Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 15: Rave i te ohipa no te oaoa o vetahi ê.


Pene 15

Rave i te ohipa no te oaoa o vetahi ê.

Ia tauturu e ia faaitoito ana‘e tatou ia vetahi ê, e iteahia ia tatou te taviri mau no te oaoa i roto i te oraraa nei.

No roto mai i te oraraa o Heber J. Grant

Emea varavara te Peresideni Heber J. Grant e paraparau no ni‘a i ta’na mau ohipa, tera râ, i te tahi mau taime, na te taata iho e paraparau i te mau ohipa maitai ta ratou i ite ia’na i te raveraa. Te mau melo iho no to’na utuafare te mau taata matamua tei ite e tei fana‘o i te reira mau ohipa ta’na. Ua faaite mai ta’na tamahine o Lucy Grant Cannon i te parau no to’na huru horo‘a noa e to’na maitai i ni‘a i ta’na mau tamarii e ta’na mau mootua:

“E mea taaê mau te haapa‘o o papa i to’na utuafare. Ua faaite tamau noa oia i to’na here ia ratou e i to ratou utuafare. Ua tauturu oia ia ratou noa’tu e, e tusia rahi roa. Ua parau pinepine noa oia e, ‘A tauturu i te raau apî; e nehenehe te raau rarahi e haapa‘o ia ratou iho.’

“I te mau mahana fanauraa atoa o te tamarii tataitahi, e o te mootua, e farii ratou i te hoê rata e te hoê parau moni na’na iho e horo‘a roa mai, e aore râ, na roto mai i te fare rata. I te mau Noela e te Matahiti Apî atoa, e mea pinepine i te tahi atu mau taime, e farii ratou i te buka e te parau moni, te hoho‘a e aore râ, te tahi mau tao‘a horo‘a. E apitihia mai ta’na mau tao‘a horo‘a i to-’na here e ta’na haamaitairaa, e e tae mai ho‘i te reira ia matou nei mai te hoê haamaitairaa.”1

Ua faaite mai o Lucy i te parau no te aupuru here a to’na metua tane ia’na i te taime a roohia ai oia i te ma‘i arapoa pe e te fiva (diphterie):

“Noa’tu e, ua mairi e toru ahuru ma toru matahiti i teie nei, ia papa‘i ana‘e au, e tahe mai te roimata mauruuru e te oaoa i ni‘a i to‘u mata ia haamana‘o ana‘e au i to’na here ia‘u i te taime a pohehia ai au i te ma‘i. Mai te mau taata e rave rahi tei faaroo ia’na i te parauraa, ua roohia vau i te hoê ma‘i rahi i te ahuru ma pitiraa o to‘u matahiti; tei Washington, D. C., matou i te reira taime. Ahiri e aita te mau tavini o te Fatu i haamaitai ia‘u ma te titau i te mana o te Atua ia tae mai i ni‘a ia‘u, ua pohe mau vau. I roto i taua mau hepetoma ra i roto i to‘u ma‘i rahi, noa’tu e, te vaira e piti na tuati ma‘i aravihi, e mea varavara roa te taime e haere o papa i rapae i te piha i te pô e aore râ i te ao. Ia maitai rii mai au, ua tai‘o mai oia i te parau i mua ia‘u e rave rahi hora te maoro. Ua hopoi mai oia i te tahi mau tao‘a horo‘a e te mau maa rii na‘u i to‘u neheneheraa e farii i te reira, e ua rave oia ma te nehenehe mau mai ta te hoê metua vahine here rahi te huru.

“Aitâ vau i maitai roa’tu ra ia haere, ua faaru‘e atura matou ia Washington. Ua amo o papa ia‘u i ni‘a i te pereoo auauahi e ua haapa‘o noa oia ia‘u e tae roa’tu i te fare. Ahiri oia i haapiihia i te ohipa tuati ma‘i, aita ïa e huru ê atu te marû o ta’na tapea, e aore râ, te maitai o ta’na aupururaa. Ua tae atu matou i Salt Lake i te taime a haamo‘ahia ai te hiero. E rave rahi taime to’na amoamoraa ia‘u na roto i te hiero. E rave rahi hepetoma to‘u tiairaa ia ora to‘u ma‘i, i muri a‘e i to‘u taeraa mai i te fare, e noa’tu e, ua hinaaro te taatoaraa o te utuafare e haapa‘o ia‘u, o o’na ta‘u e hinaaro eiaha e faaatea roa ia‘u, e ua hinaaro atoa oia ia parahi noa i pihai iho ia‘u. Te parau nei au no‘u, tera râ, mai te reira atoa no to‘u mau tuahine atoa i te ma‘i-raa-hia ratou.”2

Ua ite-atoa-hia te ohipa a te Peresideni Grant i rapae i to’na iho utuafare. Te faati‘a ra o Lucy e:

I te hoê taime, tau mahana rii noa na mua a‘e i te Noela, te faaineine ra vau i te tahi mau tao‘a horo‘a rii na te hoê utuafare riirii, ua tomo maira o papa e ua faaite atura vau ia’na i te reira mau mea, ma te faati‘a atu ia’na i te parau no taua utuafare ra, mai ta-‘u i faaroo i te aamu no roto mai i te metua vahine. Ua parau atu vau ia’na e, e mea ti‘a ia‘u ia faaineine i to‘u mau ahu no te hiero, inaha, e horo‘a atu vau i te reira i taua vahine ra ia oomo oia ia poipoi a‘e. I te mahana i muri iho, i to’na faaho‘iraa mai i to‘u mau ahu, ua faaite maira oia ia‘u e, i to’na tomoraa i te uputa aua o te hiero, tei reira o papa i te tiai-noa-raa. Aitâ oia i ite a‘e nei ia-’na, na roto noa râ i ta‘u faataaraa ia’na, ua tapea oia i te reira vahine, e ua horo‘a atura ia’na ra i te hoê vehi rata ma te parau atu e ia oaoa te utuafare i te Noela. E piiti ahuru dollars to roto i te reira vehi rata.”3

Noa’tu e, e rave rahi taime to’na tupu-raa-hia i te ma‘i haaparuparu, ua tamau noa te Peresideni Grant i te imi i te mau rave‘a no te tavini. Noa’tu te paruparu o to’na tino, ta’na ohipa au roa, o te tere-ori-haere ïa na ni‘a i te pereoo uira. Fatata e pô te mahana ia haere oia, e i roto i te reira mau tere, e ani oia i te mau melo o te utuafare e i te mau hoa ia haere atu na muri iho ia’na. I roto i te reira mau tere, e mea pinepine oia i te faaite i to’na here ia vetahi ê na roto i te tapearaahia i te fare ma‘i e aore râ, te farereiraa i te taata i to ratou fare.4

I roto i ta’na faateniteniraa i te Peresideni Grant, ua papa‘i o Elder John A. Widtsoe, no te Pŭpŭ Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo e: “To’na here rahi a‘e, te here ïa i te taata. Ua riro te mau tamarii a to’na Metua i te Ao ra ei mana‘ona‘oraa na’na i roto i to’na oraraa taatoa… E ere taua here ra i roto noa i te mana‘ona‘oraa i te taata i roto i to ratou rahiraa, i roto atoa râ i te aupururaa i te taata hoê ra. Ua farii tamau te feia riirii e te rava‘i ore i ta’na mau horo‘a. Ua riro te pahono oioi a to’na aau i te feia tei atihia, ei peu matauhia e to’na mau hoa. Ua horo‘ahia te moni, e tae noa’tu i te tauturu ta te taata puai e horo‘a i te taata paruparu ra. E taata horo‘a noa oia, e taata aroha rahi, e no reira, e taata here oia i to’na mau hoa e to’na utuafare. Te ti‘a nei oia i roto i to’na piha toro‘a ma te here i roto i te aau i te mau taata atoa, ma te faaitoito i te mau taata atoa ia haapae i te hinaaro pipiri.”5

Te mau haapiiraa a Heber J. Grant

Ia itehia to tatou here i te Fatu na roto i te ohipa tei au i ta te Mesia.

Eaha te huru tane e te huru vahine tatou e au ai, tatou te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, ia au i te iteraa faahiahia tei roaa ia tatou, oia ho‘i, te ora nei te Atua, o Iesu te Mesia, e peropheta o Iosepha Semita na te Atua? E mea ti‘a ia tatou ia riro ei feia parau ti‘a roa a‘e, ei feia haapa‘o roa a‘e, ei feia aroha roa a‘e, ei feia maitai roa a‘e i ni‘a i te tino o te fenua nei.6

Eiaha ia mo‘ehia ia tatou ta tatou hopoia ia riro ei feia faaroo e te tavini i te Fatu, e eita ho‘i te ohipa taviniraa Ia’na e riro ei ohipa ti‘a mau mai te mea e, aita tatou e tavini i to tatou taata tupu.7

Te taparu haehaa nei matou i te mau melo atoa o te Ekalesia ia here i to ratou mau taea‘e e to ratou mau tuahine, e i te mau taata atoa, noa’tu o vai te taata, e noa’tu te vahi; ia faaore roa i te riri i roto i to ratou oraraa, ia faaî i to ratou aau i te aroha, te faaoroma‘i, e te faaore hapa.8

Te Evanelia a te Mesia, e Evanelia ïa no te here e te hau, no te faaoroma‘i e te mauiui rahi, no te farii e te faaore hapa, no te maitai e te ohipa maitai, no te aroha e te autaea‘e. Te hiaai tao‘a, te nounou, te mau hinaaro iino, te hiaai i te mana, e te haavîraa i to tatou mau taata tupu ma te parau ti‘a ore, aita to te reira mau mea atoa e parahiraa i roto i te aau o te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei e aita atoa i roto i te aau o te feia tei mata‘u i te Atua i te mau vahi atoa ra.9

E nehenehe ta tatou ohipa e ta tatou taviniraa e faateitei e e faaitoito ho‘i ia vetahi ê ra.

Ua faaroo vau i te aamu no te hoê taea‘e (ua mo‘ehia ia‘u to’na i‘oa i teie nei) tei haere atu i roto i te hoê pureraa i te mau mahana matamua o te Ekalesia. Ua titau te Peresideni Brigham Young i te tahi mau ô no te hapono atu i Missouri River no te tauturu i te Feia Mo‘a ia haaputuputu ratou i Ziona ra. Ua hinaaro oia i te mau taata atoa e nehenehe ta ratou, ia horo‘a hoê puaatoro oni e aore râ, hoê puaatoro ufa, e aore râ, te tahi atu huru horo‘a. Ua ti-‘a maira te hoê taea‘e maitai roa e na ô maira, “E horo‘a vau hoê puaatoro ufa.” Ua ti‘a atoa maira te tahi atu taea‘e e na ô maira, “E horo‘a vau hoê puatoro ufa.” E piti puaatoro ufa e hoê utuafare rahi ta te taea‘e matamua; area ta te piti o te taea‘e ra, afa tatini ïa ta’na rahiraa puaatoro ufa, e hoê utuafare na‘ina‘i. I reira, ua tae maira te varua [o te diabolo] i roto i te taata matamua ra, [i te parauraa e, ] “I teie nei, a hi‘o na, aita to oe utuafare rahi e ravai ra; eita oe e ravai hoê noa puaatoro. I teie nei, to tera taata, e utua-fare na‘ina‘i to’na, e e ono ta’na puaatoro; e nehenehe ta’na e horo‘a e piti, e aore râ e toru puatoro, e e ravai noa hoa ta’na” I to’na ho‘iraa i te fare, a haere noa ai oia, ua rahi roa to’na inoino. I te pae hopea ra, feruri a‘era oia e, “Ia mana‘o vau, eita vau e horo‘a.” e i muri iho, ite a‘era oia i te taaêraa i rotopu i te varua e faahema nei ia’na, e te varua tei tura‘i ia’na ia parau i te Peresideni o te Ekalesia e, e horo‘a oia hoê puaatoro ufa. Teie te hoê varua, te parau nei ia’na eiaha e rave i ta’na hopoia, eiaha ia riro ei taata parau ti‘a, eiaha e haapa‘o i ta’na fafauraa. Faaea ta‘ue a‘era oia, fariu haere a‘era, e na o ihora, “E te diabolo, mamu, ia ore ana‘e, mai ta‘u ho‘i i ite e, te ora nei au, e haere au i te piha toro‘a o te Taeae Brigham ra no te horo‘a atu i te tahi atu puaatoro ufa.” I taua taime ra, aita oia i faahema-faahou-hia.

I teie nei, e mea ti‘a i te Feia Mo‘a atoa i te mau Mahana Hopea nei ia riro ei feia tauturu, eiaha râ ei feia ti‘aturi i ni‘a ia vetahi ê.10

Te haamana‘o nei au i te hoê taime te parahi noa ra vau i roto i te State Bank [Fare Moni], ite atura vau i te hoê taea‘e ruau i te haereraa mai, o John Furster to’na i‘oa. Oia te hoê o te mau taata matamua tei bapetizohia i Scandinavie. Ia mairi oia i te haamaramarama o te fare moni, muhumuhu maira te varua ia‘u e, “A horo‘a e piti ahuru dollars na tera taata.” Haere atura vau e fare-rei i te taata haapa‘o moni, horo‘a atura ia’na te hoê parau tarahu tarimahia no te tino moni e 20 dollars, e haere atura vau na ni‘a i te purumu, e roaahia’tura ia‘u o Furster tane i mua i te fare toa Z. C. M. I. Ua aroha rima’tura vau ia’na e tuu atura i tera piti ahuru dollars i roto i to’na rima. Tau matahiti i muri a‘e, ua faaroo a‘era vau e, i taua poipoi ra, ua pure te Taeae Furster ia roaa ia-’na te rave‘a no te haere i Logan e ia rave i te hoê ohipa iti i roto i te hiero i reira. I taua taime ra, aitâ te hiero no Roto Miti i oti roa’tura. Tera e piti ahuru dollars, o te tino moni ïa i hinaarohia e a’na, e e rave rahi matahiti i muri a‘e, ua haamauruuru mai oia ia‘u ma te ta‘i, no to‘u horo‘araa ia’na i taua moni ra.

I te hoê mahana a parahi noa ai au i roto i to‘u piha toro‘a, ua tupu maira te hoê mana‘o i roto ia‘u ia haere i ô te Tuahine Emily Woodmansee e ia horo‘a tarahu atu e pae ahuru dollars na’na. Ua na reira vau, e ite atura vau e, te fifi mau ra oia i te pae no te oraraa…Aita’tu ïa e mea i titau-rahi- roa-hia e au maori râ, te faaroo-ohie-raa to‘u aau i te mau feruriraa mai teie te huru.11

Ia faahiti outou i te hoê parau maitai, na te reira e tauturu ia outou ia parau i te tahi atu parau maitai. Te mau ohipa tauturu atoa ta outou e rave, ia au i te ite tei roaa ia outou, no te tauturu i te hoê o to outou taata tupu, na te reira e horo‘a ia outou i te aravihi rahi no te tauturu i te tahi atu taata. E tupu i te rahi o te hinaaro o te hoê taata ia rave i te ohipa maitai, na roto i te mau ohipa maitai atoa ta’na e rave. I te tahi mau taime ua feruri au e, e rave rahi taata, no te mea aita e vaira i roto ia ratou te aau maitai e te hinaaro e tauturu ia vetahi ê, ua feruri ratou e, mai te mea e, e parau ratou e aore râ, e rave ratou i te hoê mea maitai, eita ïa ta ratou e nehenehe faahou e rave i te hoê ohipa maitai, e aore râ, e parau i te hoê parau maitai a muri a‘e. Mai te mea e, te vaira ta outou fare vairaa huero ua î roa i te huero, e e horo‘a outou hoê e aore râ, e piti pute huero, e iti mai ïa te toe i roto i ta outou fare vairaa huero; ia rave râ outou i te hoê ohipa maitai, e aore râ, ia parau atu outou i te tahi mau parau faaitoito i te taata e vaira i roto i te peapea, e o te aro nei ho‘i i roto i to’na oraraa, e rahi atu ïa to outou aravihi i te rave i te reira a muri a‘e. Eiaha e ora noa ma te tapiri noa i to outou utu i te oreraa e parau i te mau parau maitaitai e te faaitoito, eiaha atoa e tapiri noa to outou aau i te oreraa e rave i te ohipa no vetahi ê. Ahaamau i te hoê ture i roto i to outou oraraa: tamata noa i te tauturu i te hoê taata ia amo i ta’na hopoia.12

Te taviniraa o te taviri mau ïa no te oaoa i roto i te oararaa.

Aita e ti‘a i te hoê taata ia parau e, eaha te tupu mai no te hoê ohipa taviniraa tei ravehia, e aita atoa tatou e ite e, ahea te reira e tae mai i ni‘a ia tatou, e aore râ, i ni‘a i to tatou mau hoa. Eita paha te haamauruururaa e tae mai i te taime a rave ai tatou i taua taviniraa ra, e tae mai râ te reira i muri a‘e, e i roto i te hoê faito papu maitai. Te ti‘aturi nei au e, eita tatou e ere i hoê mea i roto i te oraraa nei mai te mea e, e tavini tatou, na roto i te faatusiaraa, e te raveraa i te mea ti‘a.13

Te taviri mau no te oaoa i roto i te oraraa nei o te ohiparaa ïa no te oaoa o vetahi ê. Te aroha nei au i te taata aau pipiri tei ore â i ite a‘e nei i te huru o te oaoa e roaa i te feia tei farii i te mauruuru no roto mai i te feia o ta ratou i tauturu i roto i te aroraa o te oraraa nei.14

Te rave‘a papu mau e roaa ai te oaoa i roto i te oraraa nei, e te rave‘a no te faaineine ia tatou no te oraraa a muri a‘e, o te taviniraa ïa.15

Te ti‘aturi papu nei au e, te rave‘a e roaa ai te hau e te oaoa i roto i te oraraa nei, o te taviniraa ïa. Te ti‘aturi nei au e, o te taviniraa te taviri mau no te oaoa, i te mea e, ia rave ana‘e tatou i te ohipa, mai te ohipa misionare, e nehenehe ta tatou e hi‘o i muri i roto i te toe‘a o to tatou oraraa, i te ohipa tei ravehia e tatou i roto i te misioni. Ia rave ana‘e tatou i te mau huru ohipa maitai atoa, e tupu mai te mana‘o oaoa e te mauruuru i roto i to tatou aau, area te oaoa no roto mai i te mau mea arearea ra, e mure ïa te reira.16

E ture ïa na te Atua, oia ho‘i, ia au i te taviniraa ta tatou i rave, ia au i te ohipa ta tatou i rave i roto i teie Ekalesia e i rapae ho-‘i—oia ho‘i, te mea ta tatou i faatusia no te Ekalesia e no te feia i rapae i te Ekalesia, e ta tatou e faaite i te faatura—e tupu ïa tatou i te rahi i roto i te aroha o te Atua e i roto ho‘i i te here o te Atua, e e tupu atoa tatou i te rahi i roto i te faatupuraa i te mau tumu i tuuhia mai ai tatou i ni‘a i te fenua nei.17

Ia parahi mai te Fatu i pihai iho ia outou paatoa, e au mau taea‘e e au mau tuahine, i te mau vahi atoa e nohohia na e outou. Ia vai mai to’na hau i roto i to outou aau; Ia faauru mai ho‘i To’na Varua ia outou ia rave i te mau ohipa apî na roto i te taviniraa i te taea‘e e te taata tupu.18

Te mau mana‘o tauturu no te haapiiraa e te aparauraa

  • No te aha e itehia ai ia tatou “te taviri mau no te oaoa” ia “rave ana‘e tatou i te ohipa no te oaoa o vetahi ê”?

  • No te aha tatou e otiatia ai i te tahi taime ia tavini itoito ia vetahi ê? Eaha te ti‘a ia tatou ia rave no te farii i te oaoa hau atu ia tavini ana‘e tatou?

  • Eaha te ti‘a ia tatou ia rave no te tauturu i te mau tamarii e i te feia apî ia roaa ia ratou te hinaaro ia tavini?

  • Nahea e ti‘a ai ia tatou ia faarahi i to tatou aravihi ia ite i te hinaaro o vetahi ê?

  • Eaha te auraa no te parau e “ia riro ei taata faateitei, eiaha râ ei taata ti‘aturi i ni‘a ia vetahi ê?

  • Nahea te ohipa taviniraa i te tauturu ia tatou “ia faaineine ia tatou no te oraraa a muri a‘e”?

  • Eaha te tahi mau mea taaê e te ohie o te ti‘a ia tatou ia rave no te pee i te hi‘oraa o te Peresideni Grant no ni‘a i te ohipa taviniraa? Nahea e ti‘a ai ia tatou ia tavini noa’tu eaha te huru o to tatou oraraa?

Te mau nota

  1. “A Father Who Is Loved and Honored”, Improvement Era, Novema 1936, 680.

  2. Improvement Era, Novema 1936, 682.

  3. Improvement Era, Novema 1936, 682.

  4. Hi‘o Francis M. Gibbons, Heber J. Grant: Man of Steel, Prophet of God (1979), 222–23; see also Improvement Era, Novema 1936, 684.

  5. “The Living Prophet”, Improvement Era, Novema 1926, 7.

  6. Gospel Standards, comp. G. Homer Durham (1941), 4.

  7. I roto i te James R. Clark, haaputuhia, Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 buka (1965–75), 5:223.

  8. Parau Poro‘i na te Peresideniraa Matamua, I roto i te Conference Report, Atopa 1939, 8; tai‘ohia e te Peresideni Heber J. Grant.

  9. Parau Poro‘i na te Peresideniraa Matamua, I roto i te Conference Report, Eperera 1942, 90; tai‘ohia e te Peresideni J. Reuben Clark Jr.

  10. “Settlement”, Improvement Era, Tenuare 1941, 56.

  11. Rata na Heber J. Grant papa‘i atu ia N. L. Nelson, 1 no Eperera 1914, Family and Church History Department Archives, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei.

  12. “Have a Purpose in Life”, Improvement Era, Fepuare 1902, 289–90.

  13. Gospel Standards, 356.

  14. Improvement Era, Fepuare 1902, 290.

  15. Gospel Standards, 187.

  16. Gospel Standards, 187.

  17. Gospel Standards, 186–87.

  18. I roto i te Messages of the First Presidency, 5:311.

Hōho’a
senior getting hair done

“Te taviri mau no te oaoa i roto i te oraraa nei o te ohiparaa ïa no te oaoa o te vetahi ê.”

Nene’i