-ê-raa i te mau hara o te haapaʻo ore i te mau ture a te Atua, e te oreraa e rave faahou i te reira. Ua faaite papu mai te Fatu i te reira. Te na ô ra oia e: “… a haere atu na i to outou na mau tere e eiaha e hara faahou; tera râ o te taata o te hara faahou ra [oia hoi, ia rave faahou oia i te hara ta’na i tatarahapa] e faahoʻihia ïa ta’na mau hara mutaa iho, te na reira maira te Fatu o to Atua.” (PH&PF 82:7).

A toru, te bapetizoraa i te pape e i te Varua, inaha, mai ta te Fatu i haapii atu ia Nikotemo, na roto anaʻe i te reira na oroʻa e tiaʻi i te hoê taata ia ite, e aore râ, ia tomo i roto i te basileia o te Atua. (A hiʻo Ioane 3: 4–5).

Ua haapapu faahou mai te Faaora i tiʻa faahou i teie nei haapiiraa ma te puai, i te feia moʻa i niʻa i teie nei fenua, i roto i ta- ’na parau poroʻi hopea i ta’na mau pìpì. Ua haapii atu te Fatu i to’na ra feia moʻa faaroo e, “e ore e ô te mea viivii ore i roto i to- ’na basileia; no reira e ore te taata e tomo i roto i to’na faaearaa, maori râ o tei mâ to ratou ahu i to’u ra toto, no to ratou faaroo, e te tatarahapa i ta ratou mau hara, e ta ratou tamau-maite-raa e tae noa’tu i te hopea.

“E teie nei; tera te faaue, e tatarahapa, e to te mau otia no te fenua, e haere mai iaʻu, e bapetizohia i to’u iʻoa, ia moʻa outou i te noaaraa mai te Varua Maitai, ia tiʻa outou ma te porao ore i mua iaʻu i te mahana hopea ra.

“Amene, amene, e parau atu vau ia outou, o taʻu evanelia teie. …” (3Nephi 27: 19–21).

Eaha te Mau Haamaitairaa tei Fafauhia i te Feia tei Faaroo?

Mai te mea e, e haapaʻo te mau tamarii a te Fatu, oia hoi, te mau tamarii atoa i niʻa i te fenua nei, ma te hiʻo ore i te hau fenua, te huru o te iri, e aore râ, te haapaʻoraa, i te tiaororaa a te veʻa mau o te evanelia a Iesu Mesia, mai na taata e toru no Aquarius tei haapaʻo i te mau aratairaa a te feia rave ohipa i te Pû Faatere, i te taime a fifi ai ratou, e tae mai te taime, e hiʻo mata atu te taata tataitahi i te Fatu e e ite hoi e, te vai nei oia, mai ta te Fatu i fafau mai ra. …

Ua haapapu-maitai-hia mai teie fafauraa no te hanahana e roaa i te feia tei haapaʻo e tae noa’tu i te hopea, i roto i te parabole a te Fatu no te Tamaiti tei haere i te fenua roa. Inaha, i te tamaiti tei haapaʻo e tei ore i puhura i ta’na faufaa, ua fafau atu to’na me-tua ia’na, oia hoi, i roto i te haapiiraa a te Fatu, teie metua, o to tatou ïa Metua e to tatou Atua: “E tau tamaiti, e tiʻa oe i ô nei iaʻu nei, e te mau taoʻa atoa naʻu nei, na oe ïa.” (Luka 15:31).

I roto i te hoê heheuraa na roto mai i te hoê peropheta no teie nei anotau, ua fafau mai te Fatu i te feia e faaroo e e haapaʻo i teie mahana: “… o te mau mea atoa na to’u Metua ra e hope roa ïa i te horoahia na’na ra.” (PH&PF 84:38).

E aore râ, e riro anei tatou mai taua mau taata maamaa ra i te anavai i te pae niʻa o te toparaa pape no Niagara, te haafatata’tura i te vahi puai o te opape? Noa’tu te mau faaararaa a te feia tiaʻi anavai ia haere i te vahi fifi ore hou e taere roa ai, e i roto i to ratou tauʻa ore rahi i te mau faaararaa, ua ata, ua ori, ua inu, ua haavahavaha, e ua pohe anaʻe ra.

Mai te reira atoa ïa te hopearaa o na taata e toru no Aquarius ahani e, aita ratou i haapaʻo i te mau aratairaa tei horoahia mai e te Pû Faatere no Houston, i te mau minuti atoa. To ratou ora, tei roto ïa i to ratou haapaʻo-maite-raa i te mau ture e faaterehia ra e te mau puai o te ao nei.

Ua oto o Iesu a hiʻo ai Oia i te huru o te ao nei i niʻa Ia’na i To’na ra anotau, o tei riri, e o tei tamau noa â i te haavahavaha i Ta’na taparuraa ia haere mai ratou ia’na ra na niʻa i “te eʻa afaro e te pirihaʻo,” tei faaite-maramarama-maitai-hia i roto i te faanahoraa mure ore a te Atua no te faaoraraa.

Ahani pai tatou e faaroo faahou na i teie mahana i Ta’na taparuraa i te taime a oto ai oia: “A tae hoi oe, e Ierusalema e, e Ierusalema! o tei taparahi i te mau peropheta, e tei pehi hoi i te ofai i te feia i tonohia’tu ia oe na e, e raverahi to’u haaputuputuraa i to tamarii, mai te moa e haaputu i to’na fanauʻa i raro aʻe i to’na pererau ra; aita râ i tiʻa ia outou!” (Mataio 23:37).

Te hinaaro nei au ia ite to te ao nei, i roto i te tahi atu parabole i horoahia ia Ioane Heheu Parau, i te hohoa moʻa o te Fatu i te piiraa ia tatou i teie mahana, mai ta’na i na reira i to Ierusalema ra:

Te parau ra te Fatu, “Inaha, te tiʻa noa nei au i te uputa, te patoto atu nei; ia faaroo mai te hoê taata i tau reo, e ua iriti i te opani ra, e haere atu vau i roto ia’na ra, amu atu ai i te maa i ô na ra, e e amu atoa oia i ô nei i o’u nei.

“O te riro ia’na te rê ra, e haaparahi au ia’na iaʻu nei i niʻa i to’u nei terono, mai tei riro atoa mai te rê iaʻu ra, e te parahi nei au e tau Metua atoa i niʻa iho i to’na ra terono.” (Apokalupo 3:20–21).

No reira, teie ïa te faanahoraa no te faaoraraa, mai tei haapiihia e te Ekalesia mau, tei niuhia i niʻa i te mau aposetolo e te mau peropheta, e o te Mesia, te Fatu, te ofai tihi (Ephesia 2:20), na roto hoi ia’na anaʻe e tae mai ai te hau, e ere mai ta to te ao nei horoʻa, mai ta te Faaora anaʻe râ e tiʻa ia horoʻa i te feia tei riro ia ratou te rê i niʻa i te mau mea o te ao nei, mai tei riro atoa te rê i te Fatu ra.

“Aore roa hoi e ora ia vetahi ê, aita’tu hoi e iʻoa i faaitehia mai i te taata i raro aʻe i teie nei raʻi, e oraʻi tatou nei.” (Ohipa 4:12).

Nahea Ta Tatou Mau Ohipa i te Mau Mahana atoa i te Aratai ia Tatou i te Ora Mure Ore?

Aita i maoro aʻe nei, i roto i te hoê pureraa, ua faaroo vau i te iteraa papu o te hoê tamahine tei tamahanahana maitai i te aau. Ua roohia to’na metua tane i te hoê maʻi o ta te taote i parau e, eita e ora faahou. I te hoê poʻipoʻi, i muri aʻe i te hoê pô to’na mauiui-noa-raa, teie te mau parau putapû a teie metua tane ati i ta’na vahine, “E mauruuru rahi to’u i teie mahana.” “No te aha?” te aniraa ïa a te vahine. Ua pahono maira oia, “No to te Atua ho-roʻaraa mai hoê faahou mahana no’u i pihaʻi iho ia oe.”

I teie mahana te hinaaro nei au, ma to’u aau atoa, i te feia atoa e faaroo mai nei i teie nei haapurororaa, ia haamaitai atoa ratou i te Atua no te tahi faahou mahana! No te aha? No te faaoti i te tahi mau ohipa aita â i oti roa. No te tatarahapa; no te faatitiaifaro i te tahi mau hape; no te aratai i te maitai te hoê tamarii tei faaatea ê ia’na; no te haere e farerei i te feia e titau ra i te tauturu—ei haapotoraa, no te haamauruuru i te Atua no te tahi faahou mahana no te faaineine ia farerei i te Atua.

Eiaha e tamata i te ora e raverahi mahana i mua. A imi i te puai no te arai i te mau fifi o teie mahana. I roto i ta’na Aʻoraa i niʻa i te Mouʻa, ua faaara mai te Fatu e: “E teie nei, eiaha e tapitapi i to ananahi ra, na ananahi hoi e tapitapi i ta’na iho. O te mahana o to’na iho ino atira ïa.”(Mataio 6:34).

A rave i te mau mea atoa e tiʻa ia outou ia rave e a vaiiho i te toe i te Atua ra, te Metua no tatou paatoa. Eita e navaʻi ia parau noa e, e rave maitai au, e parau râ e, e rave au i te mau mea atoa e maraa iaʻu ia rave; e rave au i te mau mea atoa e titauhia.2

Te Mau Manaʻo Tauturu no te Haapiiraa e te Aparauraa

  • Eaha te mau mea i roto i te faanahoraa a to tatou Metua no te faaoraraa tei faaite mai i To’na here rahi ia tatou?

  • Nahea te maramarama-maitai-raa i te faanahoraa no te faaoraraa i te faatupu i te hau i roto i to outou oraraa?

  • No te aha e mea titauhia te tiamâraa no te hoʻiraa tatou i te Atua ra? No te aha e mea titauhia te taraehara? No te aha e mea tiʻa ia tatou ia haapaʻo i te mau parau tumu e te mau oroʻa o te evanelia?

  • Eaha te tahi mau mea e tupu mai, mai te mea e, e hahi ê tatou i te eʻa ta to tatou Metua i te Ao ra i faataa no tatou?

  • I te tahi mau taime, eaha te mau mea e ore ai te taata e ite faahou i te tapaʻo no te hoʻiraa i pihaʻi iho i to tatou Metua i te Ao ra? Eaha te aʻoraa te tiʻa ia tatou ia horoʻa i te mau melo o te utuafare e ia vetahi ê tei hahi ê te haerea?

  • No te aha e mea faufaa ia tavini noa i te mau mahana atoa? ia faaite noa i te maitai i te mau mahana atoa? ia tatarahapa e ia faaitoito ia upootia i niʻa i to tatou mau paruparu? Nahea te raveraa i teie mau mea tataitahi i te tauturu ia tatou ia faaineine no te farerei i te Atua?

Faahororaa

  1. I roto i te Conference Report, no Atopa 1946, api 145.

  2. I roto i te Conference Report, no Atopa 1970, api 113–17; e aore râ, Improvement Era, no Titema 1970, api 28–30.

O Iesu Mesia te pii ra ia Petero e o Aneterea. Ua titauhia te Taraehara a te Faaora no te faatiaraa i te faanahoraa no te faaoraraa a te Metua. Na roto i te peeraa i te Faaora, e tiʻa i te taata tataitahi ia ratere ma te hau i roto i to’na tere tahuti e tae roa’tu i to’na hopearaa—te hoʻiraa i taua Atua ra tei horoʻa mai i te ora ia’na.

Nene’i