2010
Avea ma se Tagata Maoae i le Taimi Nei
Aperila 2010


Sa Latou Saunoa Mai ia i Matou

Avea ma se Tagata Maoae i le Taimi Nei

Mai le “Be a Quality Person,” Ensign, Fep. 1993, 64–67; o faailoga ma mataitusi maualuluga ua faaleleia.

Ata
Elder Marvin J. Ashton

O se olaga maoae o le faanaunauga maualuga lea o le Atua mo i tatou. E tatau ona tatou ola lelei i le olaga i soo se tulaga lava tatou te i ai. E le tatau ona i ai se taimi faatalitali. …

E tatau ia i tatou uma ona ola ma ni mea e tatau ona faamuamua ma ni faamoemoega talafeagai. Aua e te soona mateletele i le faiga o lau lava iloiloga. Ae, ia fua oe lava pe o e ola pe leai i le talalelei a Iesu Keriso.

Ou te fiafia lava i le olaga na faaalia e la’u uo, o Carol Clark, … ina ua ia faapea mai o luitau faaletagata lava ia e le o le faatalitali faamanuiaina ae o le ola faatamaoaigaina, atoatoa, ma fiafia. O le faamoemoega e le o le faatalitali mo le tagata sa’o ae ia avea ma tagata sa’o.

“O le fiafiaga moni lava o le olaga o loo i le faatoilaloina o maagao ao faamoemoe pea ma le fiafia o le a lelei mea uma. … Ou te matua tautino atu o le ola ai ma a’u miti e le faataunuuina ua faamaonia o se aafiaga agavaivai ma faamaulalo ona sa matua faigata lava. A ua i ai nei i o tatou lima le taula, ona o lea, ua mafai ai ona ou alualu i luma, e ui lava e oo mai i le taimi nei e lei faamanuiaina lo’u alofa—o le mea e tasi e sili ona ou manao i ai i le olaga nai lo se isi lava mea ua na o le amiotonu lava. …

“I le taumafanafana talu ai sa ou faasea ai i se uo e le auai i le–Au Paia o Aso e Gata Ai ua ou lēlavā, leai ni mea malie e fai, ma ola e pei o se masini otometi. Sa ia tali mai ma le leai o se faanoanoa, ‘O le a lou manatu i lenei mea? O se faataitaiga? O lou olaga lenei, Carol. Fai ia lelei.’ Sa ou faamoemoe mo se popo malie i lo’u tua ma se upu alofa. Ae peita’i, na togi sa’o mai lava i o’u mata le mea moni. Na sa’o lelei, o ia. Ou te lei faatauaina lo’u olaga, o lea ou te lei lagona ai sona taua. Sa ou alu i le fale, toe faitau faataoto i le faifaatoaga ma taleni, ma faia se suiga i lo’u olaga” (A Singular Life, ed. Carol L. Clark ma Blythe Darlyn Thatcher [1987], 35–36).

Uso e, ma tuafafine, fai nei loa se suiga i lou olaga, pe afai o le mea lena o loo manaomia. Aua le faatali. A ia faatumu lou olaga i auaunaga, aoaoga, atinaega o uiga, alofa i tagata uma, ma isi amioga taua uma. Ola ma se faamoemoega i aso taitasi. …

… Ou te fautuaina ia e iloa lou Tama o i le Lagi. Alofa ia te Ia. Ia e manatua e alofa o Ia ia te oe ma avatu ia te oe le taitaiga ma le lagolago pe afai e te tuuina atu le avanoa ia te Ia. Ia faaaofia o Ia i au faiga filifiliga. Ia faaaofia o Ia i ou lototiga ma loto nutimomoia. Ia faaaofia o Ia pe a suesue lou lava agavaa faaletagata. “Aua faauta, e tatau i tagata ona sauniuni i lenei olaga e fetaia’i ma le Atua; Ioe, faauta, o le aso o lenei olaga, o le aso lea e tatau ona fai ai e tane [ma fafine] a latou galuega.” (Alema 34:32).

Ao e tauivi e avea ma tagata maoae, ia talanoa i aso uma ma lou Tama Faalelagi o lē silafia lelei oe. Na te silafia au taleni, ou malosiaga, ma ou vaivaiga. Ua e i ai i le lalolagi i lenei taimi e atiina ae ma faaleleia nei uiga uma. Ou te folafola atu o le a Ia fesoasoani ia te oe. Ua silafia e Ia ou manaoga.

Ata na pueina e Craig Dimond

Lolomi