Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 20: Te reo iti ha‘iha‘i o te heheuraa


Pene 20

Te reo iti ha‘iha‘i o te heheuraa

Ia haapa‘o tatou i te Evanelia, e roaa ia tatou te maramarama, te faaururaa, e te arata‘iraa a te Varua Mo‘a.

No roto mai i te oraraa o Heber J. Grant

Ua parau te Peresideni Heber J. Grant e, “Aita e faufaa to te tahi atu mau mea atoa ia faaauhia i ni‘a i te fariiraa i te varua o te Atua no te arata‘i ia‘u.”1 Ua faahiti oia i teie parau i te hopea o te hoê oraraa roa, inaha, ua haamaitaihia oia na roto i te farii-tamau-raa i te apitiraa o te Varua Maitai. “Ua ite au, mai ta‘u e ite nei e, te ora nei au”, te na reira ra oia i te hoê taime, “ua arata‘i (te Atua) ia‘u mai to‘u tamariiriiraa, ua faaroo mai oia e ua pahono mai oia i ta‘u mau pure, ua farii au i te heheuraa…no ô mai i te Fatu ra, e ua faaitoito vau i te haapa‘oraa i te reira.”2

Taa‘e noa’tu to’na fariiraa i te arata‘iraa i roto i to’na oraraa, ua farii atoa te Peresideni Heber J. Grant i te mau heheuraa i roto i to’na ti‘araa Peresideni no te Ekalesia no te arata‘i i te Ekalesia taatoa. Ua farii oia i te hoê o te reira huru heheuraa i muri noa iho i to’na faataaraahia ei Peresideni no te Ekalesia, i te taime a titau ai oia i te hinaaro o te Fatu no te pii i te hoê melo apî no te Pŭpŭ Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo. I roto i to’na feruri-maite-raa i taua hopoia ra, ua fariu tamau to’na mana‘o i ni‘a i to’na hoa o Richard W. Young, te hoê Feia Mo‘a faaroo i te mau Mahana Hope‘a nei e te hoê ti‘a faatere ite-papu-hia. Ua paraparau te Peresideni Grant i te reira mana‘o i to’na na tauturu, e ua paturu raua i ta’na faaotiraa. I te pae hopea, ia ite a‘era oia e, ua papu maitai to’na mana‘o no ni‘a i taua faaotiraa ra, ua papa‘i ihora oia i te i‘oa o to’na hoa i ni‘a i te hoê api parau e ua afa‘i atura i taua parau ra i roto i te apooraa hiero hepetoma a te Peresideniraa Matamua e te Pŭpŭ Tino Ahuru Ma Piti. Tera râ, i te taime a faaineine ai oia i te faaite i te i‘oa ia paturuhia ho‘i te reira e to’na mau Taeae, aita ïa i ti‘a ia’na ia parau. Aita oia i tuu atu i te i‘oa o Richard W. Young, ua tuu atu râ oia i te i‘oa o Melvin J. Ballard, te hoê taata aita oia i matau maitai.3

“Ua ite au i te faaururaa a te Atua ora i te arata‘iraa ia‘u i roto i ta‘u mau ohipa. Mai te mahana a maiti ai au i te hoê taata aita i matauhia e au ia riro ei hoê o te mau aposetolo, eiaha râ to‘u hoa rahi, ua ite a‘era vau e, mai ta‘u e ite nei e, te ora nei au, ua ti‘a ia‘u ia farii i te maramarama e te faaururaa e te arata‘iraa a te Atua no te arata‘i i Ta’na ohipa i ni‘a i te fenua nei.”4

Te mau haapiiraa a Heber J. Grant

Ia haapa‘o tatou i te mau faaueraa e ia tavini i te Fatu, e riro te Varua Mo‘a ei hoa tamau e ei arata‘i no tatou.

Te horo‘a nei te Fatu ia tatou e rave rahi i te reo iti ha‘iha‘i o te heheuraa. E tae mai ho‘i te reira ma te oraora e te puai mai te huru e, e haruru rahi. E tae mai te reira i te taata tataitahi, ia au i to’na hinaaro e to’na faaroo, no te arata‘i ia’na i roto i to’na oraraa.

No te Ekalesia taatoa, e tae mai ïa te reira i te feia tei faatoro-‘ahia ei auvaha parau no te Ekalesia taatoa. Ua ite tatou e, e itehia te arata‘iraa a te Fatu i roto i te mau mea atoa o te oraraa nei, ia au i to tatou mau hinaaro e to tatou faaroo; e ua riro taua iteraa ra ei hoê o te mau haamaitairaa rahi a‘e ta te Atua e horo‘a mai nei i te taata nei.5

Te oaoa nei au…i te mea e, te Feia Mo‘a atoa i te mau Mahana Hope‘a nei, te mau tamaiti atoa e te mau tamahine atoa a te Atua tei farii i te Evanelia e tei riro mai ei melo no Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, ua farii paatoa ratou i te faaiteraa a te Varua Mo‘a; i te mea atoa e, tei roto i te Ekalesia nei te horo‘a no te parau i te reo ê ê, te horo‘a no te tohu, no te faaora i te ma‘i, e te tahi atu mau horo-‘a e te mau haamaitairaa, aita i horo‘a-noa-hia i te mau taata tei mau i te mau ti‘araa hopoi‘a i roto i te Ekalesia. Ua faaroo a‘e nei au i te tahi mau a‘oraa nehenehe roa e te maramarama, e te maitai i roto i to‘u oraraa, no roto mai i te mau taata aita to ratou e ti‘araa mana …

E ere na te ti‘araa, e ere ho‘i na te ite e horo‘a mai i te Varua o te Atua; na te haapa‘oraa râ i te mau faaueraa a te Atua Manahope e te haehaa o te aau e te hinaaro ia haapa‘o i te mau faaueraa a te Atua i roto i to tatou oraraa e ta tatou tâu‘araa parau i te mau mahana atoa.6

Te taparu nei au ia outou e to‘u mau hoa, te taparu nei au ia outou e to‘u mau taea‘e e to‘u mau tuahine, e ia outou paatoa na, ia ora i te hoê oraraa e ti‘a ai i te maramarama o te varua mo‘a o te Atua ia riro ei apiti tamau no outou, e ia haamaramarama mai i to outou feruriraa, ia haapapû i to outou iteraa, ia faauru i roto ia outou i te hinaaro ia rave i te ohipa ma te puai atoa e te aravihi atoa ta te Atua i horo‘a ia outou no te faatupu i Ta’na mau opuaraa.7

E mata na i te imi i te Fatu, ei reira Oia e parahi ai i piha‘i iho ia outou. Mai te mea e, aita tatou e imi i te Fatu, aita ïa te hau e roaa ia tatou. Te tane e aore râ, te vahine e imi i te Varua o te Atua e te pee i ta’na mau muhumuhuraa, e ore ïa e hi‘a.8

E natura no te taata e rave rahi ia rave i te mau mea e mauruuru ai te hiaai e te hinaaro; ta te Evanelia râ e titau nei ia tatou, e ere ïa i te haamauruururaa i to tatou mau hiaai; titauhia râ ia tatou ia haapae, ia upootia e ia haavî i taua mau hiaai ra. Mai te mea e, e hi‘o maite tatou i te mau titauraa, mai te huru i te titauraa no te Parau Paari, e ite tatou e, na roto i te haapa‘oraa i te reira, e puai te roaa ia tatou i te feruriraa e i te tino, e e riro to tatou tino tahuti nei ei parahiraa tano maitai no te Varua Mo‘a o te Atua. E rahi atu to tatou hoho‘araa i te Atua ia haavî e ia tuu ana‘e tatou i raro a‘e i to tatou taahiraa avae i taua mau hinaaro ra e taua mau hiaai ra, aore i au i te mana‘o e i te hinaaro o to tatou Metua i te Ao ra.9

Mai te mea e, te ere ra te hoê taata i te Varua o te Atua, a tuu atu ia’na ia rave i te ohipa no te haereraa i mua o te basileia o te Atua, i reira ho‘i e roaa ai ia’na te Varua o te Atua.10

E roaa ia tatou te maramarama e te faaururaa o te Varua o te Atua Manahope ia au i te huru no to outou e to‘u atoa nei rave-raa i te ohipa e te haapa‘oraa i te mau faaueraa a te Atua.11

Ua iteahia ia‘u e, ia tavini ana‘e te taata nei Ia’na e ia haapa‘o ho‘i i Ta’na ra mau faaueraa, e tupu to ratou ite i te rahi no ni‘a i te parau mau, e rahi to ratou puai e to ratou maramarama, na roto i te ninii-raa-hia mai To’na ra Varua Mo‘a.12

Mai te mea e, e haapa‘o ore tatou i ta tatou mau ohipa, e faaatea ê atu te Varua Maitai ia tatou nei, noa’tu te huru o to tatou haamaitai-raa-hia i mutaa ra.

Ia ore tatou e amu i te maa, e pararai to tatou tino e pohe roa’tu ai; oia atoa ïa to tatou huru varua, ia ore tatou ia faaamu ia-’na, e pohe ïa oia.13

Ia haamata te taata i te haapa‘o ore, te tau‘a ore, ia ofati ratou i te ture no te Parau Paari, ia haapa‘o ore ratou i ta ratou mau apooraa, ia ore ratou e haapii i ta ratou mau tamarii i te Evanelia a te Fatu ra o Iesu Mesia, te tahi taahiraa i muri i te tahi, e na roto i te faaiteraa i te hi‘oraa, e ia fariu ê ratou i te faaroo ra, e iriti-ê-hia ïa te Varua o te Atua ia ratou, e e vai noa ïa ratou i roto i te pouri.14

Tatou te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hope‘a nei, tei farii i te iteraa papu no ni‘a i te Evanelia, tei ia tatou te hopoi‘a no te faahotu i te reira iteraa papu na roto i te haapa‘oraa i te mau faaueraa a te Atua; e, te parau atu nei au ia outou e, te taata e tupu i te rahi i te mau mahana atoa o to’na oraraa, o te taata ïa tei rave i te mau mahana atoa i te mau ohipa ohie roa tei faataahia na’na ra. E ere to tatou mau iteraa papu, e ere te mau orama e rave rahi tei fariihia e tatou. No te aha, te mau taata i rotopu i te mau taata atoa, tei haamaitai-rahi-hia na roto i to ratou iteraa i te mau melahi, na roto i to ratou iteraa i to tatou Fatu e te Faaora o Iesu Mesia ra, mai ia Sidney Rigdon raua o Oliver Cowdery—aita teie mau haamaitairaa e teie mau faaiteraa rarahi i tapea i teie na taata ia ti‘a papu ma te aueue ore i roto i te Ekalesia. Area te taata tei haapa‘o i te mau faaueraa a te Atua, te feia tei pure ma te faaroo, te feia tei paturu i te Autahu‘araa o te Atua i te mau taime atoa noa’tu te huru o te ohipa e tupu ra, te feia tei haapa‘o i te ture no te Parau Paari, te feia tei aufau i ta ratou tuhaa ahuru, ua haapa‘o maitai ïa ratou e aita te Varua o te Atua i atea ê ia ratou. Area te feia tei faaô ia ratou i roto i te mau ti‘araa fifi, tei faaino, tei inu i te ava, tei arearea, tei amui te tahi e te tahi no te faatupu i te mau putuputuraa huna, ma te feruri e, aita ratou e auhia nei, e aita ho‘i e faatura-maitai-hia nei—te ere nei ïa teie huru pŭpŭ taata i te Varua o te Atua.15

Aitâ vau i ite a‘e nei i te hoê pŭpŭ orometua tei paraparau na i mua i te taata, ta‘u i faaroo ma te aau anaanatae, aitâ hoê pŭpŭ tei haaputapû rahi roa i to‘u aau mai te pŭpŭ misionare tei faaoti i ta ratou tau misionare. Te ho‘i mai nei ratou i te fare ma te î i te varua o ta ratou misioni, ma te î i te Varua o te Atua e te here i to ratou taata tupu…Tera râ, mai te mea ra e, i te rahiraa o te taime, e taime poto roa to ratou ho‘iraa mai i te fare, ua mo‘e to ratou anaanatae, e ua ô ratou i roto i te mau mea o te oraraa, ma te haapa‘o noa i ta ratou iho mau ohipa.

No outou e no‘u atoa nei, e mea papu maitai e, mai te mea e, e hinaaro tatou ia ooti i te hotu o te ohipa taviniraa ma te faaroo, e mea ti‘a ïa ia tatou ia rave itoito i te ohipa, i te fenua iho anei, e aore râ, i te ara, no te pororaa i te mau parau tumu o te Evanelia. Aita e taata e ti‘aturi e, e vai itoito noa e te puai to’na tino maori râ, ia faaetaeta noa oia i te reira; e au atoa te reira ture no te maitai o ta tatou faanahonahoraa. Te taata e haere i te haapiiraa no te haapii i te ture, eita oia e faaitoito noa i te haapii i te reira i roto noa i te fare haapiiraa ia roaa te parau tuite no to’na toro‘a, e titauhia râ ia’na ia tamau noa i te haapii i muri a‘e i te roaaraa ta’na parau tuite, ia ore ana‘e, eita ïa oia e riro ei auaha ture maitai roa. Mai te reira atoa te taata te haere e poro i te Evanelia e riro atura ei misionare maitai; mai te mea e, aita oia e tamau noa i te haapii ia’na iho e ia haapa‘o i te ora maitai pae varua o to’na taata tupu i muri a‘e i to’na ho‘iraa i te fare, eita e maoro, e aore râ, te vaira te taime e mo‘e ê te Varua tei parahi na i roto ia’na i te taime a rave ai oia i ta’na misioni.16

Ia ite ana‘e au i te rahiraa taata tei haamaitai-rahi-hia e te Fatu e tei mairi i te pae aratia ra, e faatupu te reira i te haehaa i roto ia‘u. E faatupu te reira i te varua màrû e te hinaaro papu i roto ia‘u ia titau ia ite i te mana‘o e te hinaaro o te Atua, e ia haapa‘o i Ta’na mau faaueraa, eiaha râ te faatupuraa i to‘u iho mau hinaaro.17

Ia ite tatou i te hinaaro o te Atua na roto i te faaururaa a te Varua Mo‘a, e hopoi‘a ïa na tatou ia faatupu i te reira i roto i to tatou oraraa.

Ia haapa‘o tatou i te mau faaueraa a te Atua e roaa ia tatou te maramarama e te faaururaa o To’na Varua. E tupu te hinaaro i roto i to tatou aau ia ite i te mana‘o e te hinaaro o te Fatu, e e pure tatou no te ani i te puai e te ite no te haapa‘o i te reira, e ia pee i te haerea o to tatou Fatu o Iesu Mesia.18

Ua ite au e, e paruparu ana‘e to tatou paatoa, e te rave nei e te parau atoa nei tatou i te mau mea e ere i te mea maitai roa i mua i te aro o to tatou Metua i te Ao ra; tera râ, mai te mea e, i roto i te mau mea atoa e vai nei i ni‘a i te fenua nei, e titau tatou ia ite i te mana‘o e te hinaaro o te Atua, e mai te mea e, i muri a‘e i to tatou iteraa i te mana‘o e te hinaaro o to tatou Metua i te Ao ra, e titau tatou i te puai no te faatupu i te reira i roto i to tatou oraraa, ua ite au e, e tauturu mai te Atua ia tatou, e ia tupu tatou i te paariraa e i te iteraa e te maramaramaraa, e tupu atoa ïa tatou i te rahi i roto i te mana e te aravihi no te faatupu i To’na ra hinaaro.19

Mai te mea e, aita te maramarama e te arata‘iraa o te Varua o te Atua, eita ïa e manuia te ohipa a te Atua i ni‘a i te fenua nei; e haruru te reira i raro e hu‘ahu‘a roa a‘e. Te vaira râ i roto i te aau o te taata, tera ite e ti‘a i te vairaa, o te tahoê e o te tima amui ia ratou. Ia faaroo ratou i te reo o te tiai mamoe mau, e ite ratou i te reira, e e ineine e e hinaaro ratou ia pee i te reira.20

Aita e ohipa ê atu o te horo‘a mai i te poupou i te hoê taata mai ta te mau hopoi‘a e horo‘a mai, e tei au i te mata o te Atua ra. Ua haere mai tatou i ni‘a i te fenua nei no te haapa‘o i te mana‘o e te hinaaro o te Fatu, e e mea titauhia ia tatou tataitahi e ia tatou paatoa ia ora i te hoê oraraa e ti‘a ai ia tatou ia farii i te mau heheuraa a To’na Varua, e ia roaa ho‘i ia tatou te reira, e roaa ia tatou te itoito e te hinaaro papu ia faatupu i te reira.21

Ua titauhia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hope‘a nei ia imi i te maramarama e te faaururaa o te Varua o te Atua, e ia roaa ia ratou te reira, ia faaohipa ratou i te aravihi no te faahaere i te ohipa a te Atua i mua. Aita e itehia nei te taata e tamata nei ia ite i te ohipa iti roa a‘e te ti‘a ia ratou ia rave; te itehia nei râ i roto i te taata o te tamata nei ia ite e, eaha te rahiraa ohipa e ti‘a ia ratou ia rave. A tuu i ni‘a roa ta outou titauraa.22

Ia riro ho‘i te maramarama e te faaururaa a te Atua ei arata‘i e ei hoa tamau maite no outou. E mata na tatou i te tupu i te rahi i roto i te Varua o te Atua, e i roto ho‘i i te ite-papu-raa i te Evanelia, e i roto i te mana e te aravihi no te faaoti i te mau opuaraa a to tatou Metua i te Ao ra i ni‘a i te fenua nei; e mata na tatou i te faarahi i to tatou hinaaro ia rave i te reira, ta‘u ïa pure e to‘u ho‘i hinaaro.23

Te mau mana‘o tauturu no te haapiiraa e te aparauraa

  • No te aha e mea faufaa ia ite e, e tae mai te heheuraa i te taata ia au i to ratou hinaaro? Nahea te heheuraa i te arata‘i i te mau metua, te mau orometua e te feia faatere o te Ekalesia i roto i ta ratou mau hopoi‘a papu maitai?

  • No te aha te haapa‘oraa i te mau faaueraa i riro ai ei titauraa na tatou no te fana‘o i te auhoaraa tamau o te Varua Maitai? No te aha tatou e farii ai i te faaurûraa a te Varua “ia rave ana‘e tatou i te ohipa no te faahaereraa i te basileia o te Atua i mua ?”

  • Nahea e ti‘a ai ia tatou ia ite i “te reo iti ha‘iha‘i o te heheuraa” e ia faaroo i te reira i rotopu i te tahi atu mau faaururaa? (A hi‘o PH&PF 6:15, 22–23; 8:2–3; 11:13–14.)

  • Eaha te tahi mau iteraa te ti‘a ia outou ia faaite no ni‘a i to outou peeraa i te muhumuhu o te Varua? I to outou peeraa i te muhumuhu o te Varua Maitai, nahea te reira i te horo‘araa mai i te hau e te arata‘iraa i roto i to outou iho oraraa? I roto i te oraraa o to outou utuafare? I roto i ta outou mau ohipa no te Ekalesia? I roto i ta outou ohipa?

Te mau nota

  1. I roto i te Conference Report, Atopa 1944, 13.

  2. I roto i te Conference Report, Atopa 1938, 142.

  3. Hi‘o Francis M. Gibbons, Heber J. Grant: Man of Steel, Prophet of God (1979), 174–75; hi‘o atoa Bryant S. Hinckley, Sermons and Missionary Services of Melvin Joseph Ballard (1949), 75–76.

  4. Gospel Standards, haaputuhia G. Homer Durham (1941), 196–97.

  5. Gospel Standards, 30; tauihia te paratarafa.

  6. Gospel Standards, 43–44.

  7. I roto i te Brian H. Stuy, haaputuhia, Collected Discourses Delivered by President Wilford Woodruff, His Two Counselors, the Twelve Apostles, and Others, 5 buka (1987–92), 1:81.

  8. A‘oraa tei horo‘ahia i te 22 no Novema 1924; faahitihia na Truman G. Madsen, te mootua a te Peresideni Grant, i roto i te tahi mau parau papa‘i tei ore i nene‘ihia.

  9. “On Overcoming Appetites”, Improvement Era, Eperera 1945, 179.

  10. “How to Be ‘Saved, ‘ ” Improvement Era, Mati 1945, 123.

  11. I roto i te Collected Discourses, 5:256.

  12. I roto i te Conference Report, Eperera 1912, 107.

  13. Gospel Standards, 98.

  14. I roto i te Conference Report, Eperera 1912, 107.

  15. I roto i te Collected Discourses, 4:356–57.

  16. I roto i te Collected Discourses, 1:335–36.

  17. Gospel Standards, 36.

  18. I roto i te Conference Report, Atopa 1899, 18.

  19. I roto i te Conference Report, Atopa 1898, 34–35.

  20. Gospel Standards, 375.

  21. “Laid to Rest: The Remains of President John Taylor Consigned to the Grave”, Millennial Star, 5 Setepa 1887, 561–62.

  22. I roto i te Collected Discourses, 3:189.

  23. I roto i te Collected Discourses, 4:358.

Hōho’a
couple praying

“Te tane e aore râ, te vahine e imi i te Varua o te Atua e te pee i ta’na mau muhumuhuraa, e ore ïa e hi‘a.”

Nene’i