Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Te oraraa e te faatereraa a Heber J. Grant


Te oraraa e te faatereraa a Heber J. Grant

I roto i te amuiraa rahi no Atopa 1899 a Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, ua parau o Elder Heber J. Grant, e melo oia no te Pŭpŭ Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo, “Ia faaue ana‘e te Atua e ia haapa‘o tatou, aita e ohipa e mau.”1 E parau pinepine teie i te faaroohia i roto i te oraraa e i te tau faatereraa a Heber J. Grant. Aita oia i ere i te mau tamataraa, tera râ, ua aro oia i te mau fifi atoa ma te faaroo, ma te haapa‘o, ma te itoito, e ma te aau anaanatae.

Hoê tau no te tauiraa e no te haereraa i mua

Ua ora te Peresideni Heber J. Grant i te hoê tau no te tauiraa faahiahia. Ua fanauhia oia i te matahiti 1856, i te tau no te mau pereoo putohia e te puatoro e te mau pereoo puaahorofenua, e te hoê tau e titauhia ia tere e rave rahi ava‘e te maoro no te haere atu i te hoê vahi.. I to’na poheraa i te matahiti 1945, e tau ïa no te pereoo uira e no te manureva, e tau no te tereraa vitiviti. Ua hope taua tau apîraa no’na ra, oia te tau no te rata e faahorohia na ni‘a i te pereoo puaahorofenua, e ua monohia te reira i te tahi atu mau rave‘a aparauraa: te niuniu paraparau, te ratio, te rata na ni‘a i te manureva.

Ua fanauhia o Heber J. Grant e 26 matahiti i muri a‘e i te faatiaraahia te Ekalesia, e e 9 matahiti i muri a‘e i to te feia omua (te mau melo matamua o te Ekalesia) taeraa’tu i Salt Lake Valley. No reira, ua ite oia i te hoê tau no te tupuraa rahi o te basileia o te Atua i ni-‘a i te fenua nei. I roto i to’na oraraa taatoa, ua vai fatata noa oia i pihaiiho i te mau Peresideni o te Ekalesia, e ua tauturu atoa oia i te faaineineraa i te mau taata e mono ia’na i roto i taua piiraa ra. I to’na apîraa ua haere pinepine oia i te utuafare o te Peresideni Brigham Young. I te tau a riro ai oia ei melo no te Pŭpŭ Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo, ua tavini oia i raro a‘e i te faatereraa a te Peresideni John Taylor, Wilford Woodruff, Lorenzo Snow, e o Joseph F. Smith. Ua tavini oia i roto i te Pŭpŭ Tino Ahuru Ma Piti, i pihaiiho e toru taata tei riro atoa mai ei Peresideni no te Ekalesia: George Albert Smith, David O. McKay, e o Joseph Fielding Smith. I te tau a riro ai o Heber J. Grant ei Peresideni no te Ekalesia, ua faatoro‘a oia ia Elders Harold B. Lee, Spencer W. Kimball, e ia Ezra Taft Benson ei mau aposetolo. E i te matahiti 1935, oia e to’na na tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua, i tihepu mai i te hoê misionare tei faaoti mai nei i ta’na misioni, o Gordon B. Hinckley, ia riro ei papa‘i parau faatere no te Tomite a te Ekalesia no te Ratio, te Faatianiraa, e te buka iti no te misioni.

Te hoê autaatiraa no te here i rotopu i te metua vahine e te tamarii

Ua fanauhia o Heber Jeddy Grant i te 22 no Novema 1856 i Salt Lake City, Utaha, te tamaiti hoê roa a Rachel Ridgeway Ivins Grant e o Jedediah Morgan Grant, o te tavini ra i taua taime ra ei Tauturu Piti no te Peresideni Brigham Young. E iva mahana i muri a‘e i te fanauraahia mai o Heber, ua pohe to’na metua tane i roto i to’na ma‘i typhoid e te hota.

I te pae rahi o to’na tau tamariiraa, ua rohi itoito o Heber e to’na metua vahine ivi no te imi i te moni na raua. Ua faaoromai raua “i te mau pô to‘eto‘e ma te auahi ore no te tamahanahana ia raua, e ma te tiaa ore i te avae e rave rahi ava‘e, e te ahu iti tahito hamanihia e raua iho, e te faraoa, e te tahi tau kilo pata e te tihota no te hoê matahiti taatoa.”2

Ua opua mau o Rachel e, na’na iho e imi i to’na ora e to ta’na tamaiti iti. Ua rave oia i te ohipa nira ahu, e ua horo‘a tarahu i te hoê tuhaa o to’na fare. Ua parau mai to’na mau taea‘e ia’na e, e nehenehe ta ratou e faariro i to’na oraraa ei oraraa fana‘o mai te mea e, e faaru‘e oia i te Ekalesia, tera râ, ua tapea maite oia i to’na faaroo. Ua riro taua faaroo ra e taua faatusiaraa ra ei faatupuraa i te maere rahi i roto ia Heber. I muri a‘e, ua papa‘i oia e:

“E mea moni roa te mau taea‘e o to‘u mama, e ua parau mai ratou e, e aufau ratou i te hoê tino moni na’na e hope noa’tu to’na oraraa mai te mea e, e faaru‘e oia i ta’na Ekalesia. Ua parau mai te hoê o to’na mau taea‘e ia’na e: ‘E Rachel, ua faaino oe i te i‘oa o te mau Ivins. Eita matou e hinaaro faahou e hi‘o ia oe mai te mea e, e parahi noa oe i rotopu i tera mau momoni hairiiri’, —ua parauhia mai te reira parau ia’na i te taime a reva atu ai oia i Utaha—e te papa‘i faahou ra oia e, ‘tera râ, ho‘i mai i roto i te hoê matahiti, ho-‘i mai i roto i te pae matahiti, ho‘i mai i roto i te ahuru matahiti e aore râ, i te piti ahuru matahiti, aita e parauraa e, eaha te taime oe e ho‘i mai ai, e matara noa te uputa, e ora oe i te hoê oraraa fana-‘o.”

“I muri a‘e, ua roohia oia i te veve rahi. Ahiri e aita oia i ite e, e peropheta o Iosepha Semita na te Atua, e e parau mau ho‘i te Evanelia, aita’tu ïa e ohipa ta’na e rave, maori râ, te ho‘iraa i te pae hitia o te râ ia aupuruhia oia e to’na ra mau taea‘e. Area râ, aita oia i ho‘i i pihaiiho i to’na mau fetii tao‘a rahi i te pae hitia o te râ, i reira ho‘i oia e farii ai i te mau mea atoa o te oraraa nei, no’na iho e no ta’na tamaiti iti, ma te rohirohi ore, ua maiti râ oia e imi i to’na iho ora i rotopu i te feia ta’na i here roa, hau atu i to’na mau fetii, tei ore e ti‘aturi i to’na faaroo.”3

E mea veve roa o Rachel Grant e ta’na tamaiti i te pae no te moni, ua riro râ raua ei na taata tao‘a rahi i roto i te parau no te here i te tahi, e te parau no te haapa‘o i te Evanelia a Iesu Mesia i faaho‘ihia mai. Te parau ra te Peresideni Heber J. Grant e, “I roto i te mau mea atoa, aua‘e to‘u metua vahine, no te mea, ua pohe to‘u metua tane i te ivaraa o to‘u mahana; e ua riro te mau haapiiraa nehenehe a to‘u metua vahine, to’na faaroo, to’na parau ti‘a, ei faaururaa ia‘u.”4

Na roto i te huru o to’na metua vahine, ua tupu mai te hoê huru puai i roto ia Heber J. Grant tei itehia e to te Ekalesia taatoa: oia te ahonui. No to’na itoito e to’na hinaaro mau ia rave i te ohipa, ua riro te reira ei tauturu ia’na ia upootia i roto i te mau fifi tei fariihia e a’na. Te hoê hi‘oraa, ua faaooo te tahi atu mau tamaroa ia’na no to’na ma‘ua i te hauti tairi popo. Ei pahonoraa i ta ratou mau faaoooraa, ua rave oia i te ohipa ia roaa mai ta’na moni no te hoo i te hoê popo, e ua pau ia’na te mau hora e rave rahi i te taora noa i te reira popo i ni‘a i te hoê fare vairaa animala. E i te hopearaa o to’na ahonui, ua hauti oia i roto i te hoê pŭpŭ no te hautiraa aito. I roto i te haapiiraa, ua vahavaha te tahi mau hoa to’na ia’na no ta’na papa‘i hairiiri. I muri a‘e, te parau ra oia e: “Noa’tu e, e ere teie mau parau i te mau parau no te haapeapea ia‘u, e mau parau arearea noa râ, ua puta roa râ te reira i roto ia‘u, e ua faatupu i te hoê varua hinaaro tuutuu ore i roto ia‘u. Ua faaoti au e, ia ti‘a ia‘u ia papa‘i i te mau parau na te mau taata atoa e haere mai i te fare haapiiraa, e ia riro ei orometua haapii no te ohipa papa‘i e ei taata matutu moni no taua fare haapiiraa ra… Ua haamata vau na roto i te haapii ia‘u i te papa‘i i roto i to‘u mau taime vata, e ua rave noa vau i te reira e rave rahi matahiti e tae roa’tu i te taime ua parauhia vau e, o vau “te taata aravihi roa a‘e i te papa‘i i ni‘a i te fenua nei?’ ” Ua roaa atoa ia’na te re matamua no te ohipa papa‘i i roto i te hoê taurua, e ua riro mai ho‘i ei orometua haapii no te ohipa papa‘i e ei taata matutu moni no te fare haapiiraa tua toru no Deseret (parauhia i teie nei, te Fare HaapiiraaTua Toru no Utaha ).5

“E taata arata‘i i te pae moni e i te pae faatupuraa faufaa”

E mea apî roa o Heber J. Grant i haamata ai oia i te ohipa imiraa faufaa ia ti‘a ia’na ia tauturu i to’na metua vahine. I te 15raa o to’na matahiti, ua tihepuhia oia ei taata matutu moni e ei taata tiaau i te ture arata‘i i roto i te hoê taiete parururaa. Ua rave atoa oia i te ohipa i roto i te fare moni, e i muri a‘e i ta’na hora ohipa, e tamau â oia i te rave i te ohipa ia roaa te moni na roto i te papa‘iraa i te mau tareta e te mau parau titauraa manihini e te hamaniraa i te mau tapura fenua.

A feruri ai oia i te tahi atu mau rave‘a, ua tupu i roto ia’na “te hoê hinaaro rahi ia haere i te haapiiraa i roto i te fare haapiiraa teitei tuatoru, e ia roaa mai te hoê parau tuite i roto i te hoê fare haapiiraa tuiroo.” Ua feruri oia e, “e mea ha‘iha‘i roa te ti‘aturiraa no te farii i te reira, i te mea e, e mea iti roa ta’na rave‘a, e te vai atoa ra ho‘i hoê metua vahine ivi tei titauhia ia’na ia haapa‘o”, area râ, ua tae mai te hoê titauraa ia’na ia haere i te haapiiraa i te Fare Haapiiraa a te Ihitai o te Fenua Marite. Te parau ra oia e:

“A tahi ra taime i roto i to‘u oraraa aita vau i taoto maitai; ua fatata taua pô taatoa ra ua tarava noa vau ma te taoto ore, ma te oaoa i te mea e, e nehenehe to‘u hinaaro tumu e tupu i teie nei. Na mua noa‘e i te aoraa, ua taoto ihora vau; na to‘u metua vahine i faaara mai ia‘u.

“Na o atura vau: ‘Mama, e ere anei i te mea faahiahia i te mea e, e roaa atoa to‘u ite mai to te mau taurearea i Utaha taatoa nei. Aita to‘u taoto i topa; ua ara noa vau e fatata roa i te ao i teie poipoi nei.’

“Ua hi‘o atura vau i ni‘a i to’na mata; ua ite atura vau e, i ta‘i noa na oia.

“Ua faaroo vau i te parau no te mau taata, ia fatata ratou i te paremo, e ite ratou i te taatoaraa o to ratou oraraa i mua i to ratou mata i roto noa e na tetoni rii te maoro. Ua ite au ia‘u iho ei atimarara i roto i to‘u feruriraa. Ua ite au ia‘u iho te tere ra na te ao atoa nei na ni‘a i te hoê pahi, ua atea roa i to‘u metua vahine ivi. Ua ata a‘era vau e ua tauahi atura vau ia’na, e ua apa ia’na e na o atura:

“ ‘Mama, aita vau e hinaaro i te haapii i te ohipa no te ihitai. E riro mai au ei taata imi moni, e e haere au i roto i te hoê piha toro‘a, e na‘u e aupuru ia oe, ia nehenehe ia oe ia faaea i te horo‘a tarahu i te fare no te imi i te ora.’

“Ua putapu roa oia e ua ta‘i e ua parau a‘era e, aita oia i tapiri i to’na mata i tera pô taatoa, ua pure noa râ oia ia faaru‘e au i tera hinaaro tumu to‘u ia ore ho‘i oia ia vai noa o’na ana‘e.”6

A tamau noa ai o Heber i te anaanatae i te ohipa imiraa moni, ua tae mai te tahi mau manuiaraa i to’na apîraa ra, i roto ihoa râ i te fare moni e te ohipa parururaa. Ua tui to’na roo e, e taata parau ti‘a oia, e e taata imi moni itoito. Te parau ra o Heber M. Wells, oia te tavana hau matamua no Utaha, “E nehenehe ta’na e tomo i roto i te mau piha toro‘a o te mau taata faatere o te mau taiete rarahi no Amerika ma te farii-poupou-hia e te mau taata tei haapeu i te mea e, ua matau ratou ia’na ei hoa, e ei taata arata‘i i te pae moni e i te pae faatupuraa faufaa.”7 I roto i te hoê ve‘a no ni‘a i te ohipa moni i te matahiti 1921, te faaitehia ra teie parau faateniteni no ni‘a i te Peresideni Grant: “Tei roto ia Grant tane te mau ateributi no te hoê taata arata‘i mau—opuaraa puai, taata hanahana e te haehaa, te aau anaanatae i roto i te mau ohipa atoa ta’na e rave, e taata rave tamau maite e te rohirohi ore. E taata itehia oia e te faaturahia e te mau taata imi moni no te hoê i ni‘a i te toru o te pae hitia o te râ o te Fenua Marite, taaê noa’tu te parau no te haapaoraa faaroo.”8

Aita râ o Heber J. Grant i manuia tamau noa i roto i ta’na mau ohipa imiraa moni. Teie te hoê hi‘oraa, i te matahiti 1893 ua tupu te hoê fifi rahi i te pae faarava‘iraa faufaa i roto i te tuhaa rahi o te fenua Marite, e ua topatari e rave rahi hanere fare moni, te mau taiete pereoo auahi, te mau taiete heru repo faufaa, e te tahi atu mau taiete. Ua parauhia taua fifi ra, te Mata‘u no te matahiti 1893, e ua topa atoa o Elder Grant i roto i te reira fifi mana‘o-orehia; e melo oia no te Pŭpŭ Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo i taua taime ra. E ua topa oia i roto i te tarahu ta’na i aufau e rave rahi matahiti te maoro. I roto i taua tau fifi ra, ua tahoê te utuafare Grant taatoa no te tauturu i te faaitiraa i te mau haamauaraa. “Ia tano ana‘e to matou paari”, te na reira ra te hoê tamahine, “e haamata matou i te rave i te ohipa…, e te oaoaraa rahi roa a‘e tei noaa ia matou i roto i to matou apîraa, o te iteraa ïa e, te tauturu ra matou ia’na na roto i te imiraa i te ora no matou iho.”9

I te pae hopea, ua manuia roa te Peresideni Heber J. Grant i roto i te parau no te moni, e ua faaohipa oia i ta’na faufaa no te tauturu i te taata, te mau utuafare, te Ekalesia, e te huiraatira atoa. Te parau ra oia e: “I to‘u rave itoitoraa i te ohipa ia roaa te Moni, ua ite outou, mai to‘u mau hoa atoa tei ite papu i te hohonuraa o to‘u aau e, aita te Moni i riro ei Atua no‘u, e aita ho‘i to‘u aau i faatumuhia i ni‘a i te reira mea, i ni‘a râ i te faaohipamaitai-raa i te mau mea atoa i roaa ia‘u. Ua hinaaro u‘ana vau ia vai noa te reira feruriraa i roto ia‘u.”10

E mea au na te Peresideni Heber J. Grant te ohipa opere i te buka na te taata. E rave rahi tauatini buka ta’na i opere, e te rahiraa o te reira mau buka, ua tuurimahia ïa e a’na. Te parau ra oia e, ua aufauhia taua mau buka ra i ta’na “moni avaava”, oia ho‘i, te rahiraa moni i haamau‘ahia e a’na no te turu i tera peu horo‘a tao‘a ta’na, ua afaito noa ïa e te rahiraa moni e haamau‘ahia e te hoê taata puhipuhi avaava no te haamaha i to’na hiaamu avaava.11 No te rahi o te mau tao‘a horo‘a i horo‘ahia e a’na, ua mo‘ehia ia’na ia tapao i te ohipa tei ravehia e a’na. Te parau ra oia e, “I te hoê taime, ua horo‘a vau i te hoê buka na te hoê taata, e ua haamauruuru maitai mai taua taata ra ia‘u no te reira, e ua na o maira, ‘E te taea‘e Grant, e mea mauruuru roa na‘u teie buka. O te toruraa ïa o te taime to oe horo‘araa mai i teie buka na‘u.’ ”I muri a‘e i te reira ohipa i tupu, ua haamata te Peresideni Grant i te papa‘i i te hoê tabula no te mau buka i horo‘ahia e a’na.12

Te parauhia ra no ni‘a i te Peresideni Grant e, “te horo‘a nei oia no te mea, e mea au na’na te reira ohipa, —mai te huru e, no roto roa mai te reira i te hoê aau horo‘a e te maitai.”13 Te parau ra ta’na tamahine o Lucy Cannon no ni‘a ia’na e, “o te taata maitai roa a‘e tera i te ao nei” e te parau atoa ra oia no ni‘a i to’na here i te mau vahine ivi e te feia aita e metua tane— “e aufau oia i ta ratou moni tarahu no te fare, e imi oia i te ohipa no ta ratou mau tamarii, e ara maite oia e, te utuutuhia ra anei ratou ia roohia ratou i te ma‘i.” Te parau atoa ra oia e, “I te tau a tupu ai te veve rahi i muri noa a‘e i te tau no te Mata‘u no te matahiti 1893, no te mea, i taua tau ra, e mea fifi a‘e ia horo‘a i te nickel i te horo‘a e pae e aore râ, ahuru tara marite, noa’tu te reira, ua tamau noa to matou papa i te tauturu i te feia i vai i roto i te hepohepo.”14

“Te hoê taata faahiahia no te utuafare”

Ua parau te tamahine a te Peresideni Grant, o Frances Grant Bennett e, “Noa’tu e, ua ite maitai te mau taata i te huru o [to‘u metua tane], e mea iti roa râ te taata tei ite e, e taata faahiahia atoa oia no te utuafare.”15 No ta’na mau hopoia i roto i te Ekalesia, ua titauhia ia’na ia tere pinepine, tera râ, ua vai fatata noa oia i pihaiiho i te mau melo o to’na utuafare na roto i te papa‘iraa ia ratou e rave rahi tauatini rata e te mau parau rii. Te parau ra ta’na tamaiti mootua o Truman G. Madsen e: “Ta’na rave‘a no te arairaa i te parau no to’na atearaa i roto i to’na mau tereraa, o te papa‘iraa ïa… I roto i te pereoo auahi, i roto i te mau piha tiairaa, i roto i te mau hotera, e ia parahi oia i ni‘a i te terono i rotopu i te tahi pureraa e te tahi pureraa, e papa‘i oia i te tahi mau parau no te faaite i te mau ohipa i tupu e no te faaite atoa i to’na mau mana‘o e no te pahono atoa i ta ratou mau rata.”16

Ua haamana‘o ta’na tamahine o Lucy i te mau taime nehenehe ta’na e to’na mau taea‘e e to’na mau tuahine i fana‘o a ora ai ratou i pihaiiho ia’na i te mau taime e ho‘i mai oia i muri a‘e i to’na tere ohipa i rotopu i te Feia Mo‘a:

“Aue te oaoa ia ho‘i ana‘e mai oia i te fare! E haaputuputu mai matou paatoa i pihaiiho ia’na no te faaroo i te mau mea mea ta’na i ite. Te ite ra vau ia’na ia orihaere na rapae i te fare, e e piti tamarii i ni‘a i to’na na avae, e aore râ, te faaou‘aou‘araa i te tamarii i ni‘a i to’na turi avae…

“Te haamana‘o nei au i to matou mau orihaereraa i muri i ta matou puaahorofenua, o John ruau. Noa’tu e, ua âpi roa na parahiraa e piti i ni‘a i te pereoo puaahorofenua, e mea ti‘a ia matou paatoa ia haere. E faahoro to matou papa i te pereoo na te vahi au-roa-hia e matou, oia ho‘i, na te pae tooa o te râ o te Hiero[Purumu] e tae roa’tu i Liberty Park. I te pae tooa o te râ o te Hiero te vai ra te mau anairaa tumu raau popaa. Ahani e, e omuaraa no te tau faatupuraa raau, a haamata ai ho‘i te tapau i te ta‘uma i roto i te raau, e tapea ïa o papa i te pereoo no te tapu i te tahi amaa raau apî e i reira oia e hamani ai i te hio na matou. E mea au roa na matou ia mata‘ita‘i ia’na ia hohore marû noa i te paa raau e ia tapu i te hoê apoo i ni‘a i te paa; e ia tatara i te paa e i reira, ua oti ta matou hio. E te ta‘i hio ia ho‘i marû noa mai matou i te fare. Mai te huru e, ua oraora faahou matou tataitahi.”17

Ua faatere te Peresideni Grant i to’na utuafare ma te faaohipa ore i te puai o te tino.Ua parau ta’na tamahine o Lucy e: “E mea ri‘ari‘a na‘u i te mea e, aita to matou papa e tau‘a rahi roa i tera faaueraa e, ‘tei here i ta’na tamarii ra, e a‘o ïa ia’na i reira ra‘…Te feruri nei au e, e mea mauiui a‘e na matou ia faatupu i te inoino i roto i to matou na metua i te tairihia matou i te hoê amaa raau iti na‘ina‘i roa.”18

Ua faaitoito te Peresideni Grant i te mau metua ia “faanahonaho maite i to ratou oraraa ia riro to ratou hi‘oraa ei faaururaa i ta ratou mau tamarii”, 19 e ua haapa‘o oia iho i taua haapiiraa ra. Ua faaite mai ta’na tamahine o Frances i te ite i roaa ia’na na roto i taua hi‘oraa ra:

“Ua tupu te hoê ohipa tei haaputapu roa i to‘u aau, e eita te reira e mo‘ehia ia‘u e hope noa’tu to‘u oraraa. Ua parau vau i te tahi mau parau aita to‘u papa e farii, e ua parau mai oia ia‘u e, te hinaaro ra oia e tamâ i to‘u vaha eiaha ia parau faahou i te reira huru parau. Ua horoi oia i to‘u vaha i te pu‘a ma te parau mai e, ‘Ua mâ to oe vaha i teie nei. Aita vau e hinaaro faahou ia faarepo oe i to oe vaha i taua mau huru parau.’

“E rave rahi mahana i muri mai, a tamaa ai matou i te poipoi, te faati‘a ra to‘u papa i te hoê aamu, e i te taime a faahiti ai oia i te parau a te tahi taata, ua faahiti oia i te hoê parau ino. Oioi roa vau i te haru mai i taua parau ra.

“Na o atura vau e, ‘Papa, ua tamâ oe i to‘u vaha no to‘u parauraa i te mau parau mai te reira te huru.’

“Pahono maira oia e, ‘Oia mau. Eita vau e faahiti faahou i te reira huru parau mai ia oe atoa. Hinaaro anei oe e horoi i to‘u vaha?‘

“E ua na reira vau. Ua rave au i te pu‘a e ua tamâ maitai.

“E nehenehe ta to‘u papa e pato‘i i te reira. E nehenehe ho‘i ta’na e parau e, aita oia e parau ino ra, e ua tano ihoa ïa te reira; tera râ, e ere ïa te reira i to’na huru. Aita te hoê tamarii na‘ina‘i i ite i te taaêraa i rotopu i te faahitiraa parau e te parau mau, e ua ite oia i te reira. Mai taua taime ra, ua ite a‘era vau e, e mea tano te mau mea atoa ta to‘u papa e rave i ni‘a ia‘u, e aita roa’tu vau i ite ia’na ia rave i te tahi atu huru raveraa. I muri a‘e i te reira, aita vau i faaroo faahou ia’na ia faahiti i te mau parau ino. E mea au roa na’na ia faati‘a i te aamu mau, e na o oia i te parau e, ‘ua parau a‘era o John, ma te haapapu maitai, i tera parau e tera parau, ‘ tera râ, eita oia e faahiti i te mau parau. E taata au oia i te haapii na roto i te hi‘oraa, e aita roa oia e titau ia matou i te hoê mea eita o’na iho e rave.”20

Te haamana‘o ra o Lucy i te here rahi o to’na papa i ni‘a i to’na mama, o tei pohe i te 34raa o to’na matahiti: “I roto i te mau matahiti a vai ai to‘u mama i roto i te ma‘i, tau matahiti te maoro, ua tamau maite oia i te poihere i te mama, e ua riro te reira ei tau‘aparauraa eiaha na to’na ana‘e fetii e to’na mau hoa rahi, na te mau taata ê ê atoa râ tei ite i tera huru haapa‘o. E ono ava‘e to‘u parahiraa i pihaiiho i to‘u mama a utuutuhia ai oia i roto i te hoê fare ma‘i no Californie, e i te mau taime atoa e nehenehe ta’na, e haere atoa mai oia i pihaiiho ia maua. E afai-tamau-hia mai te mau tiare; te maa hotu, te tahi mau mea taaê, te ahu apî—te mau mea atoa ta’na e nehenehe e hapono mai, e farii ïa to‘u mama i te reira. Fatata pauroa te mahana e farii oia i te hoê rata, e mai te mea e, e taere rii te reira, e ite roa te utuutu ma‘i. Te haamana‘o nei au i te Vahine Faatere Rahi (tei roto maua i te hoê Fare Ma‘i Katorita) i te parauraa e, i roto i te roaraa matahiti to’na utuuturaa i te ma‘i, aitâ oia i ite a‘e nei i te hoê taata i te aupururaa i ta’na vahine ma te here mai tei na reihia i ni‘a i to‘u mama.”21

No ni‘a â i te huru aupururaa a to’na papa i ni‘a i to’na iho mama, te parau atoa ra o Lucy e: “Aitâ vau i ite a‘e nei hoê tamaiti haapa‘o maitai e aore râ, te here. To’na mana‘ona‘o rahi ia oaoa noa to’na mama i roto i to’na tau ruhiruhia, to’na hinaaro ia horo‘a na to’na mama te mau mea atoa na’na, e te imiraa i te maitai no’na, ua fatata ïa mai te hoê ohipa tumu auhia e a’na. I te mau mahana atoa, i roto i to matou pureraa fetii, e mai te mea e, na’na e pure, e tuturi oia i pihaiiho ia mama ruau e i reira e pure ai ia ti‘a ia’na ia faaroo, noa’tu to’na taria turi. E paraparau oia i to’na mama, e e nehenehe ta to’na mama ia faaroo i to’na reo, area i to te tahi atu mau taata ra, eita ïa to’na taria e faaroo… Ua haapa‘o oia i te ture ono i roto i te mau huru raveraa atoa— ‘Faatura’tu i to metua tane e to metua vahine.’ [Exodo 20:12.]…Ua ora to‘u mama i roto i to‘u utuafare no na matahiti hopea e hitu o to’na oraraa, e mai te mea e, tei te fare oia, aita vau e haamana‘o ra hoê mahana e aita oia i haere mai, e aore râ, i niuniu mai, e aore râ, i titau mai i te parau apî no ni‘a ia mama ruau. E mea haapeu na’na to’na metua vahine no te nehenehe o to’na mau haerea, no te faahiahia to’na huru pae varua, e no te nehenehe o to’na hoho‘a mata—e hoho‘a mata no te mauruuru e te hau.”22

E oraraa no te haapa‘o e no te tavini i roto i te Ekalesia

Peresideni tĭtĭ

Na mua noa‘e i te 24raa o to’na oro‘a mahana fanauraa, ua piihia o Heber J. Grant ia vaiiho i to’na fare i Roto Miti e ia haere atu i Tooele, Utaha, i reira oia e tavini ai ei peresideni titi. Te parau ra oia no ni‘a i taua taime ra o to’na oraraa, “Aita hoê to‘u e iteraa no ni‘a i te reira ohipa, e ua ite papu maitai au i to‘u paruparu i taua taime ra.”23 Tera râ, ua horo‘a oia i to’na taime taatoa i roto i ta’na hopoia apî. I muri a‘e, te na o ra oia e: “Aita’tu ta‘u e haamana‘oraa maori râ, te tumu i haere mai ai au i [Tooele] i te mau mahana atoa o to‘u oraraa. Aita vau i feruri i te tahi atu ohipa.”24

I te 30 no Atopa 1880, ua maere roa te mau melo no te tĭtĭ no Tooele Utaha i te faaiteraahia’tu e, o Heber J. Grant, 23 matahiti, e taata ê roa, to ratou peresideni tĭtĭ apî. Ua faaite atu oia ia’na iho i to te amuiraa na roto i te hoê a‘oraa iti poto noa. Noa’tu e, e mea poto roa ta’na a‘oraa, ua ite râ te taata i te huru o te taata e riro mai ei faatere autahu‘araa no ratou. E rave rahi matahiti i muri mai, ua faati‘a oia i te tumu parau rahi no ta’na a‘oraa:

“I roto i te hoê a‘oraa e hitu minuti e te afa te roa, ua faaite au e, eita vau e titau i te hoê taata i Tooele ia riro ei taata aufau tuahaa ahuru hau atu i te haapa‘o i ia‘u; eita vau e ani i te hoê taata ia horo‘a i ta’na tao‘a i te faito i titauhia, hau atu i ta‘u e horo‘a nei; eita vau e titau i te hoê taata ia haapa‘o i te ture no te Parau Paari hau atu i ta‘u huru haapa‘o, e e horo‘a vau i te mea maitai roa a‘e i roto ia‘u nei ei maitai no te mau taata i roto i taua tĭtĭ no Ziona ra.”25

Ua tavini o Peresideni Grant ei peresideni tĭtĭ ma te maitai, e piti matahiti te maoro hou a piihia ai oia i roto i te ti‘araa Aposetolo mo‘a.

Aposetolo

I te 16 no Atopa 1882, ua faatoroahia o Elder Heber J. Grant ei Aposetolo na te Peresideni George Q. Cannon, Tauturu Hoê no te Peresideni John Taylor. I roto i tera e 36 matahiti to’na parahiraa i roto i te Pŭpŭ Tino Ahuru Ma Piti, ua tavini o Elder Grant i te Ekalesia ei ti‘a faatere, ei orometua, ei taata imi moni, e ei misionare. Ua tavini oia ei melo no te preresideniraa rahi no te feia apî i roto i te Ekalesia, e ua riro oia ei hoê o te mau taata tumu tei haamau i te ve‘a a te Ekalesia tei parauhia te Improvement Era. Ua tavini atoa oia ei taata faatere no te imiraa faufaa no te Improvement Era.

I roto i to’na ti‘araa Aposetolo, ua rave o Elder Grant i te ohipa misionare rave tamau no te maororaa e pae matahiti. Na roto i te piiraa a te Peresideniraa Matamua, ua faanaho oia e ua faatere i te misioni matamua i te fenua Tapone, e muri a‘e, ua faatere i te mau Misioni i te fenua Peretane e i Europa. I roto i ta’na mau a‘oraa i ni‘a i te mau misionare e tavini ra i pihaiiho ia’na, e mea pinepine oia i te parau e piti na tumu parau rau. A tahi, e a‘o oia ia ratou ia haapa‘o i te mau ture o te misioni, e ia haapa‘o i te mau faaueraa. A piti, ua faaitoito oia ia ratou ia rave itoito i te ohipa. I roto i te Misioni no Beretane, ua haamau oia i te mea e titauhia na roto i te raveraa i te ohipa hau atu i tei matau noa hia na. I roto i te taatoaraa o taua misioni ra, ua maraa te faito ohipa i ni‘a, noa’tu e, ua haere noa te rahiraa misionare i te iti i tera matahiti e tera matahiti.26

Peresideni no te Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei

Ua pohe te Peresideni Joseph F Smith i te 19 no Novema 1918, ma te ite e, na Heber J. Grant e mono mai ia’na ei Peresideni no te Ekalesia. Teie te mau parau hopea a te Peresideni Smith i ni‘a i te Peresideni Grant: “E haamaitai te Fatu ia oe e ta‘u tamaiti, e haamaitai te Fatu ia oe; ua farii oe i te hoê hopoia rahi roa. Haamana‘o noa oe e, na te Fatu teie ohipa, e ere na te taata. Ua hau a‘e te Fatu i te rahi i te mau huru taata atoa. Ua ite oia i te taata Ta’na e hinaaro no te faatere i Ta’na Ekalesia, e eita roa’tu oia e hape. E haamaitai te Fatu ia oe.”27

Ua haapararihia te Peresideniraa Matamua, toe noa mai nei te Pŭpŭ Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo ei mana faatere i roto i te Ekalesia, e o te Peresideni Heber J. Grant te Peresideni no taua Pŭpŭ ra. I te 23 no Novema 1918, ua faataahia te Peresideni Grant ei Peresideni no Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei. Ua tapea noa oia i na tauturu tei tavini i pihaiiho i te Peresideni Smith: te Peresideni Anthon H. Lund ei Tauturu Matamua e te Peresideni Charles W. Penrose ei Tauturu Piti.

Ua tupu te amuiraa rahi matamua a te Peresideni Grant i roto i to’na ti‘araa ei Peresideni no te Ekalesia, i te ava‘e Tiunu 1919, i muri a‘e i te faataime-raa-hia te reira e piti ava‘e te maoro no te hoê ma‘i rahi i te mau vahi atoa, e ua fifi roa atoa te oraraa o te taata i te Peho no Salt Lake. I roto i te hoê tuhaa o ta’na a‘oraa matamua no te amuiraa i roto i to’na ti‘araa ei Peresideni no te Ekalesia, ua faahiti oia i te hoê tuhaa o ta’na a‘oraa matamua a riro ai oia ei peresideni no te Tĭtĭ no Tooele:

“Te haehaa nei ta‘u aau, aita e parau na roto i te mau huru reo atoa ta te Atua i horo‘a mai ia‘u, no te faataa i te reira, i te ti‘araa’tu i mua ia outou i ô nei i teie poipoi, i roto i te ti‘araa ta outou i paturu mai nei ia‘u. Te haamana‘o nei au i to‘u ti‘araa i mua i te hoê amuiraa i Tooele, i muri a‘e i to‘u patururaahia ei peresideni no taua tĭtĭ ra, e piti ahuru ma toru to‘u matahiti i taua taime ra, ma te fafau i taua amuiraa ra e horo‘a vau i te mau mea maitai atoa e vai ra i roto ia‘u. I teie mahana, te ti‘a nei au i ô nei ma te haehaa, ma te ite i to‘u paruparu, i to‘u ravai ore i te paari e i te haamaramaramaraa, e to‘u ravai ore i te aravihi no te ti‘a i roto i teie ti‘araa teitei ta outou i paturu mai nei ia‘u. Tera râ, mai ta‘u i parau i Tooele a vai tamarii noa ai au, te parau nei au i ô nei i teie mahana e: na roto i te tauturu a te Fatu, e rave au e tae roa’tu i te faito maitai roa e ti‘a ia‘u, no te faaoti i te mau titauraa atoa o te tuuhia mai i ni‘a ia‘u i roto i to‘u ti‘araa ei Peresideni no Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, e tae roa’tu i te faito hopea o to‘u ite.

“Eita vau e ani i te hoê taata ia horo‘a i ta’na tao‘a hau atu i ta‘u e horo‘a, ia au i ta’na i farii, no te faahaere i te Basileia o te Atua i mua. Eita vau e titau i te hoê taata ia haapa‘o i te Parau Paari hau atu i ta‘u e haapa‘o. Eita vau e titau i te hoê taata ia riro ei taata haapa‘o maitai e te vitiviti i te aufau i ta’na tuhaa ahuru e ta’na mau ô hau atu ia‘u. Eita vau e titau i te hoê taata ia ineine e ia hinaaro i te haere oioi mai e ia maoro e ho‘i ai, e ia rave i te ohipa ma te puai hope o te mana‘o e te tino, hau atu i ia‘u, e ia vai haehaa noa. Te ti‘aturi nei au e te pure nei au i te mau haamaitairaa a te Fatu, ma te ite papu e, ia ore te mau haamaitairaa a te Fatu, eita ïa vau e manuia i roto i te piiraa i tuuhia mai i ni‘a ia‘u. Area râ, mai ia Nephi i tahito ra, ua ite au e, eita te Fatu e horo‘a i te hoê faaueraa i te tamarii a te taata nei, ma te faaineine ore i te hoê rave‘a e ti‘a ai ia ratou ia faaoti i te mea ta’na i titau ra [a hi‘o 1Nephi 3:7]. Na roto i taua iteraa ra i roto i to‘u aau, te farii nei au i teie hopoia rahi, ma te mata‘u ore i te mau mea e tupu mai, ma te ite e, e turu mai te Atua ia‘u mai ta’na i paturu i te mau taata atoa na mua atu ia‘u, tei ti‘a i ni‘a i teie nei ti‘araa, mai te mea e, e rave au i te ohipa na roto i te haehaa e te itoito, ma te imi tamau noa i te arata‘iraa a to’na ra Varua Mo‘a; e faaitoito mau vau i te rave i te reira.”28

Ua tavini te Peresideni Grant fatata e 27 matahiti te maoro ei Peresideni no te Ekalesia—mea maoro a‘e oia i te tahi atu mau Peresideni, taaê atu ia Brigham Young. I roto i taua pu‘e tau ra, ua ati roa te mau melo o te Ekalesia, te tahi tau milioni ratou ati a‘e te ao nei, na roto i te Tama‘i Matamua o te Ao nei, te ati rahi i roto i te parau no te moni, e te mau ati e te mau ino o te Piti o te Tama‘i o te Ao nei. Noa’tu e, e taime hepohepo mau taua taime ra, ua riro atoa râ ei taime oaoaraa. Ua faatupu te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei i te oro‘a haamana‘oraa i te 100raa o te matahiti i tupu ai te Orama Matamua e te faatiaraahia Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei. Ua oaoa ratou i te haamo‘a-raa-hia o te mau hiero i Laie, Hawaii; i Cardston, Alberta; i Mesa, Arizona. E i te ava‘e Atopa 1924, te mau melo eita e nehenehe e haere atu i roto i te amuiraa rahi i te Fare Menemene i Roto Miti, e aore râ, i roto i te mau fare i pihaiiho mai, e nehenehe ïa ta ratou e faaroo i te mau parau a te mau peropheta o te mau mahana hopea nei na roto i te ratio.

I roto i ta’na parau poro‘i i to te Feia Mo‘a, ua haapapu tamau maite te Peresideni Grant i te faufaa no te haapaoraa i te mau faaueraa. Ua parau oia e, “Ei tavini no te Atua ora, te fafau atu nei au ia outou e, te mau tane atoa e te mau vahine atoa o te haapa‘o i te mau faaueraa a te Atua e maitai oia, e te mau fafauraa atoa ta te Atua i fafau ra, e tupu te reira i ni‘a i to ratou ra upoo, e e tupu ratou i te rahi i roto i te paari, te aravihi, te ite, te maramarama, e hau roa’tu i te mau mea atoa, i roto i te iteraa i te Fatu ia Iesu Mesia.”29 Ia parau ana‘e oia i te titauraa ia haapa‘o i te mau faaueraa, e mea pinepine oia i te parau i te ture no te Parau Paari e te ture no te tuhaa ahuru. I roto i te hoê a‘oraa i te amuiraa, ua haapii oia e:

“Ua ineine te diabolo no te tapoi i to tatou mata i te mau mea o teie nei ao, e i reira oia e haru ai ma te oaoa i to tatou ora mure, oia te horo‘a tei hau i te rahi i te mau horo‘a atoa. Tera râ, aita i faati‘ahia i te diabolo, e aita roa e mana e horo‘a-faahou-hia ia’na no te ruri ê i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei o te haapa‘o i te mau faaueraa a te Atua. Aita e mana e horo‘ahia i te enemi o te varua o te taata nei no te haamou ia tatou mai te mea e, e haapa‘o tatou i ta tatou hopoia. Mai te mea e, aita tatou e riro ei feia parautia hope roa i mua i te Atua, te tuu ra ïa tatou i te faito i raro rii mai, e ua faaino ïa tatou i te tahi tuhaa o to tatou mau paruru, e e mea na reira ho‘i te diabolo ia tomo mai. Aita râ hoê taata e mo‘ehia ia’na to’na iteraa papu no ni‘a i te Evanelia, aita e taata e fariu i te atau e aore râ, i te aui, mai te mea e, tei roto ia’na te parau mau, mai te mea e, ua haapa‘o oia i ta’na mau hopoia, mai te mea e, ua haapa‘o oia i te Parau Paari, ua aufau oia i ta’na tuhaa ahuru, ua farii i te mau piiraa e te mau hopoia no to’na ra toro‘a e to’na piiraa i roto i te Ekalesia.

“Te vai nei te tahi mau taata e ui tamau nei e, eaha ta te Fatu e hinaaro nei ia ratou, e mai te mea ra e, te otiatia nei ratou. Ua ite papu vau e, hoê noa mea ta Fatu e hinaaro nei ia outou e ia‘u nei, e aore râ, i te mau huru taata atoa i roto i te Ekalesia maori râ, ia rave hope roa tatou i ta tatou hopoia e ia haapa‘o i te mau faaueraa a te Atua.”30

I roto i te Ati Rahi o te mau matahiti 1930, a rohi ai te mau taata atoa i te ao nei i roto i te ohipa ore e te veve, ua mana‘ona‘o roa te Peresideni Grant e to’na na tauturu, te Peresideni J. Reuben Clark Jr. e o David O. McKay, i te parau no te ora maitai o te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei. I te 20 no Eperera 1935, ua titau ratou ia Harold B. Lee, te hoê peresideni tĭtĭ apî roa, ia haere mai i roto i to ratou piha toro‘a, inaha, ua manuia roa ta’na tĭtĭ i roto i te parau no te aupururaa i te feia veve e te navai ore. Te parau ra te Peresideni Lee e:

“Ua parau te Peresideni Grant e, …aita e ohipa faufaa atu ta te Ekalesia e rave maori râ, te aupururaa i to’na feia navai ore; e o’na iho, e faatusia oia i te tahi atu mau mea atoa, ia ti‘a i to tatou mau taata ia farii i te tauturu e au ia ratou. Ua maere au i to-‘u iteraa e, e rave rahi matahiti na mua atu ia ratou, ua vai a‘e na te hoê faanahonahoraa papu tei feruri-maite-hia, tei faanahomaitei-hia, e tei faauruhia mai e te Atua Manahope, e te tiai noa ra e ua ineine no te taime ta ratou i feruri e, ua navai te faaroo o te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei no te pee i te a‘oraa a te feia e arata‘i e e faatere i roto i teie Ekalesia.”31

I te ava‘e Eperera 1936, i muri a‘e i to ratou tau‘aparauraa i te Peresideni Lee e i te mau Hui Mana Faatere Rahi, i te feia putu faufaa, e te tahi atu mau taata, ua faaite mai te Peresideniraa Matamua i te Faanahoraa Parururaa a te Ekalesia, tei parauhia i teie mahana te faanahoraa totauturu a te Ekalesia. I roto i te amuiraaa rahi no te ava‘e Atopa 1936, ua haamaramarama mai te Peresideni Grant i te tumu no taua faanahoraa ra: “Ta tatou opuaraa matamua, o te haamauraa ïa, mai te mea e, e ti‘a te reira, i te hoê rave‘a no te faaore i te hupehupe, no te haamou i te mau mea ino, e no te faatupu faahou i rotopu i to tatou mau taata, te tiamâraa, te ohipa, te faarava‘iraa faufaa e te faaturaraa i te taata iho. Te fâ a te Ekalesia, o te tautururaa ïa i te taata ia tauturu ia ratou iho. Ia faariro-faahou-hia te parau no te ohipa ei ture arata‘i i te oraraa o to tatou mau melo no te Ekalesia.”32

Ua faaite papu mai te Peresideni J. Reuben Clark tamaiti e: “Ua niuhia te Faanahoraa Totauturu i ni‘a i te heheuraa…Na te Varua Maitai i heheu mai i to’na faanahonahoraa i te Peresideni Grant”33 O Elder Albert E. Bowen, tei faatoro‘ahia ei Aposetolo na te Peresideni Grant, tei faataa mai i te tumu mau o taua faanahoraa ra: “Te opuaraa tumu o te Faanahoraa Totauturu o te haamauraa ïa i te hoê huru taata i roto i te mau melo no te Ekalesia, te feia horo‘a e te feia e farii, na roto i te imiraa i te mau mea maitai atoa i roto ia ratou, e ia faa‘ua‘a e ia faahotu i te mau maitai ite-ore-hia o te varua.”34

I te ava‘e Fepuare 1940, ua tupu te hoê ati i ni‘a i te Peresideni Grant, e na roto i te reira, aita ta’na e nehenehe maitai e paraparau, e ua haaparuparu te taatoaraa o te pae aui o to’na tino no te tahi tau taime. Aita râ te reira i tapea ia’na ia tamau noa i te rave i te ohipa a te Fatu. Ua rave noa oia i te ohipa no te tahi tau hora rii i te mau mahana atoa, e ua tamau noa oia i te horo‘a i te mau a‘oraa poto i roto i te mau amuiraa rahi i roto i te maororaa e piti matahiti. I te 6 no Eperera 1942, ua horo‘a oia iho i ta’na a‘oraa hopea i roto i te amuiraa rahi. I muri mai, na te tahi mau taata e tai‘o i ta’na mau a‘oraa. I roto i ta’na a‘oraa hopea roa no te amuiraa rahi tei tai‘ohia e Joseph Anderson i te 6 no Eperera 1945, te faaitehia ra teie mau parau no te hoê iteraa papu:

“Te ohipa hanahana roa a‘e tei tupu i roto i te aai o te ao nei mai te tau a ora ai te Faaora iho i ni‘a i te fenua nei, o to te Atua iho ïa feruriraa e, ua ti‘a ia’na ia haere mai i te fenua nei e ta’na Tamaiti here, oia te fanau tahi, to tatou Taraehara e to tatou Faaora, e ia fâ mai i te tamaiti ra o Iosepha. E rave rahi tauatini e hanere tauatini rahiraa taata tei roaa to ratou iho iteraa papu e te hohonu no ni‘a i teie nei parau mau mure ore. Ua faaho‘ihia mai i te fenua nei te Evanelia mau, e te hinaaro nei au e haapapu maitai e, e ohipa faufaa rahi ta tatou e rave, oia ho‘i, te piiraa tatou i to te ao nei ia tatarahapa i ta ratou hara, e ia haapa‘o i te mau faaueraa a te Atua. E e hopoia na tatou ia haere i ô tatou iho e i te fenua ê ê, ia au i to tatou taime e ta tatou mau rave‘a, e ia poro i te Evanelia a te Fatu o Iesu Mesia. E hopoia atoa na tatou ia haamana‘o i te mau tamarii a to tatou Metua tei faaru‘e mai ia tatou ma te ite ore i te Evanelia, e ia iriti i te uputa faaoraraa no ratou i roto i to tatou mau hiero, i reira ho‘i tatou i faauehia ai ia rave i te reira.

“Te faaite papu atu nei au ia outou e, te ora nei te Atua, te faaroo mai nei e te pahono mai nei oia i ta tatou pure; o Iesu te Mesia, te Taraehara o te ao nei; E peropheta o Iosepha Semita na te Atua mau e te Atua ora; e tae noa’tu ia Brigham Young e te feia atoa tei mono mai ia’na, e peropheta ana‘e ratou na te Atua.

“Aita e itehia ra ia‘u te parau no te faaite i to‘u mauruuru i te Atua no teie ite tei noaa ia‘u. I te tahi mau taime e putapu roa to-‘u aau, e rari ho‘i to‘u na mata i te roi mata no to‘u mauruuru ia ite e, te ora nei oia, e teie nei Evanelia tei parauhia te Momoni, tei roto roa ïa i te faanahonahoraa no te oraraa e no te faaoraraa, e o te Evanelia mau ïa a te Fatu o Iesu Mesia. Ia tauturu mai te Atua ia outou e ia‘u atoa nei, e i te mau taata atoa, ia haapa‘o i te reira, e ia tauturu atoa ho‘i Oia i te feia tei ore i ite i te parau mau, ia roaa ho‘i ia ratou teie iteraa, o taua ïa pure tuutuu ore, e te ani nei au i te reira na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra Amene.”35

Ua tamau noa to’na ora i te haere i te inoraa e tae roa’tu i te taime a pohe ai oia i te 14 no Me 1945. Ua faatupuhia to’na oro-‘a hunaraa e maha mahana i muri mai. Te parau ra te Peresideni Joseph Fielding Smith: “I te tereraa mai te pereoo ma‘i, e rave rahi tauatini taata tei ti‘a i te pae purumu i ni‘a i te roaraa e rave rahi apaparaa fare, ma te taupe i to ratou upoo i raro. Ua faahanahana te mau ti‘a no te tahi atu mau Ekalesia ia’na e ua faaotohia te oe o te fare pureraa Katorika…Ua haere mai te tahi mau taata tuiroo na te atea mai no te faahanahana ia’na, e rave rahi mau fare toa tei opani i to ratou mau uputa, e ua itehia te hoê otoraa taatoa no te mea ua rave-ê-hia’tu te hoê taata rahi, i muri a‘e i te hoê oraraa roa e te ohipa.”36

O te Peresideni J. Reuben Clark e te Peresideni David O. McKay, tei tavini ei tauturu hoê e ei tauturu piti no te Peresideni Grant, tei paraparau i te taime hunaraa. Ua riro ta raua mau faahanahanaraa ei faaiteraa atoa i te mana‘o o te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei e rave rahi hanere tauatini, tei paturu i te Peresideni Heber J. Grant ei peropheta no ratou.

Te parau ra te Peresideni Clark e, “Ua ora te Peresideni Grant ma te parau ti‘a e ua rave mai oia mai roto mai i to tatou Metua i te Ao ra, i te mau haamaitairaa e fariihia e te feia o te haapa‘o e o te faaroo i ta’na mau faaueraa.”37

Ua parau te Peresideni McKay e, “Te tamau maite i roto i te ohipa e rave, te haavare ore, te parau ti‘a, te afaro i roto i te mau mea atoa ta’na e rave, te afaro te parau, te itoito i roto i te ohipa, te rave-ore-raa i te ohipa ino, te maitai i ni‘a i te feia oto, te aau maitai aita’tu, te ti‘aturihia, te marû e te here i to’na mau taata, te paieti i ni‘a i to’na mau hoa, i roto i te parau mau, i ni‘a i te Atua — tera ïa te huru o to tatou Peresideni hanahana e te here—te hoê ti‘a faatere taaê, te hoê hi‘oraa maitai no te Ekalesia e no to te ao atoa nei.”38

Te mau nota

  1. I roto i te Conference Report, Atopa 1899, 18.

  2. Ronald W. Walker, “Jedediah and Heber Grant”, Ensign, Tiurai 1979, 49.

  3. Gospel Standards, Haaputuhia e G. Homer Durham (1941), 341–42.

  4. Gospel Standards, 151.

  5. “The Nobility of Labor”, Improvement Era, Titema 1899, 83.

  6. Gospel Standards, 348–49.

  7. “President Grant—The Business Man: Business Ventures and Church Financing”, Improvement Era, Novema 1936, 689.

  8. “Strength of the ‘Mormon’ Church”, Coast Banker, San Francisco e Los Angeles, Mati 1921; faahitihia i roto i te Conference Report, Eperera 1921, 205.

  9. Lucy Grant Cannon, “A Father Who Is Loved and Honored”, Improvement Era, Novema 1936, 681.

  10. Gospel Standards, 330.

  11. Gospel Standards, 248.

  12. E rata na Heber J. Grant i papa‘i ia Harrison M. Merrill, 7 Atopa 1930, Family and Church History Department Archives, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei.

  13. Bryant S. Hinckley, “Greatness in Men: President Heber J. Grant”, Improvement Era, Atopa 1931, 703.

  14. Improvement Era, Novema 1936, 680–81.

  15. Glimpses of a Mormon Family (1968), 299, 301.

  16. Buka nene‘iore-hia papa‘ihia e Truman G. Madsen.

  17. Improvement Era, Novema 1936, 681.

  18. Improvement Era, Novema 1936, 681.

  19. I roto i te Conference Report, Atopa 1944, 9.

  20. Glimpses of a Mormon Family, 15–16.

  21. Improvement Era, Novema 1936, 682.

  22. Improvement Era, Novema 1936, 684; tauihia te paratarafa.

  23. Gospel Standards, 12.

  24. Gospel Standards, 77.

  25. Gospel Standards, 191.

  26. A hi‘o Ronald W. Walker, “Heber J. Grant’s European Mission, 1903–1906”, in Journal of Mormon History (1988), 20.

  27. Faahitihia e Heber J. Grant, i roto i te Conference Report, Eperera 1941, 5.

  28. I roto i te Conference Report, Tiunu 1919, 4.

  29. Gospel Standards, 39.

  30. I roto i te Conference Report, Eperera 1944, 10.

  31. Faahitihia i roto i te L. Brent Goates, Harold B. Lee: Prophet and Seer (1985), 141–42.

  32. Parau Poro‘i na te Peresideniraa Matamua, i roto i te Conference Report, Atopa 1936, 3; tai‘ohia e te Peresideni Heber J. Grant.

  33. “Pres. Clark Testifies of Divinity of Church Welfare Program”, Church News, 8 Atete 1951, 15.

  34. The Church Welfare Plan (Haapiiraa Evanelia na te Feia Paari, 1946), 44.

  35. I roto i te Conference Report, Eperera 1945, 10.

  36. Essentials in Church History, te 20raa o te nene‘iraa. (1966), 653.

  37. “President Heber J. Grant”, Improvement Era, Tiunu 1945, 333.

  38. “President Heber J. Grant”, Improvement Era, Tiunu 1945, 361.

Hōho’a
President Grant

Ua horo‘a te Peresideni Heber J. Grant i ta’na parau poro‘i matamua na roto i te ratio i to te ao nei i te 6 no Me 1922.

Nene’i