Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 24: Te Tipaeraa Maitai Mau i te Fare


Pene 24

Te Tipaeraa Maitai Mau i te Fare

E mea papu anei tatou i niʻa i te haerea e aratai nei ia tatou i to tatou utuafare mure ore e to tatou oraraa i pihaʻi iho i te Metua?

Omuaraa

I roto i ta’na tau faatereraa, ua haapapu maite o Harold B. Lee i ta’na mau haapiiraa: “Te ohipa ta tatou e tautoo nei o te haapaʻoraa ïa ia tatou iho e ia ora tatou i te hoê oraraa ia nehenehe ia tatou i te hoê mahana, ia hoi faahou i taua Atua ra o tei horoʻa mai i te ora ia tatou—i pihaʻi iho i taua Metua i te Ao ra.”1

Te faahaamanaʻo ra oia e: “I te tahi taime i mairi aʻe nei, ua taiʻo vau i te hoê parau tei papaʻihia e te hoê taata papaʻi veʻa tuiroo; te faaite ra taua papaʻi veʻa ra e mea nahea oia i te faanahoraa i te hoê aparauraa maitai roa e te tahi mau taata o ta’na i hinaaro e uiui. E ui oia i te hoê uiraa mai teie rii te huru: ‘E nehenehe anei oe e faaite mai iaʻu i te mau parau ta oe e hinaaro i te papaʻi i niʻa i to oe menema?’ E te parau ra oia e, e rave rahi o tei pahono mai teie te huru ‘A arearea,’ ‘ua haere i te tahi atu apooraa,’ e te vai atu ra. E i muri iho, ua anihia’tu i te papaʻi veʻa eaha ta’na e papaʻi i niʻa i to’na menema. Ua pahono oia ma te mărû e te papu maitai, ‘Ua tae maitai au i te fare.’

“Ia maramarama maitai anaʻe tatou i te auraa hohonu o teie mau parau, i reira tatou e ui ai ia tatou iho e, ‘Eaha te tumu rahi o te oraraa nei, e eaha ta tatou tiaʻiraa i roto i te oraraa a muri aʻe, inaha, te tiʻaturi nei tatou i te hoê oraraa i muri aʻe i teie oraraa?’ Noa’tu e no tei hea haapaʻoraa ratou, fatata te mau taata atoa teie e hiʻo nei i te hoê oraraa ua rau te huru o to’na tatararaa. Mai te mea e, ua tano toʻu manaʻo, e riro ïa tatou pauroa i te hinaaro i te papaʻi i niʻa i to tatou menema e, ‘Ua tae maitai au i te fare,’ ei parau faaite i te ohipa o to tatou oraraa.2

Te mau haapiiraa a Harold B. Lee

Eaha te opuaraa o to tatou oraraa tahuti nei?

Eaha te opuaraa o te oraraa nei … ? Te pahonoraa hoê roa, e iteahia i roto i te hoê irava o tei faaite mai i te opuaraa a te Atua i to’na horoʻaraa mai i te ora i te taata atoa, e ua faataa-maitai-hia taua opuaraa i roto i te hoê heheuraa i horoʻahia i te peropheta Mose ra: “Inaha, o teie hoi taʻu ohipa e toʻu hanahana hoi, ia faatupu i te tahuti ore e te ora mure o te taata nei.”[Mose 1:39]. Mai te mea e, e huti te hoê taata i to’na aho no te hoê taime iti poto noa i roto i te oraraa tahuti nei, e i muri iho, pohe atu ai, e aore râ, mai te mea e, ua ora oia i te matahiti o te tumu raau, ua tupu ïa te opuaraa a to tatou Metua mai te mea e, ua roaa ia’na te tahuti ore. E teie nei mea o tei parauhia te ora mure ore, ua titauhia ïa i te hoê taata ia ora i te hoê oraraa e tiʻa ai ia’na ia farii i te ora mure ore i mua i te aro o te Atua te Metua e te Tamaiti.3

I roto i te ao varua, e tamarii te taata na te Atua. Ua hamanihia te fenua nei e ua faanahonahohia ei vahi parahiraa no te mau varua o te raʻi tei fanauhia mai i roto i te tino pohe noa no te “tamata ia ratou i reira, ia ite …e, e haapaʻo anei ratou i te mau mea atoa ta te Fatu to ratou Atua e faaue ia ratou ra.” [Hiʻo Aberahama 3:25]. Te tumu te Atua i na reira ai, “no te faatupu [ïa] i te tahuti ore e te ora mure ore” e aore râ, ei faaiteraa i te manuïa o te oraraa tahuti nei, e nehenehe atoa e parau e, no te faahoʻi i te mau varua atoa i mua i te aro o “taua Atua ra o tei horoʻa i te ora ia ratou” e i roto i te hoê tino tiʻa faahou e ore e pohe faahou e o tei maitai roa, ia ora e a muri noa’tu i mua i te aro o te Fatu to tatou Orometua e te Metua no tatou paatoa.4

Na te [Peresideni Georges F. Richards] i faatia mai i teie nei aamu, e aamu no te hoê taurearea o tei hinaaro roa ia roaa to’na maramarama. Aita e nehenehe i to’na na metua ia afaʻi ia’na i te fare haapiiraa tuarua, no reira, ua haere avae noa’tura oia e tae atura i te fare haapiiraa tuarua o te oire; e i to’na imi-itoito-raa, ua iteahia ia’na te hoê vahi [i reira] oia i tarahu ai i to’na faaearaa e ta’na maa. I muri aʻe ra, ua horoʻa mai te hoê o to’na mau orometua haapii nana, te hoê ohipa tapu raau no te aufau i ta’na haapiiraa. I te iteraa te tahi atu mau orometua e, e mea ite oia i te tapupu raau, ua faaue atoa aʻera ratou ia’na ia tapu i ta ratou raau. Aita i maoro, ite aʻera oia e, aita to’na e taime faahou no te haere i te fare haapiiraa tuarua, e ua tupu to’na oaoa i to’na manuïaraa i roto i te ohipa tapupu raau.

E faaiteraa teie no te hoê huru e fariihia e rave rahi o tatou. Ua haere mai tatou i niʻa i te fenua nei no te hoê opuaraa papu maitai— oia hoi, te rave-faaoti-hua-raa i to tatou iho ora, e aore râ, e nehenehe atoa e parau e, no te faaineine i te oraraa i muri nei, e oraraa mure ore. Mai te mea ra e, ua moʻehia i te tahi pae o tatou ta tatou opuaraa, e ua mauruuru noa tatou i te taoʻa e te roo ta te oraraa nei i horoʻa mai, oia hoi, ua mauruuru noa tatou i te ohipa “tapupu raau.”5

E tiʻa anei ia tatou, tatou tei farii i te iteraa papu [no niʻa ia Iesu] … ia tiʻaoro atu i to tatou Metua ma to tatou aau atoa: “E te Fatu, eaha vau, eaha to oe hinaaro?” [Ohipa 9:6].

E mai te mea e, e pure tatou ma te aau tae mau e ma te faaroo, e horoʻahia mai ia tatou te pahonoraa i ta tatou pure mai roto mai i te mau papaʻiraa. Ua horoʻahia mai te pahonoraa o tei faahiti-pinepine-hia, i tera taime e tera taime, oia hoi, te mau mea atoa ta tatou e rave, ia ravehia ïa “ma te mata rotahi i te hanahana o te Atua ra.” [PH&PF 82:19]. Eaha te hanahana o te Atua? Ua parau atu te Fatu i te reira ia Mose:

“… teie hoi taʻu ohipa e toʻu hanahana hoi—ia faatupu i te tahuti ore e te ora mure ore o te taata nei.” (Poe Taoʻa Rahi, Mose 1:39).

Ma taua opuaraa i mua ia tatou, ma hiʻo atu i te mau mea e rave rahi o te oraraa nei, e mai te mea e, ua faaauhia ta tatou mau ohipa atoa, e ta tatou mau faaotiraa atoa i niʻa i te huru oraraa i reira e tiʻa ai ia tatou ia tiʻa i mua i te aro o te Fatu to tatou Metua i te Ao ra, ia roaa, oia hoi, ia farii i te ora mure ore.6

I roto i te mau papaʻiraa moʻa, i roto hoi i te mau papaʻiraa a te feia faatere faaurûhia o te Ekalesia, e i roto i te mau tuatapaparaa, e nehenehe e parau e, te ora mure ore, o te oraraa ïa i pihaʻi iho i te mau Taata mure ore, te Atua Metua e Ta’na Tamaiti o Iesu Mesia. E parau poto noa tatou e, te ora mure ore o te ora ïa o te Atua. …

No te titau ia tapaʻe i teie faito teitei tiretiera, e mea tiʻa tei titauraa ia riro ei titauraa hopea ore no te mau taata tahuti atoa.7

Ua ineine anei tatou no te tiʻa atu i mua i te haavâraa a te Atua?

E tiʻa outou paatoa … i mua i “te haavâraa a Tei Moʻa i Iseraela nei … ei reira e tae mai ai te haavâraa ra … mai tei au i te haavâraa moʻa a te Atua.” (2 Nephi 9:15). E mai te au i te orama a Ioane ra, “E heua ihora na buka ra: e heua ihora hoi te tahi buka oia te buka ora ra: e haavâhia ihora taua feia i pohe ra i te mau parau i papaʻihia i roto i taua na buka ra, i ta ratou ra mau ohipa.” (Apokalupo 20:12). Teie “mau buka” e parauhia nei, “te parauhia ra ïa no te mau papaa parau [no ta outou mau ohipa]i haapaʻohia i niʻa i te ao nei. … Te buka no te ora, o te papaa parau te reira o te haapaʻohia nei i te raʻi ra.” (PH&PF 128:7). O outou o tei ora ma te parau tiʻa e ua pohe ma te ore e riro ei mau tavini no te hara, e aore râ, o tei tatarahapa i ta outou mau hara ma te aau tae mau, e tomo ïa outou i roto i te “faaearaa o te Fatu,” oia te faaearaa tei parauhia “te îraa ïa no te hanahana o te Fatu.” [Hiʻo PH&PF 84:24].8

I roto i te mau papaʻiraa faaurûhia, ua faaitehia ia tatou e, “Na ta tatou mau parau tatou e faahapa, (e aore râ, e faateitei), na ta tatou mau ohipa atoa tatou e faahapa (e aore râ, e faaitoito )… [a hiʻo Alama 12:14], ia arataihia’tu tatou i mua i te aro o te Haavâ Rahi no tatou paatoa, ma te tiʻaturi e, e farii tatou i te haapoupouraa a te Fatu: “Ua tiʻa roa, e teie nei tavini maitai e te haavare ore.” [Mataio 25:21]. Taaʻe noa’tu te aratairaa i matarohia e te feia no te ohipa faaroo, oia hoi, o te Aposetolo Paulo te tiaʻi uputa no te oraraa i muri aʻe i teie oraraa, ua faaitehia mai ia tatou e, “e te tiaʻi uputa ra, o Tei Moʻa ïa i Iseraela nei; e aore oia i tarahu i te tavini i reira ra.” (2 Nephi 9:41).9

Te hade rahi aʻe e mamaehia e te hoê taata, o te amaraa ïa te manaʻo o to’na aau. Te parau ra te mau papaʻiraa moʻa e, na to- ’na mau manaʻo oia e faahapa mai, e roaa ia’na te hoê haamanaʻoraa maramarama i te mau mea atoa o to’na oraraa (hiʻo Alama 12:14; 11:43). Te haamanaʻo ra outou i roto i te mau papaʻiraa moʻa, te parauhia ra no te buka ora a te Arenio, e papaa parau no te oraraa o te taata nei, o te haapaʻohia nei i te raʻi ra. … E haavâhia te taata mai te au i te mau papaa parau i haapaʻohia no to tatou nei oraraa. (Hiʻo PH&PF 128:6–7). I teie nei, ia ore e roaa ia tatou taua faito teitei o te hanahana ra, e ia ite hoi tatou i te mea i erehia e tatou nei, ei reira te manaʻo o te aau e ama ai, e te manaʻo nei au e, e riro te reira ei ohipa mauiui mau no te hoê taata, hau atu i ta te auahi e faatupu.10

Ia tomo anaʻe tatou na roto i te uputa o te pohe … e parau mai Oia ia tatou e, “I teie nei, ua rave outou i toʻu iʻoa i niʻa ia outou iho. Eaha te ohipa i ravehia e outou i toʻu iʻoa? Outou e te mau melo o taʻu ekalesia, ua faaino anei outou i te iʻoa o te Fatu ra o Iesu Mesia? A feruri na, ia faatuatua mai oia i te mata, a feruri na, ia tairiiri mai Oia i To’na upoo a huri mai ai i te tua e a haere ê atu ai. … I teie nei, a feruri na, ia farerei anaʻe tatou Ia’na, e itehia te mata ataata i niʻa Ia’na. E hohora mai Oia i To’na na rima farii ia tatou, ma te parau mai ia tatou e, “E taʻu tamaiti, e taʻu tamahine, ua haapaʻo maite oe i niʻa i te fenua. Ua tapeʻa maite oe i te faaroo. Ua oti ta oe ohipa. I teie nei, te vai nei te hoê korona i faaineinehia no oe i roto i toʻu basileia.” [Hiʻo 2 Timoteo 4:7–8]. Aita taʻu e nehenehe e feruri i te tahi atu oaoaraa rahi i te ao atoa nei, tei hau atu i taua farereiraa i mua i te aro o te Manahope, i roto i taua ao ra a muri aʻe.11

Nahea tatou ia faaineine ia tatou no te farerei i te Fatu?

Ua horoʻa mai te Fatu ia tatou nei i te tahi tau mahana hau atu, e aore râ, te tahi tau hepetoma hau atu, e aore râ, te tahi tau matahiti hau atu a tere ai hoi te tau—aita e faataaraa e eaha te roaraa— i te mea e, i roto i te taiʻoraa a te Manahope, e faufaa rahi to te mahana faaineineraa tataʻitahi. Ua parau te hoê peropheta e, “Teie nei oraraa te taime ia faaineine te taata ia farerei i te Atua; oia ïa, o te mahana ïa, te mahana o teie nei oraraa, ia rave te taata i ta ratou ohipa. … Inaha hoi, ia faaroaroa outou i te mahana e tatarahapa ai outou ra, e ia tae mai i te pohe, … e tamau te diabolo ia outou no’na iho.” (Alama 34:32, 35).12

E mea tiʻa ia tatou ia haamanaʻo e, aita e taaʻeraa rahi i rotopu i te pohe-oioi-raa tatou e aore râ, ia paari tatou a pohe ai; e ere te taime e pohe ai tatou te mea faufaa; te mea faufaa râ, o te huru ïa o to tatou ineineraa a pohe ai tatou. Teie te mahana e faaineine ai te taata ia ratou no te farerei atu i to ratou Atua. E maitai rahi To’na i te mea e, ua horoʻa mai oia ia tatou nei i te hoê tau tamataraa i reira hoi te taata e haamaitai roa ai ia’na.13

Teie te mahana e hamata ai tatou i te imi i to tatou varua. Ua itehia anei ia outou e, eaha te faaueraa faufaa roa aʻe i te mau faaueraa no outou i teie mahana? … E hamata anei outou i te rohi i niʻa i te reira i teie mahana? E aore râ, e tiaʻi anei outou e tae atu i te taime ua taere roa? E parau te tamarii e, “Oia, ia rahi mai au, e rave ïa vau i tera e tera ohipa.” Eaha ïa te reira mau ohipa? Ia rahi anaʻe oia, … e parau oia e, “Ia faaipoipo-anaʻe-hia vau, e rave ïa vau i tera e tera ohipa.” E ia oti anaʻe oia i te faaipoipohia, e taui pauroa te mau mea atoa, e “Oia, ia faatuhaahia anaʻe au.” E ia tae oia i te faatuhaaraa, te farara mai nei te hoê mataʻi toetoe i niʻa ia’na, e ua taere roa to’na ite-taʻue-raa e, ua ere oia i te mau mea atoa. E ua taere roa ïa. E taime iti rahi roa to’na, e oraraa taatoa. Aita râ oia i haafaufaa i te reira. I teie nei, i teie mahana, teie te mahana e haamata ai tatou i te rave i te hoê mea no niʻa i te reira, hou a taere roa ai.14

Te haamanaʻo nei au i te hoê aamu tei faatiʻahia mai iaʻu i te fenua Hawaii i te tau mahanahana i mairi aʻe nei, no niʻa i te hoê tamahine iti naʻinaʻi tei afaʻi mai i to’na hoa i to’na utuafare. Te hauti noa ra raua, area te mama ruau ra, tei roto ïa i te fare i te taiʻo-noa-raa i te bibilia. I te mau taime atoa e haere mai teie tamahine i te fare, e ite oia i te mama ruau te taiʻo noa ra i te bibilia, e i te pae hopea, ua parau atu oia i te mootua e, “Eaha to oe mama ruau e taiʻo noa ai i te bibilia?” Pahono atura te mootua iti e, “A, te rû nei toʻu mama ruau i te tamau i te parau no ta’na hiʻopoaraa hopea.”

Aita oia i hape roa. E te feruri nei au e, e mea tano roa ia feruri maite tatou i te faufaa no te tamauraa tatou i te parau no te hiʻopoaraa hopea.15

Ehia taime to outou faataere-noa-raa i te mahana no te tatarahapa i ta outou mau ohipa tiʻa ore? E tiʻa’tu tatou i mua i te haavâraa a te Hiʻo Parau Tiʻa, inaha, e hiʻo oia i to tatou mau aravihi, e to tatou mau otiʻa, te mau raveʻa i horoʻahia ia tatou, e tae noa- ’tu i to tatou mau vahi fifi. Te taata o tei rave i te hara e ua tatarahapa, e i muri aʻe ra, rave ihora i te mau ohipa maitai i roto i to’na oraraa, e iti aʻe ïa tei erehia e a’na i taua mahana haavâraa parau tiʻa ra i tei erehia e te taata tei ore i rave i te mau hara rarahi roa, tera râ, aita oia i rave i te mau mea e oti ia’na i te rave ia au i to’na aravihi e ia au hoi i te raveʻa i horoʻahia ia’na.16

A parahi ai tatou i ô nei i teie mahana, ma te hiʻo maite i to tatou oraraa, a feruri na e, e tupu mai te hoê mea ia haere atu tatou i rapae i teie nei amuiraa, e ua tapeʻahia to tatou ora. Te vai ra anei te tahi mau ohipa oti ore i te ravehia e tatou hou a tae mai ai taua taime ra? … Te vai ra anei te tahi mau hapehape o te titauhia ia faaafaro hou a tae mai ai taua taime ra? Te vai ra anei te tahi mau hoa to outou i te tahi atu pae e tiaʻi maira ia outou e o ta outou e oaoa ia farerei atu mai te mea e, e faaoti outou i te tahi mau ohipa i titauhia ia outou ia rave i teie mahana? Ua ineine anei outou no te farerei i te mau hoa i reira, i te mea e, ua rave outou i te mau mea atoa e tiʻa ia ravehia e outou no te oaoa o ta ratou mau tiaʻiraa? Te vai ra anei te tahi mau hara ta outou o te titauhia ia tatarahapa hou a hoʻi atu ai outou i Ia’na ra o tei horoʻa mai i te ora ia outou ra?17

I ô nei e i teie nei i roto i te tahuti nei, ua horoʻahia ia tatou tataitahi te raveʻa no te maitiraa i te huru o te ture ta tatou e maiti e, e haapaʻo tatou. Te ora nei e te haapaʻo nei tatou i teie nei i te mau ture tiretiera, e na te reira e faariro ia tatou ei mau taata titau i te hanahana tiretiera, e aore râ, te ora nei tatou i te mau ture teretetiera, e na te reira mau ture ïa e faariro ia tatou ei mau taata titau i te hanahana teretetiera, e aore râ, te ture tiretia. Na te huru o to tatou haapaʻo i te mau ture o teie mau basileia rau i roto i te tau o te oraraa tahuti i niʻa i te fenua nei, e faataa i te parahiraa e parahihia e tatou i roto i te mau ao mure ore.18

Nahea outou ia faaineine ia outou no te farerei i te Fatu? … Ua parau te Fatu e, “No reira, a haamoʻa na outou ia outou iho ia riro to outou manaʻo rotahi i te Atua ra, e e tae mai ïa te mau mahana e ite ai outou Ia’na ra; … e e na reirahia i to’na ihora tau mau, e i to’na iho raveʻa, e mate au hoi i to’na iho hinaaro.” (PH&PF 88:68). Teie te faanahoraa Ta’na i horoʻa mai ia tatou nei i roto i te hoê heheuraa …, “Oia mau, te na reira mai nei te Fatu: E tupu mai â teie o te mau varua atoa o te faaruʻe i ta’na mau hara ra e o te haere mai iaʻu nei, e o te pii mai i toʻu nei iʻoa, e o te haapaʻo i toʻu nei mata e e ite mai hoi e te vai nei au.” [PH&PF 93:1].19

Eaha te utuʻa a te taata e ora i te oraraa “e tiʻa ai ia’na ia ite e, te ora nei te Atua e o Iesu te Mesia”?

Te raʻi ra, mai te au i to tatou iteraa, o te vahi ïa e parahihia e te feia parau tiʻa, ia faaruʻe mai ratou i teie oraraa i te fenua nei, e e vahi hoi i reira te Atua e te Mesia e parahi ai. Te parau ra te Aposetolo Paulo no niʻa i teie huru oaoa, “Aore i hiʻohia e te mata ra, aore i faaroohia e te tariʻa ra, aore hoi i ô i roto i te aau o te taata ra, o ta te Atua ïa i vaiiho no te feia i hinaaro Ia’na ra” (1 Korinetia 2:9).20

No te mau taata e rave rahi, ua rau te auraa no te parau ra, te manuïaraa, area no te mau tamarii atoa a te Atua ra, o te iteraa ïa Ia’na e te vai-maitai-raa i pihaʻi iho Ia’na.21

Hoê noa iho titauraa i roto i te ohipa a to tatou Metua, oia hoi, i te pae hopea, ia oti ta tatou ohipa i niʻa i te fenua nei, noa’tu e, e taime poto roa e aore râ, e taime roa, ua titau-atoa-hia ia tatou ia upootiʻa i niʻa i te ao e ia roaa te tiʻaraa o taua parahiraa ra o tei parauhia te Basileia Tiretiera.22

Te taata e ora i te hoê oraraa e tiʻa ai ia’na ia ite e, te ora nei te Atua e o Iesu te Mesia, e o tei hinaaro hoi ia tiʻaoro tamau Ia’na ia ite e, ua fariihia anei to’na haerea, o te taata ïa e ora nei i te îraa o te oraraa i ô nei, e o te faaineine nei no te ao tiretiera, oia hoi, te oraraa e a muri noa’tu i pihaʻi iho i to’na Metua i te Ao ra.23

E faahaamanaʻo faahou atu â vau ia outou ia feruri maite i te fafauraa nehenehe a te Fatu i te feia haapaʻo maitai atoa:

“E mai te mea ua rotahi to outou mata i toʻu hanahana ra, e faaîhia to outou mau tino paatoa i te maramarama, e e ore roa hoi te pouri i roto ia outou na; e o te tino o tei faaîhia i te maramarama ra e ite ïa i te mau mea atoa.” (P&PF 88:67).

E te taata e imi i te reira, e roaa ïa ia’na taua iteraa aueue ore ra, e na te reira e tuu papu i to’na avae i niʻa i te eʻa o te aratai papu i te titauraa hanahana o te tahuti ore e te ora mure ore, o taʻu ïa pure haehaa.24

Te Mau manaʻo Tauturu no te Haapiiraa e te Aparauraa

  • Eaha te mau mea i riro ai tatou i te tahi mau taime mai teie taurearea tapupu raau?

  • Eaha te mea e tauturu ia tatou ia feruri tamau noa i te mau mahana atoa i te titauraa o te hoi- papu-raa i to tatou Metua i te Ao ra?

  • Nahea tatou i te maiti i teie nei i te parahiraa e parahihia e outou i roto i te mau ao mure ore ra? Eaha te faahopearaa o te ohipa faataere noa i to outou faaineineraa no te tia’tu i mua i te haavâraa a te Atua?

  • Eaha ta tatou e rave mai te mea e horoʻa mai â te Atua ia tatou hoê aʻe mahana faahou?

  • Eaha te auraa no te parau, ia ora ma te mata rotahi i te hanahana o te Atua? (Hiʻo PH&PF 88:67–68).

  • Eaha te auraa ia rave i niʻa ia outou iho i te iʻoa o te Fatu o Iesu Mesia? Eaha ta tatou e rave no te faatura i To’na ra iʻoa?

  • Eaha ta outou taiʻoraa i te mau haapiiraa a te Peresideni Harold B. Lee i haapii mai ia outou no niʻa i te huru no te hoʻipapu- raa i te Atua ra?

Faahororaa

  1. Be Loyal to the Royal within You, Brigham Young University Speeches of the Year (20 no Atopa 1957), api 10–11.

  2. Ye Are the Light of the World (1974), api 261–62.

  3. Aʻoraa tei horoʻahia i te hunaraa o Aldridge N. Evans, 7 no Tenuare, 1950, Aupúpú Haaputuraa Parau no Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Moʻa i te Mau Mahana Hopea Nei, 4.

  4. “The Sixth Commandment: Thou Shalt Not Kill,” in The Ten Commandments Today (1955), api 87.

  5. “Elder Lee Recalls Counsel Given by Pres. Richards to Family, Associates,” Deseret News, 16 no Atete 1950, tuhaa no te Ekalesia, api 2, 4.

  6. I roto i te Conference Report, Atopa 1946, api 145.

  7. “Eternal Life,” Instructor, Atopa 1966, api 378.

  8. Decisions for Successful Living (1973), api 186–87.

  9. “The Greatest Need in the World Today,” te Aʻoraa i Utah State University baccalaureate, 5 no Tiunu 1970, Aupúpú Haaputuraa Parau no Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Moʻa i te Mau Mahana Hopea Nei, 6.

  10. The Teachings of Harold B. Lee, neneʻihia e Clyde J. Williams (1996), 67.

  11. Aʻoraa tei horoʻahia i te amuiraa Tĭtĭ no Detroit, Atete 1958, te piha haaputuraa parau a Harold B. Lee i Te Fare Haapiiraa Tuatoru no Brigham Young, 6–7.

  12. Aʻoraa tei horoʻahia i te hunaraa o Irene Tolman Hammond, 18 no Mati 1968, Aupúpú Haaputuraa Parau no Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Moʻa i te Mau Mahana Hopea Nei, 5.

  13. Aʻoraa tei horoʻahia i te hunaraa o William G. Sears, 13 no Mati 1943, Aupúpú Haaputuraa Parau no Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Moʻa i te Mau Mahana Hopea Nei, 14.

  14. Aʻoraa tei horoʻahia i te mau tamarii haapiiraa e te feia faatere no te fare haapiiraa tuarua no Ricks, i te 3 no Mati 1962, Aupúpú Haaputuraa Parau no Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Moʻa i te Mau Mahana Hopea Nei, 20–21.

  15. The Teachings of Harold B. Lee, api 65–66.

  16. The Teachings of Harold B. Lee, api 67–68.

  17. Aʻoraa tei horoʻahia i te amuiraa Tĭtĭ no Detroit, 4–5.

  18. I roto i te Conference Report, Eperera 1947, api 46.

  19. “Preparing to Meet the Lord,” Improvement Era, Fepuare 1965, api 124.

  20. The Teachings of Harold B. Lee, api 77.

  21. Decisions for Successful Living, api 2.

  22. Aoraa tei horoʻahia i te hunaraa o Aldridge N. Evans, api 8.

  23. The Teachings of Harold B. Lee, api 614.

  24. Stand Ye in Holy Places (1974), api 319.

Ua haapii mai te Peresideni Harold B. Lee e, e mea tiʻa ia faatumuhia ta tatou haaraa i roto i te tahuti nei i niʻa i te “oraraa o te îraa o te oraraa i ô nei, e … o te faaineineraa no te ao tiretiera.”

Nene’i