Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 10: Te mana no te hi‘oraa


Pene 10

Te mana no te hi‘oraa

Na roto i te faaiteraa i to tatou ti‘aturiraa i te mau mahana atoa o to tatou oraraa, te tauturu ra ïa tatou i te haapaariraa i te i‘oa maitai o te Ekalesia e i te faaururaa ia vetahi ê ia haapa‘o i te Evanelia.

No roto mai i te oraraa o Heber J. Grant

No te faaite i te tapa‘o haamauruuru i te Peresideni Heber J. Grant, teie ta Elder John A. Widtsoe, no te Pŭpŭ Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo, i papa‘i, “Ua riro to’na oraraa ei haapiiraa no te mau taata atoa.”1 Ua parau atoa o Elder Samuel O. Bennion, no te Hitu Ahuru, i te parau no te hi‘oraa tei faaitehia e te Peresideni Grant: “E anaanatae rahi to’na i te ohipa maitai na te Fatu; o te Atua ana‘e ta’na e haapa‘o, e ua riro oia ei hi‘oraa maitai no te taata, e na roto i te reira, ua tupu te ohipa i te rahi e te hanahana.”2

Taaê noa’tu to’na faaiteraa i te hi‘oraa maitai, ua haapii atoa te Peresideni Grant e, e nehenehe i te mau melo tataitahi o te Ekalesia ia ora i te hoê oraraa o te haamaitai e o te faahanahana i te ohipa a te Fatu. Ua parau oia e, “Te taata a‘o rahi a‘e e te nehenehe i rotopu i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, o te tane ïa e aore râ te vahine o te haapa‘o i te Evanelia a te Fatu o Iesu Mesia.”3

I to’na taviniraa ei melo no te Pŭpŭ Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo, ua farii o Elder Heber J. Grant i te hoê rata no ô mai i te hoê hoa to’na e ere i te melo no te Ekalesia. I roto i te hoê a‘oraa na’na i roto i te amuiraa rahi, ua tai‘o mai o Elder Grant i te hoê tuhaa o taua rata ra no te haapapu i te titauraa ia faaite te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei i te hoê hi‘oraa maitai:

“ ‘E Heber:

“ ‘…Ua ite oe, taaê noa’tu to taua auhoaraa roa e te fatata roa ho‘i, ua tupu noa te maere rahi i roto ia‘u no te faaroo rahi o te mau tane e te mau vahine mai to oe te huru. E rave rahi taime to‘u parau-pinepine-raa, i roto i te mau tau‘araa parau e, te mau taata faaroo roa a‘e ta‘u i ite o te haapa‘o nei i te mau mea ta ratou e haapii nei, o te mau Momoni ïa no Utaha. E parau mau teie.’ ”

Ia hope ta’na tai‘oraa i teie parau iti, ua parau a‘era o Elder Grant e: “Te mauruuru nei au i te mea e, aita to‘u hoa i ite i te tabula i‘oa o te mau taata aita e aufau nei i ta ratou tuhaa ahuru, … no te mea i reira ra, aita vau i papu roa e, e parau faahou anei oia e, ‘te mau taata faaroo roa a‘e ta‘u i ite o te haapa‘o nei i te mau mea ta ratou e haapii nei, o te mau Momoni ïa no Utaha.’ Te oaoa nei au i te mea e, te mau Momoni tei matauhia e teie nei taata e ere ïa i te Momoni i roto i te i‘oa noa, ua riro râ ratou ei Feia Mo‘a mau i te mau Mahana Hopea nei. Ua roaa taua mana‘o no’na ra no ni‘a i te taatoaraa o te mau ‘Momoni‘ na roto i te mau taata ta’na i matau; e ua parau pinepine au i mua i te taata e, e hopoia na te Feia Mo‘a tataitahi i te mau Mahana Hopea nei ia faatitiaifaro i to ratou oraraa, ia riro to ratou huru ei faaururaa i te mau taata atoa ia faatura ia ratou, e na roto i te reira, e tupu atoa ïa te faatura i te mau taata atoa. E mea na roto i to tatou haapa‘o i te mau haapiiraa a to tatou Faaora e ti‘a ai i to tatou maramarama ia anaana i mua i te aro o te taata nei, ei reira te taata e hi‘o ai i ta tatou ohipa maitai e a haamaitai ai ratou i te Atua e a farii ai i te Evanelia a Iesu Mesia ra.”

Ua tamau â o Elder Grant i te tai‘o i taua rata ra: “ ‘Na tera i faatupu i te faatura…Te faaite nei to outou mau taata i to ratou mau ti‘aturiraa i te mau mahana atoa o to ratou oraraa, e te ora nei ratou mai te huru e, e mea faufaa te reira mau ti‘aturiraa to ratou…’ ”

I muri iho, ua parau maira o Elder Grant no ni‘a i teie rata:

“I teie nei, teie te faahitiraa parau ta‘u e hinaaro nei e tuu i roto i to outou feruriraa eiaha ia mo‘e faahou.

“ ‘Mai te mea e, te vaira te hoê mea (e ua reni to‘u hoa i te hoê reni ereere me‘ume‘u maitai i raro a‘e i te parau ra’ te hoê mea”) i roto i te hoê ti‘aturiraa, no ni‘a i te mure ore o te oraraa a muri a‘e, te vaira ïa te mau mea atoa i roto i te reira haapa‘oraa (e ua reni faahou to‘u hoa i te tahi reni ereere i raro a‘e i te parau ra “te mau mea atoa.”)

“Tatou te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, te ti‘aturi ra anei tatou i te reira? Te ite ra anei tatou i te puai o te parau a to‘u hoa? ‘‘Mai te mea e, te vaira te hoê mea i roto i te hoê ti‘aturiraa, no ni‘a i te mure ore o te oraraa a muri a‘e, te vaira ïa te mau mea atoa i roto i te reira haapa‘oraa.’ Te ti‘aturi ra anei tatou e, te vaira te mau mea atoa i roto i teie ti‘aturiraa no ni‘a i te mure ore o te oraraa a muri a‘e? E mai ta to tatou hoa e parau nei, te faaite mau ra anei tatou i to tatou mau ti‘aturiraa i te mau mahana atoa o to tatou oraraa, e te rave ra anei tatou i te ohipa mai te huru e, ua feruri mau tatou e, e mea faufaa taua mau ti‘aturiraa ra?”4

Te mau haapiiraa a Heber J. Grant

E hopoia na tatou te tapea-maite-raa e te haapuairaa i te hi‘oraa maitai o te Ekalesia.

Ua itehia tatou i teie nei no to tatou huru—e mau taata afaro e te mata‘u i te Atua; e na roto ana‘e i to tatou haapa‘oraa i te Evanelia, e te iteraa e, e parau mau te reira, e ti‘a ai ia tatou ia haamou i te mau mana‘o ti‘a ore, e faatupu ai i te mana‘o maitai, e e arata‘i mai ai i te tahi atu mau taata i pihaiiho ia tatou nei.

Ua tupu teie huru no te mea ua roaa te iteraa ia tatou, e no te mea e rave rahi te taata tei haapa‘o i te reira. E hopoia na te taata tataitahi i rotopu ia tatou nei ia tapea maite e ia haapuai i te hi‘oraa maitai o teie Ekalesia, e mai te mea e, e haapa‘o outou e o vau nei i te Evanelia a Iesu Mesia, te haamaitai ra ïa tatou i te ohipa a te Fatu tei faati‘a-faahou-hia i ni‘a i te fenua nei i roto i teie tau tuuraa Evanelia.

Te mauruuru nei au na roto i te tupuraa teie huru, e ua î roa to‘u aau i te mauruuru i te Fatu no te tauiraa rahi tei tupu, e te ti‘aturi nei au e, te mau tane e te mau vahine atoa e melo ratou no teie Ekalesia, e faauruhia ratou no te faaoti papu maitai e, e haapa‘o ratou i teie Evanelia ia riro ho‘i to ratou oraraa ei haapiiraa i te parau mau o te reira Evanelia.5

Te mau faainoraa i ni‘a i te Ekalesia, te mau hamani-ino-raa e te mau haavareraa no ni‘a i to tatou mau taata, ua faatata te reira i te ore pauroa no te mea, te ite nei te taata i te hinaaro o to tatou aau, aita to tatou e hinaaro iino i ni‘a i te feia e faaino nei ia tatou. Ua tauturu te Fatu ia tatou i te mau taime e rave rahi ia faahoa i te tahi mau taata tei riro na ei enemi no tatou. Ua ite ratou e, e tavini no te Fatu te Feia Mo‘a atoa i te mau Mahana Hopea nei, e te hinaaro nei ratou ia ite eaha ta te Fatu e hinaaro ia rave ratou, e noa’tu e, e mea taaê roa to ratou hinaaro i to tatou, te ite nei râ te taata e, te hoê Feia Mo‘a mau i te mau Mahana Hopea nei, o te hoê ïa taata e ti‘a ia ti‘aturihia i roto i te mau mea atoa, no te mea, to’na hinaaro, o te iteraa ïa i te mana‘o e te hinaaro o te Atua. E feruri paha ratou e ua hape tatou, tera râ, e ite ratou i to tatou parau ti‘a e te paieti ho‘i.6

E haere outou i te vahi ta outou e hinaaro e haere i rotopu i te mau peresibutero no Iseraela, a ratere na te tahi pae e tae atu i te tahi pae o te Ekalesia, ei reira outou e ite ai i te iteraa papu e ama ra i roto i te aau o te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei no te faaite e, na te Atua Manahope teie ohipa e na ta’na Tamaiti o Iesu Mesia i faati‘a i te reira. Ua itehia ia outou teie iteraa papu, e ua faaroo outou i te faaite-raa-hia te reira, tera râ, te ora tamau ra anei tatou mai te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei te huru? Te ora ra anei tatou mai tei titauhia ia tatou ia ora, ia au i te iteraa papu rahi tei tuuhia mai i roto ia tatou? Te haapa‘o ra anei tatou i Ta’na mau faaueraa mai tei titauhia ia tatou? E nehenehe ta tatou e parau e, tei ni‘a i to tatou tapono te hopoia no te tapea-maite-raa i te roo o te Ekalesia, tatou paatoa.7

Ia haamaitai mai te Fatu i te mau taata no Ziona. E mata na tatou i te haapa‘o i ta’na mau faaueraa ia nehenehe i te mau taata atoa, na roto i te iteraa i ta tatou mau ohipa, to tatou parau ti‘a, to tatou paieti, ia faatura mai ia tatou, noa’tu te ti‘aturi nei ratou i to tatou faaroo e aore râ aita.8

Te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei e rave i te ohipa ti‘a ore, e riro ratou i te faaino ia ratou iho e i te parau mau.

Te parau nei â vau e, te hoê Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei e rave i te ohipa ti‘a ore, e faautuahia ïa oia eiaha no taua ohipa ti‘a ore ana‘e ra, no te ino atoa râ ta’na i faatae mai i ni‘a i te Ekalesia. Mai te mea e, e inu te hoê taata no te ekalesia i te ava, e ite paha te hoê taata ia’na, e o te reira paha te hoho‘a matamua o te hoê Momoni ta’na i ite. E parauhia ïa oia e Momoni, e na roto ia’na, ua haavahia ïa te taatoaraa. Te taata tei ite i te reira, e parau oia e, “Mai te mea e, tera te huru o te Momoni, aita ïa vau e hinaaro i te hoê noa a‘e o te reira”, e ia faaroo oia i te a‘oraa a te hoê Momoni, e faaatea oia ia’na i te reira. No reira, e rave rahi hara e tapiri i te uputa o te aau o te mau taata i te Basileia o te Atua.9

E mea ha‘iha‘i roa ta te pororaa e ta te parau, maori râ, ua tuea to tatou oraraa i te mau mea ta tatou e haapii.10

I te hoê taime ua horo‘a te hoê taata i te hoê a‘oraa nehenehe roa. I muri a‘e na ô maira te hoê o to’na mau hoa e: “Ua ite oe, e mea nehenehe roa ta oe a‘oraa, mea faahiahia mau, tera râ, no te puai te maniania o ta oe mau ohipa i rave, aita’tura vau i faaroo i te hoê noa a‘e o ta oe mau parau.”11

Ua faaroo a‘e nei au i te hoê taata aravihi i te paraparauraa i roto i te mau tamaaraa rarahi, i te paraparauraa i te tahi atu taata no ni‘a i te faaroo o te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei. Te na ô ra oia e, “No te aha, te mau ‘Momoni, ‘ te feia e haapa‘o nei i ta ratou haapa‘oraa, aita ratou e inu i te ti, te taofe, e puhipuhi i te avaava e aore râ e inu i te ava.” Na ô atura te tahi taata e, “Aita vau e ti‘aturi i te reira parau.” Na ô atura taua taata ra e, “E parau mau teie.”

Te parahi ra teie na taata toopiti e ere i te “Momoni” i ni‘a i te hoê o te mau amuraa maa no taua tamaaraa ra. I reira, haere mai nei te hoê “Momoni.” Na ô a‘era te taata e paruru ra i te “Momoni” e, “Teie te hoê Momoni. E parahi oia i pihai iho ia taua. Te parie nei au ia oe e, eita oia e inu i te taofe.” Ua fariihia te parie. Ua inu ihora te “Momoni” i te taofe! Ia haere atu raua i rapae, na ô ihora te taata tei pau e, “ Aita vau e ti‘aturi faahou i taua taata ra, oia o te poro nei e, te ti‘aturi nei oia e, ua horo‘a mai te Atua i hoê heheuraa na roto ia Iosepha Semita, no te parau i te taata ia haapae i tera mau mea, e teie nei, te haere mai nei oia i ô nei, e te haapa‘o ore nei i te mau haapiiraa a to’na peropheta i mua i te mau taata atoa. Ua ti‘aturi ho‘i au i taua taata ra, i teie nei râ, aita vau e ti‘aturi faahou ia’na.”12

Mai te mea e haapa‘o tatou i ta tatou haapa‘oraa, e anaana ïa to tatou hi‘oraa maitai mai te hoê maramarama i mua i to te ao atoa.

Te hinaaro nei au e parau i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei e, e mea faufaa no tatou, tatou tei farii i te iteraa papu no ni‘a i te hanahana o te ohipa ta tatou e rave nei, ia faatitiaifaro i to tatou oraraa i te mau mahana atoa, ia tupu te hanahana i roto i te ohipa a te Atua na roto i te mau ohipa maitai ta tatou e rave, ia anaana ho‘i to tatou maramarama, e ia hi‘o te taata i ta tatou ohipa maitai, e ia haamaitai ratou i te Atua [a hi‘o Mataio 5:16]. Aitâ e taata i ni‘a i te tino o te fenua nei i haamaitaihia a‘e nei mai te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei te huru; aitâ e nunaa taata i farii a‘e nei i te mau faaiteraa e rave rahi o te maitai e te aroha e te faaoroma‘i o te Atua mai tei tuuhia mai i ni‘a ia tatou nei, e te parau nei au e, e mea ti‘a ia tatou, hau atu i te tahi atu mau taata i ni‘a i te fenua nei, ia ora i te oraraa mai to te Atua ra te huru e te afaro ho‘i.13

Ua parau te Faaora i Ta’na mau pipi e, o ratou te miti no te fenua nei, ia maaro râ te miti ra, ua riro ïa ei mea faufaa ore, e faaru‘ehia ïa e e taataahihia e te avae taata. Ua parau atoa oia ia ratou e, o ratou te maramarama o teie nei ao, e oire faati‘ahia i ni‘a i te mou‘a ra, e ore ïa e mo‘e. Ua parau oia ia ratou e, e ore ho‘i te taata nei e tutui i te lamepa a tuu ai i raro a‘e i te farii, ei ni‘a râ i te vairaa ra ia maramarama to te fare atoa ra. E ua a‘o oia ia ratou ia anaana to ratou maramarama e ia hi‘o te taata i ta ratou ohipa maitai, e ia haamaitai i te Atua ra. [A hi‘o Mataio 5:13–16]

Ua tano teie a‘oraa no tatou. O tatou te maramarama o teie nei ao. Ua roaa ia tatou te faaururaa a te Atua Manahope ra. Ua roaa ia tatou te iteraa papu no ni‘a i te Evanelia, e ua ite tatou e, te ora nei te Atua, o Iesu te Mesia, e peropheta mau o Iosepha Semita na te Atua… Tei roto teie iteraa papu i te aau o te Feia Mo‘a tataitahi i te mau Mahana Hopea nei i te amaraa. I teie nei, te ora ra anei tatou ia ti‘a i ta tatou ohipa maitai ia haamaitai i te ohipa a te Atua? E ti‘a anei i to tatou hi‘oraa ia peehia e te mau taata atoa? Te faaite ra anei tatou na roto i to tatou hi‘oraa e, e faaroo to tatou i te Evanelia?14

Te parau nei â vau e, e hopoia papu maitai na te melo tataitahi e te mau melo atoa o Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei ia faatitiaifaro i to ratou oraraa ia riro to ratou hoho‘a ei hi‘oraa na te mau taata atoa, e na roto i te reira, e tae mai ai te mau haamaitairaa i ni‘a ia ratou iho e to ratou huaai, e e faatupu atoa ai ho‘i i te auhoaraa i te ohipa na te Fatu. Ia riro teie e titauraa teitei roa na te Feia Mo‘a atoa i te mau Mahana Hopea nei.15

Te pure nei au ia tauturu mai te Atua to tatou Metua i te ao ra ia tatou ia vai parau ti‘a noa e te paieti i mua ia’na, e na roto i to tatou haapa‘o, to tatou haavare ore i te taata, e na roto i to tatou oraraa afaro, e faaite tamau noa tatou e, e mau tavini mau tatou no te Atua ora, ma te tutava tamau i te haaparare i te Evanelia a Iesu Mesia.16

E nehenehe to tatou hi‘oraa maitai e arata‘i ia vetahi ê ia imi i te faanahonahoraa no te ora e te faaoraraa.

E mata na te Feia Mo‘a tataitahi i te mau Mahana Hopea nei ia haapa‘o i te Evanelia, ia ti‘a i te parau mau ia porohia na roto i to ratou hoho‘a.17

Te taata a‘o rahi a‘e e te nehenehe i rotopu i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, o te tane ïa e aore râ te vahine o te haapa‘o i te Evanelia a te Fatu o Iesu Mesia. “Faaite mai i to oe faaroo na roto i ta oe ohipa” tera ïa te mea faufaa a‘e. Te parau ra o Iakobo e, e faaite oia i to’na faaroo na roto i ta’na ohipa, e te faaroo ho‘i aore e ohipa ra, e mea pohe ïa. E au ïa mai te tino aore e varua to roto. [A hi‘o Iakobo 2:17–18, 26.]… Mea na roto i ta tatou mau ohipa, te haapa‘oraa i to tatou faaroo e to tatou itoito, e nehenehe ai ta tatou e poro i teie Evanelia. Te haamata nei te mau taata o te ao nei i te ite, i te maramarama e te mau hotu no roto mai te Evanelia a Iesu Mesia, mai tei haapiihia e te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, ei mau hotu maitai ïa… Te hoê haapiiraa rahi roa ta te Faaora i tuu mai Oia ïa: “Na roto i to ratou hotu, e ite ai outou ia ratou” [Mataio7:20]. Aita vau i ite i te tahi atu mau pŭpŭ taata oaoa, iroto i to ratou mau utuafare, ta ratou mau ohipa, te haapa‘oraa maoti râ, te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei. Aita vau e parau ra no te mau Momoni haapa‘o ore.18

Ia haamaitai mai te Atua ia outou tataitahi e ia outou paatoa na. E mata na tatou tataitahi e o tatou paatoa tei roaa te iteraa papu no te hanahana o te ohipa ta tatou e rave nei, ia faatitiaifaro i to tatou oraraa, ia ti‘a ho‘i i te feia tei ore i ite i te parau mau, na roto i te iteraa i to tatou itoito, to tatou faaroo, to tatou haehaa, e to tatou hinaaro ia tavini i te Atua, ia imi i te parau mau tei titauhia ia tatou ia faaite ia ratou. Teie ta‘u pure e to‘u hinaaro.19

Te ora nei te Atua; o Iesu te Mesia; e peropheta o Iosepha Semita na te Atua ora; ua roaa ia tatou te parau mau; e mata na te feia tei ite i te reira, ia ora i te oraraa e ti‘a ai i te feia tei ore i ite, ia imi i te faanahonahoraa no te ora e te faaoraraa e ia roaa ia ratou te ora mure, te horo‘a tei hau i te rahi i te mau horo‘a atoa a te Atua i te taata nei.20

Te pure nei au ia tae mai te mau haamaitairaa a te Atua Manahope i ni‘a i te mau melo atoa o teie nei Ekalesia, te Feia Mo‘a haapa‘o e te itoito paatoa i te mau Mahana Hopea nei. Ia ti‘a ia tatou ia poro i te Evanelia a te Fatu o Iesu Mesia na roto i te huru parau ti‘a, te afaro e te paieti ho‘i o to tatou oraraa. Mai te mea e, e na reira tatou, e mea papu e, e upootia tatou i te pae hopea ra.21

Te oaoa nei au ia faaite atu ia outou, na roto i te mana e te ite rahi ta te Atua i horo‘a mai ia‘u nei, i to‘u iteraa e, te ora nei ho‘i oia, o te Atua to tatou Metua, e o Iesu Mesia to tatou Taraehara e to tatou Faaora.

Ia tauturu mai te Fatu ia outou na e ia‘u nei e i te mau taata atoa tei farii i taua iteraa ra, ia haa ma to ratou aravihi atoa no te faahaere mai ia vetahi ê i roto i taua iteraa ra, na roto i to tatou hi‘oraa. Aue to‘u oaoa i to tatou Metua i te Ao ra i te mea e, ua maiti oia ia Iosepha Semita ei mauhaa i roto i to’na rima no te faati‘a faahou i te faanahonahoraa no te ora e te faaoraraa i ni‘a i te fenua nei. Ia haamaitai mai te Fatu ia outou paatoa, e ia haamaitai i te mau taata parau ti‘a atoa i ni‘a i te fenua nei, e ia tauturu i te Feia Mo‘a tataitahi i te mau Mahana Hopea nei ia ora i te hoê oraraa e ti‘a ai i to’na hoho‘a ia anaana e ia taturu ia vetahi ê ia ite i te parau mau.22

Te mau mana‘o tauturu no te haapiiraa e te aparauraa

  • No te aha e mea puai te mana o te hi‘oraa?

  • Eaha te auraa no te parau ra, e amo i te roo o te Ekalesia i ni‘a i to tatou tapono?

  • Nahea tatou ia riro ei mau hi‘oraa maitai a‘e no te mau melo o to tatou utuafare, no te mau melo o te paroita, e aore râ, o te amaa, e no to tatou mau taata tupu?

  • O vai te mau taata tei haaputapu ia outou na roto i to ratou hi‘oraa? No te aha teie mau taata i haaputapu ai i to outou oraraa?

  • Eaha te tahi mau hi‘oraa tei faaite mai i te faaururaa tei tupu i roto ia vetahi ê ia imi i te Evanelia, na roto i te ohipa maitai a te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei?

Te mau nota

  1. “The Living Prophet”, Improvement Era, Novema 1926, 6.

  2. I roto i te Conference Report, Eperera 1924, 107.

  3. Gospel Standards, haaputuhia G. Homer Durham (1941), 95–96.

  4. I roto i te Conference Report, Eperera 1901, 31–32.

  5. “As Other Men Judge Us”, Improvement Era, Tiunu 1938, 327.

  6. I roto i te Conference Report, Atopa 1939, 43–44.

  7. I roto i te Conference Report, Eperera 1944, 10.

  8. I roto i te Conference Report, Eperera 1923, 158–59.

  9. I roto i te Brian H. Stuy, haaputuhia, Collected Discourses Delivered by President Wilford Woodruff, His Two Counselors, the Twelve Apostles, and Others, 5 buka (1987–92), 2:102.

  10. Gospel Standards, 79.

  11. Improvement Era, Tiunu 1938, 327.

  12. “The Example of Abraham Lincoln and What It Should Mean in the Upholding of Constituted Law and Order”, Deseret News, 18 Fepuare 1928, tuhaa a te Ekalesia, V.

  13. Gospel Standards, 376.

  14. Gospel Standards, 45.

  15. Gospel Standards, 43.

  16. I roto i te Conference Report, Eperera 1925, 151.

  17. Deseret News, 18 Fepuare 1928, Tuhaa a te Ekalesia, V.

  18. Gospel Standards, 95–96.

  19. I roto i te Conference Report, Atopa 1925, 175.

  20. Gospel Standards, 41

  21. I roto i te Conference Report, Eperera 1930, 25.

  22. I roto i te Conference Report, Atopa 1936, 16.

Hōho’a
lighthouse

E nehenehe te hi‘oraa maitai o te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei e anaana ei maramarama no vetahi ê.

Nene’i