2010–2019
Siñansa den Hogar—un Responsabilidat Alegre i Sagrado
April 2018 General Conference


Siñansa den Hogar—un Responsabilidat Alegre i Sagrado

Mi ta pidi yudansa di shelu pa ora nos hasi esfuerso pa ta maestronan manera Cristu den nos hogar.

Mi kasá, Julie, i ami a kria seis yu presioso, i resientemente nos nèshi a keda bashí. Esta hopi falta mi ta sinti pa tin nos yunan den nos hogar na un base regular. Mi ta sinti falta pa siña di nan i pa siña nan.

Awe mi ta dirigí mi remarkenan na tur mayor i tur ku ta deseá pa ta mayor. Hopi di boso ta kriando yunan awor. Pa otronan, e tempu aki lo yega pronto. I ainda pa otronan, paternidat por ta un futuro bendishon. Mi ta pidi pa nos tur rekonosé e responsabilidat alegre i sagrado di siña un mucha.1

Komo mayornan, nos ta introdusí nos yunan na Tata Selestial i Su Yu, Jesucristu. Nos ta yuda nos yunan hasi nan promé orashon. Nos ta ofresé guia i sosten ora nan drenta e kaminda di kombenio2 dor di boutismo. Nos ta siña nan pa obedesé Dios su mandamentunan. Nos ta eduká nan tokante Su plan pa Su yunan, i nos ta yuda nan rekonosé e susuro di e Spiritu Santu. Nos ta konta nan historia di profetanan antiguo i ta kurashá nan pa sigui esnan bibu. Nos ta hasi orashon pa nan triunfonan i tin doló ku nan durante nan pruebanan. Nos ta testifiká na nos yunan di bendishonnan di tèmpel, i nos ta hasi esfuerso pa prepará nan bon pa sirbi mishonnan di tempu kompletu. Nos ta ofresé nos konseho ku amor kon pa nan mes por bira mayor. Pero—hasta e ora ei—nos no ta stòp nunka di ta nan mayornan. Nunka nos no ta stòp di ta nan maestronan i nunka nos no ta wòrdu relevá for di e yamamentunan eterno aki.

Awe laga nos kontemplá algun di e oportunidatnan maravioso ku nos tin pa siña nos yunan den nos hogar.

Siñansa den Nochi di Famia

Laga nos kuminsá ku nochi di famia, ku tabata prioridat grandi den un hogar yená ku fe kaminda mi a lanta. Mi no ta kòrda lèsnan spesífiko siñá den un nochi di famia, pero mi ta kòrda ku nunka nos no a falta un siman.3 Mi tabata sa kiko tabata importante pa mi mayornan.4

Mi ta kòrda un di mi aktividatnan faborito di nochi di famia. Tata lo invitá un di su yunan pa hasi “E Tèst.” E lo duna e mucha un serie di instrukshon manera, “Promé, bai den kushina i habri i sera e frishidèr. Despues kore bai na mi kamber kue un par di mea for mi kashi. Despues bini bèk serka mi, bula ariba kai abou tres biaha i bisa, ‘Tata, mi a logra!’”

Mi tabata gusta ora tabata mi bùrt. Mi ke a hasi tur kos kompletamente korekto, i mi a apresiá e momentu ku mi por a bisa,”Tata, mi a logra!” E aktividat aki a yuda mi oumentá mi konfiansa i a laga pa ta fásil pa un mucha hòmber intrankil pone atenshon ora Mama òf Tata tabata siña un prinsipio di evangelio.

Presidente Gordon B. Hinckley a konsehá: “Si bo tin kualke duda tokante di birtut di nochi di famia, purba hasié. Reuní boso yunan rondó di boso, siña nan, duna testimonio na nan, lesa e skrituranan huntu i pasa un dushi tempu huntu.”5

Semper lo bai tin oposishon pa hasi nochi di famia.6 Apesar di esei, mi ta invitá boso pa haña un manera rònt dje opstákulonan i hasi nochi di famia un prioridat—i hasi pasamentu prèt un ingrediente klave.

Siña Hasi Orashon Familiar

Orashon familiar ta un otro oportunidat ekselente pa siña.

Mi ta gusta kon Presidente N. Eldon Tanner su tata a siñ’é durante orashon familiar. Presidente Tanner a bisa esaki:

“Mi ta kòrda un anochi ora nos tabata na rudia pa hasi orashon familiar, mi tata a bisa na Señor, ‘Eldon a hasi algu awe ku e no mester a hasi: e tin duele, i si bo pordon’é, e lo no hasié mas.

“Esei a pone mi disidí pa no hasié mas—mas mihó ku un sota lo a hasi.”7

Komo un mucha, tin biaha mi tabata bira iritá ku nos orashon familiar aparentemente eksesivo, pensando den mi mes, “Nos no a hasi orashon djis algun minüt pasá?” Awor komo mayor, mi sa ku nunka nos no por hasi orashon demasiado komo famia.8

Semper mi a keda impreshoná di e manera kon Tata Selestial ta introdusí Jesucristu komo Su Yu Stimá.9 Mi ta gosa di hasi orashon pa mi yunan i nombra nan nòmber ora nan ta skucha mi ekspresá na Tata Selestial kon stimá nan ta pa mi. Ta parse ku no tin mihó tempu pa komuniká amor na nos yunan ku ora ta hasi orashon ku nan òf bendishoná nan. Ora famia ta reuní den orashon humilde, lèsnan poderoso i permanente ta wòrdu siñá.

Siñansa Inesperá

Siñansa di mayornan ta manera un dòkter na warda. Semper nos mester ta kla pa siña nos yunan pasobra nunka nos no sa ki ora e oportunidat lo presentá su mes.

Imagen
Jesus ta siña e muher na e pos

Nos ta meskos ku e Salbador, ken su siñansa hopi biaha “no a sosedé den un sinagoga pero na okashonnan informal di tur dia—durante un sena ku Su disípulonan, sakando awa for di pos, òf kana pasando un palu di figo.”10

Añanan pasá, mi mama a kompartí ku su dos mihó kòmbersashonnan di evangelio ku mi ruman hòmber mayó , Matt, tabata miéntras e tabata dobla paña i un otro biaha koriendo outo pa hib’é dentista. Un di e hopi kosnan ku mi ta atmirá di mi mama tabata su disponibilidat pa siña su yunan.

Su siñansanan komo mayor nunka no a kaba. Miéntras mi tabata sirbi komo obispu, mi mama, na edat di 78 aña, a bisa mi ku mi tabatin mester di un pelá. E tabata sa ku mi mester ta un ehèmpel, i e no a duda pa bisa mi esei. Mi ta stima bo, Mama!

Komo tata, mi ta motivá pa studia i skrudiñá e skrituranan pa por ta kapas pa respondé ora mi yunan òf nietunan presentá ku un oportunidat di siña inesperá.11 Algun di e mihó momentunan pa siña ta kuminsá komo un pregunta òf prekupashon den e kurason di un miembro di [famia].12 Nos ta skuchando durante e momentunan ei?13

Mi ta gusta e invitashon di e Apòstel Pedro:” Sea semper kla pa duna kontesta na esun [i ami ta agregá, mucha]ku pidi un splikashon di e speransa ku boso ta karga.”14

Tempu mi tabata un teenager, mi tata i ami tabata gosa pa desafiá otro pa mira ken tin e gara di mas fuerte. Nos tabata primi otro su man mas fuerte posibel den un esfuerso pa laga e otro trèk kara di doló. Awor aki e no ta parse grasioso, pero di un òf otro manera e tempu aya si. Despues di tal bataya, Tata tabata wak mi den mi wowonan i bisa, “Bo tin mannan fuerte, mi yu. Mi ta spera ku semper bo mannan tin e forsa pa nunka no mishi ku un dama hóben na manera inapropiá.” Despues el a invitá mi pa keda moralmente limpi i pa yuda otronan hasi meskos.

Elder Douglas L. Callister a kompartí esaki tokante su tata: “Durante su biahe pa kas for di trabou un dia spontáneamente Tata a bisa, ‘Mi a paga mi diesmo awe. Mi a skibi “danki” riba e papel di diesmo. Mi ta hopi gradesido na Señor pa bendishoná nos famia.”’

Elder Callister despues a duna e honor aki na su tata i maestro: “El a siña mi aktonan i tambe aktitutnan di obedensia.”15

Mi ta pensa ku ta sabio pa de bes en kuando siña nos mes, “Kiko lo mi siña, òf kiko mi ta siñando mi yunan dor di mi aktonan i mi aktitutnan di obedensia?”

Estudio di Skritura ku Famia

Estudio di skritura ku famia ta un foro ideal pa siña doktrina den hogar.

Presidente Russell M. Nelson a bisa: “Mayornan no tin ku tene duru solamente na e palabra di Señor, pero nan tin mandato dibino pa siña esei na nan yunan.”16

Durante kriamentu di nos yunan Julie i ami, a purba di ta konsistente i kreativo. Un aña, nos a disidí pa lesa e Buki di Mormon na spañó komo famia. Ta p’esei Señor a yama kada un di nos yunan pa sirbi mishon di tempu kompleto na un mishon di lenga spañó? Es posible.

Mi tabata profundamente konmoví ora Hermano Brian K. Ashton a kompartí ku mi ku e i su tata a lesa tur página di e Buki di Mormon huntu durante su delaster aña na skol sekundario. Hermano Ashton tabata stima e skrituranan. Nan tabata skibí den su mente i kurason. Su tata a planta e simia aki tempu Hermano Ashton tabata un teenager, i e simia17 aki a krese den un palu ku wòrtel fuerte di bèrdat. Hermano Ashton a hasi meskos ku su yunan mas grandi.18 Resientemente su yu hòmber di ocho aña a puntr’é, “Tata, ki dia mi por lesa e Buki di Mormon huntu ku bo?”

Siña pa Ehèmpel

Por último, nos siñansa di mas influensia komo mayornan ta nos ehèmpel. Ta konsehá na nos pa ta “un ehèmpel di e kreyentenan, den palabra, den kombersashon, den karidat, den spiritu, den fe, i den puresa.”19

Durante un biahe resiente, Julie i ami a bai Iglesia i a mira e verso aki den akshon. Un hòmber hóben, ku pronto lo sali pa su mishon, a papia den reunion sakramental.

El a bisa, “Boso tur ta pensa ku mi tata ta asina un bon hòmber na iglesia, pero  ...” El a pousa, i ami ku ansiedat a puntra mi mes kiko lo e bai bisa. El a sigui i a bisa, “E ta un mihó hòmber na kas.”

Imagen
Famia Stewart

Mi a gradisí e hóben aki despues pa e honor inspiradó ku el a duna su tata. Despues mi a haña sa ku su tata tabata e obispu di e bario. Ounke e obispu aki tabata sirbi su bario fielmente, su yu a sinti ku su mihó trabou tabata hasí na kas.20

Elder D.  Todd Christofferson a konsehá: “Nos tin hopi oportunidat pa siña e ...generashon kresiente, i nos mester dediká nos mihó pensamentu i esfuerso pa tuma tur bentaha for di nan. Prinsipalmente, nos mester sigui kurashá i yuda mayornan di ta maestronan mas mihó i mas konsistente ... spesialmente dor di ehèmpel.”21

Asina e Salbador ta siña.22

Durante un biahe resiente ku nos dos yunan mas yòn, Julie a sugerí pa nos boutisá pa morto tantu na St. Goeorge tèmpel i na San Diego tèmpel. Mi a murmurá —den mi mes—pensando, “Nos por bai tèmpel na kas, i awor nos ta ku fakansi. Di kon no hasi algu manera di fakansi”? Despues di e boutismonan, Julie ke a saka un potrèt pafó di tèmpel. Den silensio mi a murmurá—atrobe. Boso por rei kiko a sosedé despues—nos a saka potrèt.

Imagen
Famia Durrant na San Diego California Tèmpel
Imagen
Famia Durrant na St. George Utah Tèmpel

Julie ke pa nos yunan tin rekuerdonan di kon nos a yuda nos antepasadonan , i mi tambe. Nos no tabatin mester di un lès formal riba importansia di tèmpelnan. Nos ta e ehèmpel—danki na un mama ku ta stima tèmpel i ke pa su yunan kompartí e amor aki.

Ora mayornan apresiá otro i ofresé ehèmpelnan rekto, muchanan ta bendishoná eternamente.

Konklushon

Pa boso tur ku ta lucha pa hasi boso esfuerso pa siña den boso hogar, ku boso lo haña pas i goso den boso esfuersonan. I si boso ta sinti ku tin lugá pa mehoramentu òf tin mester mas preparashon, por fabor reakshoná humilde ora e Spiritu inspirá boso i komprometé boso mes pa aktua.23

Elder L. Tom Perry a bisa, “E salú di kualke sosiedat, e felisidat di su pueblo, nan prosperidat i nan pas tur ta kuminsá den siñansa di e muchanan den hogar.24

Sí. Mi nèshi ta bashí,pero ainda mi ta na warda, kla i ansioso pa oportunidatnan pa siña mi yunan grandi, nan yunan, i algun dia, mi ta spera, nan yunan.

Mi ta pidi yudansa di shelu ora nos ta purba pa bira maestronan manera Cristu den nos hogar. Den e nòmber di Jesucristu,amèn.

Notanan

  1. Wak Doctrina y Convenios 68:25; 93:40.

    Elder L. Tom Perry a siña: “E influensia di e atversario ta asina amplio i e ta atakando, purbando pa kibra i destruí e fundeshi mes di nos sosiedat, hasta e famia. Mayornan mester disidí ku siñansa den hogar ta e responsabilidat di mas importante” (“Mothers Teaching Children in the Home,” Liahona, May 2010, 30).

    E Promé Presidensia i e Quorum di e Diesdos Apòstelnan a siña: “Esposo i esposa tin e responsabilidat solemne pa stima i kuida otro i nan yunan. ‘Yunan ta un herensia di Señor’(Salmo 127:3). Mayornan tin e deber sagrada pa lanta nan yunan den amor i rektitut, pa proveé pa nan nesesidatnan físiko i spiritual, i pa siña nan pa stima i sirbi un na otro, warda e mandamentunan di Dios, i pa ta suidadanonan ku ta kumpli ku lei unda ku nan ta biba. Esposonan i esposanan—mamanan i tatanan—lo wòrdu tené responsabel dilanti Dios pa neglishá e obligashonnan aki” (“The Family: A Proclamation to the World,” Liahona, May 2017, 145).

  2. Wak Russell M. Nelson, “As We Go Forward Together,” Liahona, Apr. 2018, 7.

  3. Elder David A. Bednar a bisa: “Si awe bos por a puntra nos yunan hòmber adulto kiko nan ta rekòrdá tokante orashon familiar, estudio di skritura, i nochi di famia, mi ta kere ku mi sa kon nan lo kontestá. Kasi sigur nan lo no identifiká un momentu òf skritura partikular òf lès signifikante den un nochi di famia komo un momentu desisivo den nan desaroyo spiritual. Lokual nan lo bisa ku nan ta kòrda ta ku komo famia nos tabata konsistente” (“More Diligent and Concerned at Home,” Liahona, Nov. 2009, 19).

  4. Wak “El hogar es como el cielo,” Himnos, no. 193.

  5. Teachings of Presidents of the Church: Gordon B. Hinckley (2016), 171.

  6. Wak 2 Nefi 2:11.

  7. N. Eldon Tanner, “Never Be Ashamed of the Gospel of Christ,” Ensign, Feb. 1980, 4.

  8. Wak 3 Nefi 18:21.

  9. Wak Mateo 3:16–17; 3 Nefi 11:6–8; Doctrinas y Convenios 18:34–36; Joseph Smith—History 1:17.

  10. “Take Advantage of Spontaneous Teaching Moments,” Teaching in the Savior’s Way (2016), 16. Teaching in the Savior’s Way includes a variety of tips and tools for teaching in the home.

  11. Wak Doctrina y Convenios 11:21; 84:85

  12. Teaching in the Savior’s Way16.

  13. Wak “Listen,” Preach My Gospel: A Guide to Missionary Service (2004), 185–86.

  14. 1 Pedro 3:15.

  15. Douglas L. Callister, “Most Influential Teacher—Emeritus Seventy Pays Tribute to Father,” Aug. 29, 2016, news.lds.org.

  16. Russell M. Nelson, “Set in Order Thy House,” Liahona, Jan. 2002, 81.

  17. Wak Alma 32:28–43.

  18. Hermana Melinda Ashton pinch-hits when her husband, Brother Ashton, is out of town.

  19. 1 Timoteo 4:12; wak tambe Alma 17:11.

  20. Obispu Jeffrey L. Stewart ta sirbi den Estaka Southgate Second na St. George, Utah. Su yu Samuel, , ta sirbiendo awor aki na e Mishon Colombia Medellín.

  21. D. Todd Christofferson, “Strengthening the Faith and Long-Term Conversion of the Rising Generation,” general conference leadership meeting, Sept. 2017.

  22. Wak3 Nefi 27:21, 27.

  23. Wak Doctrina y Convenios 43:8–9.

  24. L. Tom Perry, “Mothers Teaching Children in the Home,” 30.

Imprimí