2007
Molimau Faatusi Paia
Novema 2007


Molimau Faatusi Paia

O tusitusiga paia o le Toefuataiga e le faatautava i le Tusi Paia; ae latou te lagolagoina le Tusi Paia

Ata

Matou te faailoa atu le alofa ma saafiafiga mo Peresitene Henry B. Eyring, Elder Quentin L. Cook, ma Elder Walter F. Gonzalez ma tatalo ina ia i ai faamanuiaga a le Alii mo i latou i o latou valaauga fou.

Matou te faailoa atu foi lagona loloto o le faafetai mo outou taitoatasi, uso e ma tuafafine. I le lalolagi atoa, o a outou faataitaiga o le auauna atu ma le agaalofa o loo matuai taulai atu lava i ai. I le taimi lava lea e tasi, e toatele tagata o loo manatunatu e uiga i le talafaasolopito ma aoaoga faavae a lenei Ekalesia. O nisi o na tagata o loo tuufesili, ua filifili e fai ni faitioga i le Tusi a Mamona.1

O le le amanaiaina o le Tusi a Mamona po o soo se isi lava tusitusiga paia e matuai faapopoleina ai lava au. I le tautalagia o lena popolega, ua ou faaautuina ai o’u manatu i “Molimau Faatusipaia.”

Faauigaga

O le a ou faamatalaina le upu faatusipaia e faatatau i le Tusi Paia ma tusitusiga paia o le Toefuataiga.2 O tagata o le Ekalesia e “talitonu o le Tusi Paia o le afioga a le Atua i mea uma ua tonu ona faaliliuina; matou te talitonu foi o le Tusi a Mamona o le afioga ia a le Atua.”3 O tusitusiga paia o le Toefuataiga e aofia ai foi le Mataupu Faavae ma Feagaiga e faapea foi le Penina Tau Tele.

E faauigaina e se lolomi fefiloi le nauna molimau o se “faamaoniga o se mea na tupu: [o se] molimau.”4 O le upu molimau o loo tauaveina ai se tulaga faapitoa pe a faatatau i le afioga a le Atua. I totonu o le Tusi Paia, tatou te faitau ai i lenei folafolaga taua: “E mautu upu uma i le mau a le toalua po o le toatolu.”5 Ua faamautinoa mai ai i fanau a le Atua e faapea o aoaoga faavae mai le lagi o loo faamautuina e molimau faatusipaia e sili atu ma le tasi.

O Loo Molimau Mai Tusitusiga Paia ia Iesu Keriso

O loo molimau uma le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona ia Iesu Keriso. La te aoao mai e faapea o Ia o le Alo o le Atua, ma sa Ia soifua i le soifuaga e avea ma faataitaiga, sa Ia togiola mo tagata uma, sa Ia maliu i luga o le satauro ma toetu mai o le Alii toetu. La te aoao mai faapea o Ia o le Faaola o le lalolagi.

O molimau faatusipaia e faamaonia e le tasi le moni o le isi. O lenei manatu sa faamalamalamaina mai i aso ua leva ina ua tusia e se perofeta e faapea o le Tusi a Mamona sa “tusia ina ia outou talitonu [i le Tusi Paia]; afai tou te talitonu i [le Tusi Paia], tou te talitonu foi i [le Tusi a Mamona].”6 E faasino le tasi tusi i le isi tusi. O tusi taitasi e taufai avea ma molimau faapea o loo soifua le Atua ma o loo fetalai mai i Ana fanau e ala i faaaliga i Ana perofeta.7

O le fiafia i le Tusi a Mamona e faateleina ai le fiafia o se tasi i le Tusi Paia, e faapena foi i le isi itu. O tusitusiga paia o le Toefuataiga e le faatautava i le Tusi Paia; ae latou te lagolagoina le Tusi Paia. O loo tatou nofo aitalafu i e na maliliu fasia o e na foaiina atu o latou ola ina ia mafai ona tatou maua le Tusi Paia. O loo faavae mai ai le natura e faavavau o le talalelei ma le fuafuaga o le fiafia. O le Tusi a Mamona na toefuataiina ma faamamafa mai ai aoaoga faavae faatusipaia e pei o le sefuluai,8 o le malumalu,9 o le Aso Sapati,10 ma le perisitua.11

Na folafola mai e se agelu e faapea o le Tusi a Mamona12 e ao ona faamautuina le moni o le Tusi Paia.13 Na ia faaalia foi e faapea o tusitusiga o loo i totonu o le Tusi Paia o loo maua i o tatou aso e le o atoatoa e pei ona sa uluai tusia ai e perofeta ma aposetolo.14 Na ia faailoa mai e faapea o le Tusi a Mamona e ao ona toefuataiina mai mea manino ma le taua ua aveesea mai le Tusi Paia.15

O se valoaga i totonu o le Tusi a Mamona o loo lapatai mai ai e faapea o nisi tagata o le a teenaina le manatu o tusitusiga paia faaopoopo. Ia i latou o e manatu latou te “le toe manaomia nisi Tusi Paia,”16 manatunatu i le fautuaga lenei na tuuina mai le Atua:

“Pe tou te le iloa ea e le na o le tasi o nuu? Pe tou te le iloa ea o a’u, o le Alii lo outou Atua, … ua ou faia tagata uma, … e pule foi au i luga i le lagi ma le lalolagi i lalo; ua ou aumaia foi la’u upu i le fanauga a tagata, e moni i nuu uma o le lalolagi?

“ … Tou te le iloa ea o le mau o nuu e lua o le molimau lea ia te outou, o a’u o le Atua, e manatua e a’u le tasi nuu e tusa ma le isi? O lenei, ou te fai atu upu i le tasi nuu e tusa ma le isi. Ma … e uiga faatasi foi le mau a nuu e lua.”17

O le tala faatusi paia ia Iesu Keriso e moni lava o se tala i mea na tutupu i itu lalolagi e lua.18 A o faia e Maria ma Iosefa i le Itu i Sasae ia sauniuniga o le fanau mai o le pepe paia i Peteleema,19 sa aoaoina ai Nifae i le Itu i Sisifo e le Mesia a o lei soifua mai i lenei olaga. Sa fetalai le Alii ia Nifae: “Ina faaea ia lou ulu; … o taeao e alu atu ai a’u i le lalolagi, e faaali atu ai i le lalolagi ou te faataunuuina mea uma ua poloaiina ma folafolaina atu i fofoga o a’u perofeta paia.”20

I le au masalosalo i lena molimau lona lua—le Tusi a Mamona—ua tuuina mai e le Alii se lapataiga: “Ona o lo outou manatu māmā i mea ua uma ona outou talia … o le a [outou] tumau ai i lalo … o le tausalaga seia [outou] salamo ma manatua le feagaiga fou … o le Tusi a Mamona lea ma poloaiga muamua na ou tuuina atu [o le Tusi Paia, ma le] … ia faia e tusa ma lea na ou tusia.”21

Ua tuuina mai foi e le Alii isi tusitusiga paia o le Toefuataiga22 ma folafola mai faapea o le a faataunuuina foi na upu.23 Faatasi ai ma nei molimau faatusi paia, o le a faatoilaloina ia mataupu pepelo.24 Faatasi ai ma nei molimau faatusipaia, o aoaoga faavae o le Tusi Paia o le a le gata ina saga faamautuina, ae o le a faamaninoina.

Ua Faamanino e Tusitusiga Paia o le Toefuataiga le Tusi Paia

E faapefea ona faamanino e tusitusiga paia o le Toefuataiga le Tusi Paia? E tele faataitaiga o loo i ai. O le a ou tuuina atu na o ni nai vaega, e amata mai le Feagaiga Tuai.

Sa tusia e Isaia: “E tautala mai oe … mai le eleele, e leo itiiti mai au upu mai le efuefu, o lou leo foi e oo mai mai le eleele e pei o le aitu vavalo, e te leo īī foi mai le efuefu”?25 Pe mafai ona i ai nisi upu e sili atu ona faamatalaina ai le Tusi a Mamona, i lona oo mai e pei ona i ai “mai le eleele” ina ia “leo īī foi mai le efuefu” i tagata o o tatou aso?26

Ae sa le na o ia le perofeta o le Feagaiga Tuai sa valoia mai le Tusi a Mamona. Sa tusia e Esekielu:

“Ia e avane se laau e tasi, ma tusi ai, Mo Iuta, ma le fanauga a Isaraelu … : i le e avane foi se tasi laau, ma tusi ai Mo Iosefa, o le laau a Efaraima, ma [mo le] aiga uma o Isaraelu … :

“Ia e faaopoopoina le tasi i le tasi ia fai ma laau e tasi mo oe; ona avea lea o i laua ma laau e tasi i lou lima.”27

O aso nei, o Au Paia o loo nonofo i le tele o atunuu o le lalolagi o loo taulimaina ma le loto faafetai le Tusi Paia (le laau a Iuta) ma le Tusi a Mamona (le laau a Efaraima) ua tuufaatasi o se tusi e tasi i o latou lima.

Ae faapefea le Feagaiga Fou? O loo tu foi le Tusi a Mamona e avea ma se molimau faatusi paia i ana aoaoga. O faataitaiga e aofia ai le ofoofogia o le fanau mai o le pepe i Peteleema,28 o Lana Lauga i luga o le Mauga,29 ma le matuitui o puapuaga o le Faaola.30 O le aoaoga faavae o le Toetu o loo sili atu ona ta’ua soo i totonu o le Tusi Mamona nai lo le Tusi Paia.31

O le moomia o le Agaga Paia sa ta’ua e Paulo, o le na fesili, “Na maua ea e outou le Agaga Paia … ? Ma sa latou fai atu ia te ia, Na matou le lagona lava po ua foaiina le Agaga Paia.”32 O lena aoaoga faavae o loo faamanino mai e se tasi molimau faatusi paia, na faailoa mai e auala mai i le Perofeta o le Toefuataiga a le Alii. Na ia aoaoina i tatou ina ia “talitonu i le meaalofa o le Agaga Paia e ala i le faaee atu o lima.”33 O lena meaalofa faapelepele ma le mamana ua toe faaavanoa mai i fanau a le Atua.

Na faatatau Paulo i tikeri e tolu o le mamalu pe a mavae lenei olaga ina ua ia aoao mai e faapea “e ese le pupula o le la, … ese foi le pupula o le masina, ese foi le pupula o fetu.”34 O lena vaaiga i le mamalu pe a mavae lenei olaga sa faamaninoina e se tasi molimau faatusi paia. Na faaalia e le Alii “o le mamalu foi o le selesitila e tasi lava, e faapei o le mamalu o le la e tasi ia.

“O le mamalu foi o le terasitila e tasi lava, e faapei o le mamalu o le masina e tasi ia.

“O le mamalu foi o le telesitila e tasi lava, e faapei o le mamalu o fetu e tasi.”35

O le malo pito i maualuga o nei malo, o le selesitila lea, ua faapolopoloina mo i latou o e usiusitai i le tulafono o lena malo:

“O i latou e le faapaiaina i le tulafono … a Keriso, e ao ona mautofi i se isi malo, o so le malo terasitila, po o le malo telesitila

“Aua o lē lē mafai ona tausia le tulafono a le malo selesitila e le mafai foi ona nofo i se mamalu selesitila.”36

O nei tikeri e tolu o le mamalu e faatatau i le olaga pe a mavae lenei olaga faaletino. E faatatau i le tino ola pea o le agaga o le tagata. O lena meaalofa o le tino ola pea ua avea ma mea moni ona o le Togiola a Iesu Keriso.37 O lenei upu taua—togiola—i soo se faaaogaga, e na o le faatasi ona ta’ua i totonu o le Feagaiga Fou i le Lomiga a le King James!38 I totonu o le Tusi a Mamona, e faatolu sefulu ma le iva ona vaaia ai!39

O Ioane, i le tusia ai i le Faaaliga i le Feagaiga Fou, sa ia muai vaaia “le tasi agelu o lele i le taulotoaiga o le lagi, ua ia te ia le tala lelei e faavavau e folafola atu i e nonofo i le lalolagi i atunuu uma, ma ituaiga, ma gagana eseese, ma nuu.”40 E tasi le agelu patino sa umia ki o le tiutetauave mo le Tusi a Mamona.41 O le agelu lena o Moronae! O nisi nei o ni faataitaiga o le tele o aoaoga faavae faatusi paia o loo faamanio mai e tusitusiga paia o le Toefuataiga.42

O Le Tusi a Mamona—O Se Tasi Molimau ia Iesu Keriso

Tatou te faasoa atu ma le naunautai ia tusitusiga paia o le Toefuataiga i tagata o le lalolagi atoa. O loo tusia i le Tusi a Mamona ia le galuega patino a le Alii toetu i tagata o Amerika anamua. Mafaufau loloto i nei upumoni faavavau sa Ia folafola mai:

“Faauta, o a’u o Iesu Keriso, o le Atalii o le Atua. Na ou faia le lagi, ma le lalolagi, ma mea uma o i ai. Sa ou faatasi ma le Tama talu le amataga… .

“… Ua faataunuuina foi tusi paia e uiga i lo’u sau… .

“O a’u o le malamalama ma le ola o le lalolagi… .

Sa faaauau le fetalaiga a le Faaola:

“… Ai se sau foi ia te au ma le loto momomo ma le agaga salamo, ou te papatisoina o ia i le afi ma le Agaga Paia… .

“… Ua ou sau i le lalolagi e aumai le togiola i le lalolagi, e faaola a’i le lalolagi ai le agasala.

“O lenei, ai se salamo, ma sau ia te au e pei o se tamaitiiti, ou te talia o ia, aua e faapei o i latou o e o i le malo o le Atua… . Ua ou tuu ai lo’u ola ma ua ou toe maua ai; o le mea lea ia outou salamo ai, ma ia o mai ia te au … ma ia ola ai.”43

O na folafolaga a le Alii ua tauaofaiina ai po o ai moni lava o Ia ae o ai foi e finagalo o Ia ia avea ai i tatou. E finagalo o Ia ina ia tatou o mai ia te Ia ma, e iu lava, i le fusia ma le mamalu i Ona aao alofa.

Ou te momoli atu lo’u loto faafetai loloto mo molimau faatusi paia. Ua ou vaaia le suiga tele e oo mai i tagata o e faaaogaina ia aoaoga a le Alii i o latou olaga. O sea suiga e tau atu i le faamanuiaga o le ola faavavau.44

Ou te iloa o loo soifua le Atua. O Iesu o le Keriso. Ua toefuatai mai Lana talalelei i nei aso e gata ai. O Peresitene Gordon B. Hinckley o Lana perofeta lea i lenei taimi. Ou te molimau atu ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. O le igoa atoa o le Tusi a Mamona—O Se Tasi Molimau ia Iesu Keriso.

  2. Na muai vaaia e Peteru le Toefuataiga (tagai Galuega 3:19–21), o Ioane (tagai Faaaliga 14:6–8), ma Paulo (tagai Efeso 1:10). Na faatonuina le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, i lenei tisipenisione mulimuli, e ao ona faataunuuina “le toefuataiina o mea uma na taua mai i fofoga o perofeta paia uma talu le amataga o le lalolagi” (MFF 27:6).

  3. Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:8.

  4. Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary, 11th ed. (2003), “witness,” 1439.

  5. 2 Korinito 13:1. O faamatalaga faapea o loo vaaia foi i le Mataio 18:16 ma le Eteru 5:4.

  6. Mamona 7:9.

  7. Na folafola atu e le Alii i le perofeta o lenei tisipenisione, “O le a maua e lenei tupulaga la’u upu mai ia te oe” (MFF 5:10).

  8. Tagai Alema 13:15; 3 Nifae 24:8–10.

  9. Tagai 2 Nifae 5:16; Iakopo 1:17; 2:2, 11; Mosaea 2:5–7.

  10. Tagai Mosaea 13:16–19; 18:23.

  11. Tagai 2 Nifae 6:2; Mosaea 18:18; Alema 6:1; 13:1–3, 6–11; 3 Nifae 18:5; Moronae 3:1–4.

  12. O le Tusi a Mamona e ao ona “faailoa atu i ituaiga, ma gagana eseese, ma nuu, o le Tamai Mamoe a le Atua, o le Alo ia o le Tama faavavau, ma le Faaola o le lalolagi; ma e ao ina o mai ia te ia tagata uma, a leai e le mafai ona faaolaina i latou” (1 Nifae 13:40).

  13. Tagai 1 Nifae 13:40.

  14. Tagai 1 Nifae 13:28–29.

  15. Tagai 1 Nifae 13:40.

  16. 2 Nifae 29:6.

  17. 2 Nifae 29:7–8.

  18. Talu ai ona o Ia o le Foafoa “o lalolagi e le mafaitaulia” (Mose 1:33), o mau faaopoopo mai isi vaega e matuai iloga lava le i ai.

  19. Tagai Luka 2:4–6.

  20. 3 Nifae 1:13.

  21. MFF 84:54, 57.

  22. Tagai MFF 135:3.

  23. Tagai Iosefa Samita—Mataio 1:31–35.

  24. Tagai 2 Nifae 3:12; Ezra Taft Benson, “A New Witness for Christ,” Ensign, Nov. 1984, 8.

  25. Isaia 29:4.

  26. Na muai vaaia e Isaia o le a faia e le Atua “se galuega taua ma le ofoofogia” i aso e gata ai (Isaia 29:14). O upu na a Isaia o loo tagitagi pea i taliga o tagata Amerika anamua: “E toe tuu atu faalua e le Atua lona aao e laveai lona nuu mai lo latou se ese ma le agasala. O lea na te fai ai le galuega ofoofogia ma le mea e ofo ai i le fanauga a tagata” (2 Nifae 25:17). O lena galuega ofoofogia o le a aofia ai le oo mai o le Tusi a Mamona ma le Toefuataiga o le talalelei. O loo ta’ua soo ia Isaia i le Tusi a Mamona. O se suesuega o na upusii e mafai ona umi ma le lava ai, ae le o se mea ua fai faalua. Mai fuaiupu e 433 o Isaia i totonu o le Tusi a Mamona, e 234 e ese ai mai tusiga a Isaia o loo maua i le Tusi Paia i aso nei.

  27. Esekielu 37:16–17.

  28. Tagai 1 Nifae 11:13–20; Alema 7:10.

  29. Tagai 3 Nifae 12–14.

  30. Tagai Mosaea 3:7. O se uluai tala i Ona puapuaga na tuuina atu i Lana perofeta o aso e gata ai (tagai MFF 19:16–19).

  31. O le upu toetu e faafasefulu ona vaaia i le lomiga a le King James o le Tusi Paia; e 56 fuaiupu o le Tusi a Mamona o loo ta’u mai ai. Tagai foi Jeffrey R. Holland, Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 238–41.

  32. Galuega 19:2. Tagai Galuega 2:38 mo le aoaoga a Peteru e faatatau i le manaomia o le meaalofa a le Agaga Paia.

  33. History of the Church, 5:499.

  34. 1 Korinito 15:41.

  35. MFF 76:96—98; tagai foi 131:1.

  36. MFF 88:21–22.

  37. Tagai Mosaea 16:10; Alema 42:23; Mamona 6:21.

  38. Tagai Roma 5:11.

  39. Togiola: e faa-28; togiola po o le togiolaina, faa-8; togisalaina: faa-3. I le tele o fuaiupu, o le upu togiola e sili atu ma le faatasi ona vaaia (tagai 2 Nifae 9:7; Alema 34:9; 42:23).

  40. Faaaliga 14:6.

  41. Tagai MFF 27:5; 128:20.

  42. O le Feagaiga Fou o loo faasino i “isi mamoe e le o i lenei lotoa: e tatau ona ou taitaiina mai o i latou foi, e faalogo foi i latou i lo’u leo; ona tasi ai lea o le lafu mamoe, ma le leoleo mamoe e toatasi” (Ioane 10:16). O lena aoaoga faavae o loo faamanino mai i le Tusi a Mamona. O loo tauaveina ai le faamaumauga o le fetalai atu o le Alii toetu i tagata o Amerika anamua. O iina o loo fetalai ai le Alii, “O outou, o i latou ia na ou fai atu ai: ua ia te au foi isi mamoe e le o i lenei lotoa; e tatau ona ou taitaiina mai i latou foi, e faalogo i latou i lo’u leo, ona tasi ai lea o le lafu mamoe, ma le Leoleo Mamoe e toatasi” (3 Nifae 15:21). O se tala utiuti i le malamalama o Paulo i le papatisoga mo e ua maliliu o loo faaalia i le Feagaiga Fou (tagai 1 Korinito 15:29). E na o tusitusiga paia o le Toefuataiga o loo faamanino mai ai lena aoaoga faavae paia (tagai MFF 124:29–30, 41; 128:1, 11–12, 16–18; 138:47–48).

  43. 3 Nifae 9:15–16, 18, 20–22.

  44. Tagai 3 Nifae 9:14; MFF 30:8.

Lolomi