Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 16: Faaoreraa i te hapa a vetahi ê


Pene 16

Faaoreraa i te hapa a vetahi ê

Na roto i te faaoreraa i te hapa a vetahi ê, e roaa te hau e te oaoa ia tatou i roto i to tatou oraraa.

No roto mai i te oraraa o Heber J. Grant

Teie te mau parau ta te tamahine a te Peresideni Heber J. Grant, o Lucy Grant, i papa‘i: “Hoê o te mau huru o to‘u metua tane, ia hi‘o ana‘e au, tei fatata roa i te huru o te Mesia, oia ho‘i ïa, te ti‘araa ia’na ia fariu atu i te tahi paparia to’na, te hamanimaitai- raa i te feia tei hamani ino mai ia’na. E rave rahi taime to’na tautururaa i te hoê taata tei topa i roto i te ati, noa’tu te faaino a taua taata ra ia’na, e te parau-ino-raa i to’na i‘oa e te oreraa e pee i te e‘a o to‘u papa. E taata maitai oia e te farii noa i te feia tei haapa‘o ore i ta ratou Ekalesia e tei faaru‘e te faaroo o to ratou ra mau metua. Aita te mana‘o inoino no te tahi taata i roto ia’na. E taata etaeta oia i roto i te parau no te faaiteraa i te hara, area no te taata rave hara ra, e maitai rahi ïa to’na.1

Ua faahotu tamau maite noa o Heber J. Grant i teie huru to’na, mai roto mai i te mau haapiiraa o te mau papa‘iraa mo‘a, mai roto atoa mai i te mau orometua haapii faauruhia, e mai roto atoa mai i to’na iho mau iteraa e tae atu i te taime a ti‘a ai ia’na ia parau e, “Aita to‘u e inoino i te mau huru varua taata atoa.”2 I roto i te hoê a‘oraa ta’na i horo‘a i roto i te amuiraa rahi no Atopa 1920, ua faaite oia i te hoê ohipa tei tupu i ni‘a ia’na e tei tauturu ia’na ia faatupu i te varua faaore hara i roto i to’na oraraa. Te rahiraa o te mau haapiiraa i muri nei, e mau haapiiraa ïa no roto mai i taua a‘oraa ra.

Te mau haapiiraa a Heber J. Grant

E Evanelia faaore hara te Evanelia a Iesu Mesia.

Ia haamaitai mai te Atua ia tatou paatoa ia haamana‘o tatou e, e ere te Evanelia a Iesu Mesia i te Evanelia faafariu noa, e Evanelia faaore hara atoa râ. Ua papa‘ihia e, ia uteute roa te hara a te hoê taata, mai te mea e, e tatarahapa oia ra, e riro ïa mai te hiona te uouo [a hi‘o Isaia 1:18]. E mea au na‘u tera heheuraa nehenehe roa tei na ô mai e:

“E faaore au, o te Fatu, i te hara a ratou ta‘u i hinaaro i te faaore atu, ia outou râ ua titauhia’tu ra outou ia faaore i te hapa a te taata atoa.” [PH&PF 64:10.]3

E rave rahi parau a‘o ta‘u i horo‘a i to te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hope‘a nei i to‘u ra tau, e te hoê o taua mau tumu parau rarahi ra oia ho‘i ïa, te oreraa e tahitohito i te taata maori râ, ia oe iho. Te ti‘aturi nei au i te ohipa tahitohito i roto i te roaraa o te mahana, ei ni‘a noa râ ia tatou iho.4

Aita’tu e mea e nehenehe e horo‘a rahi mai i te Varua o te Atua ia tatou nei maori râ …te riroraa tatou ei taata maitai, te aupuru, te aroha, te faaoroma‘i maite e te faaore hara. Aita e mea e horo‘a rahi mai i te oaoa ia tatou maori râ, te riroraa tatou ei taata ineine e te hinaaro mau ia faaore i te mau hapa a te feia tei hara mai ia tatou nei, e aita ho‘i e mea e hopoi rahi mai i te faautu‘araa ia tatou maori râ, ia faaetaeta tatou i to tatou aau e ia faatupu i te inoino e te mana‘o tahoo i te feia e haati nei ia tatou.5

I roto i te tuhaa 64:8–13 o te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau, te tai‘o nei tatou e:

“Ua imi ta‘u mau pipi, i mutaa ihora, i te rave‘a ia pari te tahi i te tahi e aita ho‘i ratou i faaore i ta te tahi ra hara i roto i to ratou ra mau aau; e no taua ino ra ratou i roohia‘i i te ati e i faautu‘a-roa- hia‘i ho‘i:

“No reira, te parau atu nei au ia outou e, e mea ti‘a roa ia outou ia faaore outou te tahi i ta te tahi ra hapa; no te mea o oia o tei ore i faaore i te hapa a to’na ra taea‘e ua vai faahapahia oia i mua i te Fatu; no te mea tei roto noa ia’na te hara rahi a‘e.

“E faaore au, o te Fatu, i te hara a ratou ta‘u i hinaaro i te faaore atu, ia outou râ ua titauhia’tu ra outou ia faaore i te hapa a te taata atoa;

“E mea ti‘a roa ia outou ia parau mai i roto i to outou mau aau e, e tuu atu i te Atua ia haavâ ia taua, e ia faautu‘a ia oe mai te au i ta oe mau ohipa ra.

“E o oia o te ore e tatarahapa i ta’na mau hara e o te ore ho‘i i fa‘i mai i taua mau mea ra, e afa‘i ïa outou ia’na i mua i te ekalesia, e ia rave ho‘i ia’na mai te au i ta te mau papa‘iraa mo‘a e faaite maira ia outou, na roto i te faaueraa e a ore râ na roto i te heheuraa ra.

“E e na reira outou ia faahanahanahia te Atua, eiaha râ no te mea aore outou e faaore atu ra, no te aroha ore, ia faati‘ahia râ outou i roto i te mata o te ture, ia ore ho‘i outou e faariri atu ia’na o te horo‘a ture na outou na.”

E i roto i te tuhaa 121:45, 46, te tai‘o nei tatou e:

“Ia î noa atoa ho‘i to outou mau aau i te aroha i te mau taata atoa, e i te utuafare faaroo, e ia faaunauna noa te taiata ore i to outu mau feruriraa i te mau taime atoa; ei reira to outou ti‘aturiraa e puai roa ai i mua i te aro no te Atua; e e mairi mai ai te haapiiraa no te autahu‘araa i ni‘a i to outou aau mai te hupe no te ra‘i maira.

“E e riro te Varua Maitai ei apiti no outou i te mau taime atoa, e to outou sepeta ei sepeta taui ore no te parau-ti‘a e te parau mau; e e riro to outou mana ei mana mure ore, e e tahe mai te reira ia outou ma te faahepo ore e a muri e a muri noa’tu.”

E faatura rahi e te auraro ho‘i to‘u i teie nei faahitiraa parau no roto mai …i te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau.

E tae mai te varua o te oaoa e te hau ia faaore ana‘e tatou i te hara a vetahi ê.

Tau matahiti i mairi a‘e nei, ua hurihia te hoê taata ti‘araa teitei i rapae i te Ekalesia. E rave rahi matahiti i muri iho, ua titau oia ia bapetizohia oia. Ua faatae atu te Peresideni John Taylor i taua aniraa ra no te bapetizoraa i roto i te mau aposetolo, ma te parau atu ia ratou e, mai te mea e, e farii amui ratou i ta’na aniraa no te bapetizoraa, e bapetizohia ïa oia, mai te mea râ e, e pato‘i hoê o ratou, eita ïa oia e fariihia ia tomo mai i roto i te Ekalesia. Te haamana‘o nei au i te maitiraa tei tupu, e pae tei farii i te bapetizoraa e e hitu tei ore e farii. Hoê matahiti i muri iho, ua tae faahou mai taua aniraa ra, e e va‘u tei farii i te bapetizoraa e e maha tei pato‘i. E i muri a‘e, ua tae faahou mai taua uiraa ra, hoê ahuru ïa tei farii i te bapetizoraa, e e piti tei pato‘i. E i te pae hopea ra, ua farii amui te Apooraa a te mau Aposetolo ia bapetizohia teie nei taata, toe noa to outou nei tavini haehaa, e o vau ïa te piti o te melo apî roa a‘e o te pŭpŭ. I muri a‘e, tei roto vau i te piha toro‘a o te peresideni e ua na ô maira oia ia‘u e:

“E Heber, ua faaroo vau e, hoê ahuru e ma hoê aposetolo tei farii i te bapetizoraa o te taea‘e o ‘mea’, e o oe ana‘e tei pato‘i. Eaha to oe huru mai te mea e, tei ô mai oe i te paruru, e ite a‘era oe e, ua titau taua taata ra i to’na bapetizoraa e na oe paha i tapea i to’na tomoraa mai i roto, i piha‘i iho i te feia tei tatarahapa i ta ratou mau hara e ia farii i te tahi haamaitairaa?”

Na ô atura vau e, “E te Peresideni John Taylor, mai te mea e, e ui mai te Fatu ia‘u i te reira uiraa, e nehenehe ta‘u e hi‘o papu atu i te Fatu i roto i te mata, ma te parau atu Ia’na e, ua rave au i te mea ta‘u i feruri e, e mea maitai no te basileia…E nehenehe ta‘u e parau i te Fatu e, ua riro taua taata ra ei hi‘oraa ino no teie Ekalesia, e aita roa vau e vaiiho i te hoê taata mai ia’na te huru ia ho‘i mai i roto i te Ekalesia.”

“Na reira”, te na reira ra te Peresideni John Taylor, “e ta‘u tamaiti, ua ti‘a te reira, a rave oe mai te au i te mana‘o o to oe aau, a rave mai te reira.”

Na ô atura vau e, “Peresideni Taylor, te na ô ra ta oe rata e, hinaaro oe i te aposetolo tataitahi ia maiti ia au i te mana‘o o to ratou aau. Mai te mea e, e hinaaro oe ia haapae au i te mau mana‘o o to‘u aau, e na reira vau ma te oaoa; e maiti au ma te oaoa no te faaho‘i mai i taua taata ra, tera râ, ora noa’tu â vau, mai te mea e e anihia mai to‘u mana‘o, aita to‘u mana‘o e taui. Ua faahapahia taua taata ra i mua i te mau aposetolo e rave rahi matahiti i mairi a‘e nei, e ua ti‘a mai oia i ni‘a e ua haavare ma te parau mai e, aita oia i rave i te hapa, e ua horo‘a mai te Fatu i te hoê faaiteraa ia‘u e, ua haavare oia, aita râ ta‘u e nehenehe e faahapa ia’na no te reira. Ua tuturi au i raro i taua pô ra no te ani i te Atua ia horo‘a mai i te puai ia‘u eiaha vau e pari i taua taata ra, ma te ite e, te haavare nei oia, aita râ ta matou hoê a‘e faaiteraa no te reira, maori râ te faaiteraa noa a te tamahine ta’na i faahepo ia taoto raua. E ua pure au i te Fatu ia faaitehia mai i te hoê mahana te tahi atu mau faaiteraa, e ua tae mai te reira, e no reira, ua huri matou ia’na i rapae. E mai te mea e, ua ti‘a i te hoê taata ia haavare i te mau aposetolo, e mai te mea e, ua hapa oia e te parau nei oia e, ua tatarahapa oia, te feruri nei au e, ua ino roa teie Ekalesia, e aita e ti‘a ia vaiiho ia’na ia ho‘i mai i roto i te Ekalesia.”

Ua parau faahou a‘era te Peresideni Taylor e, “Na reira e ta‘u tamaiti, ora noa’tu â oe, eiaha oe e maiti, mau noa’tu â oe i te reira mau mana‘o, a rave mai te au i te reira.”

Ua haere atu vau i rapae i te piha toro‘a o te peresideni. Ua ho-‘i atu vau i te fare…Te tai‘o ra vau i te buka fafau i taua taime ra no te toru e aore râ no te maha o te taime, e te vaira ta‘u tapa‘o api i roto i te buka, i to‘u râ raveraa mai i te buka, aita vau i iriti i te buka i te api i tapa‘ohia, ua matara mai râ te buka i teie api:

“E faaore au, o te Fatu, i te hara a ratou ta‘u i hinaaro i te faaore atu, ia outou râ ua titauhia’tu ra outou ia faaore i te hapa a te taata atoa.” [A hi‘o i te PH&PF 64:9–10.]

E ua tapiri a‘era vau i te buka e na ô a‘era: “Mai te mea e, e titau mai te diabolo i te bapetizoraa, ma te parau mai e, ua tatarahapa oia, e bapetizo vau ia’na.” Ia pa‘ia a‘era vau i te tamaa, ho‘i atura vau i te piha toro‘a o te Peresideni Taylor e na ô atura, “E te Peresideni Taylor, ua tupu te hoê tauiraa i roto i to‘u aau. Hoê hora i mairi a‘e nei ua parau atu vau e, ora noa’tu â vau, eita roa vau e farii ia bapetizohia te Taeae ra o ‘mea’, tera râ, te haere mai nei au no te parau atu e, e nehenehe e bapetizo ia’na, to‘u tera mana‘o.”

E peu na te Peresideni Taylor, ia oaoa ana‘e oia, ia faaetaeta mai i te parahi i ni‘a i to’na parahiraa, ma te ata e te faaruru i to’na tino taatoa, e ua ata a‘era oia e na ô maira, “E ta‘u tamaiti, e mea maere roa teie tauiraa, mea maere mau. E ui au ia oe i te hoê uiraa. Eaha to oe huru i te taime a faaru‘e mai ai oe i teie vahi hoê hora i teie nei? Aita anei oe i hinaaro i taua taime ra ia faauta roa i te rima i ni‘a i taua taata ra, i ropu i to’na na mata, ia tahua roa oia?”

Na ô atura vau e, “Te reira mau ihoa to‘u feruriraa.”

Na ô maira oia e, “Eaha to oe feruriraa i teie nei?”

“E hoa, no te faaite papu atu ia oe Peresideni Taylor, mea maitai e, e faaore mai te Fatu i te hara a te taata rave hara.”

Na ô maira oia e, “Te oaoa nei oe i teie nei, e ere anei. I tupu na te varua riri i roto ia oe, te varua inoino i roto i to oe aau no ni‘a i taua taata ra, no ta’na hara e no te ino ta’na i hopoi mai i ni-‘a i te Ekalesia. E i teie nei, e varua faaore hara to roto ia oe, e te vai mau ra te oaoa i roto ia oe, e ere anei?”

Na ô atura vau e, “Oia mau; ua inoino roa vau e te riri rahi, i teie nei râ, te oaoa nei au.”

E ua parau maira oia: “Ua ite anei oe e, no te aha vau i papa‘i ai i taua rata ra?”

Na ô atura vau e: “Aita.”

“Ua papa‘i au i te reira ia ti‘a ia oe, e i te tahi atu mau melo apî i rotopu i te mau aposetolo, ia haapii e, na mua te faaoreraa hara i te parau ti‘a, mai te mea e, te vaira te tatarahapa, e ia ite atoa oe e, ia vai ana‘e te varua faaore hara i roto i to oe aau e ia tiavaru ana‘e oe i te varua riri e te inoino i rapae i to oe aau, e tupu ïa te hau e te oaoa; e ia ite atoa oe e, e horo‘a mai te Evanelia a Iesu Mesia i te poupou, te hau e te oaoa i te mau varua atoa e ora i te reira e o te haapa‘o i ta’na mau haapiiraa.”

E ua tamau noa oia i te paraparau. Aita e ti‘a ia‘u ia haamana‘o i te mau haapiiraa atoa, tera râ, ua tamau noa oia i te haapii mai ia‘u ma te parau e, eita roa’tu ta’na e nehenehe e horo‘a mai i taua iteraa ia‘u, eita ho‘i ta’na e nehenehe e horo‘a mai ia‘u i te hoê iteraa papu no te Evanelia; na‘u iho ïa e farii i taua iteraa papu ra; e e mea ti‘a ia vai i roto ia‘u te varua mau—te varua o te faaoreraa hara, te varua faaoroma‘i maite e te aroha—hou a ti‘a ai ia‘u ia farii i te haamaitairaa; e ahiri e, aita vau i tuu i to‘u hinaaro i raro a‘e i to’na hinaaro, e ia maiti ia bapetizohia teie taata, aita roa ïa vau e ite e, e tae mai te varua o te oaoa e te hau i te taime a faaore ai tatou i te hara a vetahi ê, e i te taime a î ai to tatou aau i te aroha e te faaoroma‘i maite no te feia tei rave i te hapa. Mai taua mahana ra e tae roa mai i teie nei, ua haamana‘o tamau noa vau i taua mau haapiiraa ra.

Ua parau maira te Peropheta o te Fatu, oia te [Peresideni Taylor]:

“E ta‘u tamaiti, eiaha roa ia aramoinahia ia oe e, mai te mea e, e haapa‘o maite oe i ta oe hopoi‘a, e î to oe aau i te here e te faaore hara, no te taata rave hara tei tatarahapa; mai te mea râ e, eita oe e haapa‘o maitai i te raveraa i ta oe hopoi‘a, e mai te mea e, e faariro oe i ta oe e feruri ra ei parau ti‘a, e ia feruri oe e, e mea ti‘a ia pee i to oe mana‘o, eita ïa oe e oaoa i te rahiraa o te taime. E ti‘a ia oe ia ite i te taa‘eraa i rotopu i te Varua o te Fatu e te varua o te enemi, ia ite ana‘e oe e, te oaoa ra oe e te mauruuru ra, te here ra oe i to oe mau taata tupu, te haapeapea ra oe no to ratou oraraa; e e nehenehe ta oe e parau e, aita taua Varua ra i roto ia oe mai te mea e, ua î roa oe i te mana‘o inoino e te hinaaro e taparahi i te hoê taata.”

Ua riro te faaoreraa hara ei tapa‘o no te aroha mau.

Te haamana‘o nei au i te hoê o te mau pene nehenehe roa i roto i te Bibilia taatoa (1 Korinetia 13):

“Parau noâ vau i te mau parau atoa a te taata nei, e ta te mau melahi atoa ra, e aita o‘u aroha, ua riro ïa vau mai te veo ooto ra, e mai te sumebalo maniania ra.

“Tei ia‘u noâ iho te tohu, e te ite i te mau parau mo‘e atoa ra, e te mau ite atoa, e tei ia‘u te mau faaroo tapa‘o atoa e tia‘i ia hopoi ê atu i te mou‘a, e aore o‘u aroha, aita roa a‘u e faufaa.

“E ia horo‘a noâ vau i ta‘u mau tao‘a atoa ei faaamu i te taata rii, e ia tuu noa’tu vau i tau tino ia tahuhia i te auahi, e aita o‘u aroha, aita roa a‘u e faufaa i reira.

“E faaoroma‘iraa roa to te aroha, e te hamani maitai; e ore te aroha e feii: e ore te aroha e faarahi, e ore ho‘i e faaahaaha.

“Eita e rave i te mea au ore, eita e imi i te maitai no’na iho, eita e riri vave, eita e mana‘o ino ia vetahi ê;

“Eita e oaoa i te parau-ti‘a ore, e oaoa râ i te parau mau:

“E tapo‘i i te mau mea atoa ra, e faaroo i te mau mea atoa ra, e tiai i te mau mea atoa ra, e haamahu i te mau mea atoa ra.

“E ore roa te aroha e mou; area te mau tohu ra, e mou ïa; area te parau ê ê ra, e ore atoa ïa; area te ite ra, e faaorehia ïa te reira.

“Te ite pae tahi nei tatou, e te tohu pae tahi nei.

“Ia tae râ i te mea ti‘a mau ra, ei reira te mea pae tahi noa ra faaorehia‘i.

“I tau tamarii riiraa ra, mai ta te tamarii atoa ta‘u parau, e mai to te tamarii to‘u ite, e mai to te tamarii ho‘i to‘u mana‘o; ia riro râ vau ei taata paari, tuu ê atura vau i te peu a te tamarii ra.

“Teie nei ho‘i, te ite arehurehu nei tatou mai te mea e, i na roto i te hi‘o; area i reira, e mata ïa e e mata: i teie nei, te ite pae tahi nei au; area i reira, e ite papu ïa vau, mai ia‘u atoa i ite papuhia nei.

“E teie nei, te vai nei te faaroo, e te tiai, e te aroha, e toru ra; o tei hau râ i taua toru nei, o te aroha ïa.”

E rave rahi te taata e feruri nei e, te aroha o te horo‘araa ïa i te moni na te hoê taata; tera râ, te aroha mau e te aroha papu, o te horo‘araa ïa i te here e te maitai, taua aroha ra ïa e parauhia ra e te aposetolo i roto i teie pene 13 o te Korinetia Hoê.

Te haamana‘o nei au e, i muri a‘e i taua haapiiraa ra tei horo-‘ahia mai ia‘u, o vau te hoê taurearea, fatata mai te hoê tamaiti, na te Peresideni o te Ekalesia, ua tai‘o vau i teie pene fatata hoê taime i te hepetoma no te hoê roaraa taime, e i muri iho, hoê taime i te ava‘e i roto e rave rahi ava‘e. Ua feruri au e, e mea tano te reira no ta‘u ohipa; o te hoê te reira o te mau mea e titauhia no to‘u haereraa i mua.

E faaitoito tatou i te haamaitai ia tatou iho, eiaha râ e faahapa ia vetahi ê.

Te haamana‘o nei au a tahi matahiti i teie nei, i ô nei i te amuiraa nei, ua tai‘o vau i te hoê himene nehenehe roa, e teie te tai-‘oraa no te afaraa o te irava matamua:

Ia ite te taata na roto ia’na iho,

E rave oia iho i te ohipa no te farii i taua iteraa ra,

E haamaitai i to’na iho mau paruparu

Ta’na e faahapa nei i roto i to’na taata tupu.

[A hi‘o “Let Each Man Learn to Know Himself”, Hymns (1948), no. 91]

…Ua tai‘o atoa vau i na irava poto roa e maha o ta tatou himene [tei parauhia “Ia hinaaro oe i te haavâ”], e te na ô ra te hoe tuhaa o te reira:

Ia hinaaro oe i te haavâ

I te mau hape ta oe e ite i roto ia vetahi ê.

A ui i roto ia oe iho e,

Aita anei te reira i roto atoa ia oe iho.

[A hi‘o Hymns (1985), no. 235]

I to‘u faahitiraa i teie mau pehepehe, aita roa vau i mana‘o e, e tupu faahou mai te hinaaro i roto ia‘u no te faahiti faahou i te reira i teie mahana; no to‘u râ hi‘oraa i te aau faahapa e te varua inoino e te riri e vai ra i roto i te tahi mau taata i rotopu i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hope‘a nei, i teie tau, no ni‘a i te ohipa putu faufaa e te poritita, te hinaaro nei au e haapapu faahou, na roto i te puai taatoa o to‘u tino, i te irava hopea o taua himene iti ra…:

Eiaha e faatupu matapo noa i te mana‘o,

E fifi ta te rû e horo‘a mai,

Te feia ta tatou i feruri ma te au ore

E riro mai ïa ei mau hoa maitai roa.

[A hi‘o Hymns (1985), no. 235] …

Te hiaaro nei au e faahiti faahou i te irava hopea o te [hoê] himene nehenehe roa, ta‘u i haapii a toru ahuru ma pae e aore râ, a maha ahuru matahiti i teie nei, a himene ai o Francis M. Lyman, no te [Pŭpŭ Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo], i te reira no te taime matamua. Ua papa‘i au i to’na mau paraparau i taua pô ra, e ua tamau aau i te reira ia poipoi a‘e. Te hinaaro nei au i te Feia Mo‘a atoa i te mau Mahana Hope‘a nei ia faaohipa i te mau haapiiraa o teie irava nehenehe roa i roto i to ratou oraraa, e mai te mea e, e na reira tatou, te ti‘aturi nei au e, e tupu tatou i te rahi i roto i te here e te aroha; e te varua o te hau e te oaoa, ta te Peresideni Taylor i fafau mai ia‘u i te taime a vai ai i roto ia‘u te hinaaro papu ia tapea i te hoê taata i rapae i te Ekalesia, e te varua o te poupou e te hau tei roaa ia‘u, i muri a‘e i te tauiraa tei tupu i roto i to‘u aau, e tae mai te reira i roto i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hope‘a nei:

Ia haavâ ho‘i oe ia oe iho, e ia ite oe e,

E mea maitai a‘e ta oe mau ohipa i ta vetahi ê,

Ua haamaitaihia ïa oe e to te ra‘i ra,

E na reira atoa oe i tei iti a‘e ia oe ra.

Na te hi‘oraa maitai e faaite i te hihi anaana

O te maramarama, ta te taata ho‘i e apo,

No reira, haamaitai ia oe na mua i teie mahana

I muri iho, haamaitai i to oe mau hoa a nanahi.

[A hi‘o Hymns (1948), no. 91]

Te taparu nei au i te Feia Mo‘a tataitahi i te mau Mahana Hope‘a nei ia faahotu i te varua o te aroha, e te faaoroma‘iraa roa, e te here taea‘e.6

Te mau mana‘o tauturu no te haapiiraa e te aparauraa

  • Nahea te Evanelia a Iesu Mesia e riro ai ei Evanelia no te faaoreraa hara?

  • No te aha e titauhia ai ia tatou ia faaore i te hara a vetahi ê? Eaha te tahi mau mea o te tupu mai ia ore tatou e faaore i te hara a vetahi ê?

  • No te aha e mea fifi i te tahi mau taime ia faaore i te hara a vetahi ê? Eaha te ti‘a ia tatou ia rave no te upootiaraa i ni‘a i taua mau fifi ra?

  • Nahea te huru faaore hara o te hoê taata i te tauturu i te feia e faaorehia nei ta ratou hara?

  • Nahea te faaoreraa hara e riro ai ei tapa‘o no te aroha?

Te mau nota

  1. “A Father Who Is Loved and Honored”, Improvement Era, Novema 1936, 682.

  2. I roto i te Conference Report, Atopa 1937, 131.

  3. I roto i te Conference Report, Eperera 1936, 12.

  4. Gospel Standards, haaputuhia G. Homer Durham (1941), 47.

  5. I roto i te Brian H. Stuy, haaputuhia, Collected Discourses Delivered by President Wilford Woodruff, His Two Counselors, the Twelve Apostles, and Others, 5 buka (1987–92), 3:194.

  6. I roto i te Conference Report, Atopa 1920, 4–10; tauihia te paratarafa.

Hōho’a
prodigal son

Mai tei penihia i roto i teie hoho‘a o te tamaiti puhara tao‘a o te fariihia nei e to’na metua tane i te utuafare, “e tae mai te varua o te oaoa e te hau i te taime a faaore ai tatou i te hara a vetahi ê, e i te taime a î ai to tatou aau i te aroha e te faaoroma‘i maite no te feia tei rave i te hapa.”

Nene’i