2010
Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kemipoutiá: Ngaʻunu ʻi ha Hala Foʻou
Sune 2010


Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kemipoutiá: Ngaʻunu ʻi ha Hala Foʻou

Neongo ne nau fehangahangai mo e faingataʻa lahi ʻi he kuo hilí, kuo ʻilo ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kemipoutiá ʻoku ʻoange ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí kiate kinautolu ha ʻuhinga ke nau fakatuʻamelie ai ki he kahaʻú.

ʻI he lolotonga ʻo e taimi ʻuha ʻo e faʻahitaʻu failau ʻi Nomi Peni ʻi Kemipoutiá, ne mafuli ai ʻa e Vaitafe Tonili Sepí (Tonle Sap)—ʻa ia kuo lau-māhina ʻene tafe hifo ki he Vaitafe Mēkongó (Mekong)—mei heʻene tafe angamahení ʻo tafe fakafoki.

Naʻe fakatupu ʻe he tafe fakafoki ko ʻení ke fonuhake ʻa e Anovai Tonili Sepí ʻi he kamataʻanga ʻo e vaitafé pea liunga nima ai hono lahí, ʻo ne ʻomi heni ha ngaahi meʻakai naʻe fie maʻu lahi ki he fanga ika mo e fanga manupuna naʻe maʻu meʻa-tokoni aí.

Pea hangē ko e vaitafe naʻe tafe fakafokí, ne ongoʻi ʻe he kāingalotu ʻi Kemipoutiá hono tokoniʻi kinautolu ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ke liliu e huʻunga ʻo ʻenau moʻuí. Kuo fonu mahuohua he taimi ni honau lotó ʻi he fiefia mo e nonga ʻoku ʻomi ʻe he ongoongoleleí. ʻOku hanga ʻe he fonumahuohua ko ʻení ʻo fafanga ʻaki ha meʻakai fakalaumālie ʻa honau laumālié.

Neongo ne fehangahangai ʻa e fonuá mo ha ngaahi taimi fakamamahi, ka kuo tokoniʻi ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ha kakai Kemipoutia tokolahi ke nau sio ki ha maama ʻo ha ʻaho foʻou ʻoku huhulu ʻi he fakapoʻuli ʻo e kuo hilí.

Liliu e Fonongá

ʻI he lolotonga ʻo e moveuveu fakapolitikale ʻa e fonuá ʻi he taʻu 1970 tupú, ne tuli ai ha kakai Kemipoutia tokolahi mei honau ngaahi ʻapí pea mole mo ha kau mēmipa ʻo e ngaahi fāmilí.

Naʻe kei taʻu hiva pē ʻa Uloi Panisiaki, ko e palesiteni ʻo e Kolo Semi Liepí (Siem Reap) ʻi he Misiona Kemipoutia Nomi Pení, ʻi he 1975, ʻi he taimi naʻe pau ai ke mavahe mo hono fāmilí mei honau ʻapí. Naʻe fie maʻu kinautolu—fakataha mo ha lauimiliona kehe—ke nau fakahoko ha ngāue lahi fakamatelie ʻi he ngaahi ngoueʻanga lalahi ʻo e fonuá.

ʻI he lolotonga ʻo e taimi ko ʻení, ne mole fakatouʻosi ai siʻi ongomātuʻa ʻa Palesiteni Uloí mo ha toko nima ʻo e fānau ʻe toko valu ʻi honau fāmilí.

Ka neongo ʻa e faingataʻá, naʻe ʻi ai maʻu pē ha meʻa ʻa Palesiteni Uloi, naʻá ne tokoniʻi ia ke ne ikunaʻi hono mamahí.

ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku maʻu maʻu pē ha ʻamanaki lelei.”

Ko e ʻamanaki lelei ko ia naʻá ne tokoniʻi ʻa Palesiteni Uloi ke ne lavaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo ʻene kei siʻí ko e ʻamanaki lelei tatau pē ia naʻá ne ʻai ia ke ne fakatokangaʻi ʻa e moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Koeʻuhí ʻoku meimei ko ha fonua lotu faka-Puta kotoa ʻa Kemipoutia, ne tupu hake ai ʻa Palesiteni Uloi ʻoku ʻikai haʻane ʻilo kia Sīsū Kalaisi. Naʻe toki ʻilo fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻi he taimi ne omi ai ʻa e ongo faifekau ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki hono ʻapí ʻo fakahā ange ki ai mo hono fāmilí ʻoku ʻi ai haʻana pōpoaki mahuʻinga ke vahevahe angé.

ʻOkú ne pehē, “Naʻe teʻeki ke u fanongo au ʻia Sīsū Kalaisi ki muʻa heʻeku feʻiloaki mo e ongo faifekaú. Naʻá ku fie ʻilo lahi ange kiate Ia.”

Hili haʻanau ako mo aleaʻi lahi, ne papitaiso leva ʻa Palesiteni Uloi mo hono fāmilí ʻi he 2001.

ʻOku pehē ʻe Palesiteni Uloi, “Naʻe tokoni mai ʻa e ongo faifekaú ke u ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ka naʻe maʻu ʻeku fakamoʻoni ki hono moʻoní mei he ʻOtuá. Kuó u lava ʻeni ke u fakatokangaʻi e founga ʻoku ʻai ai ʻe he moʻuiʻaki e ngaahi akonaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke fiefia ange ai hoku fāmilí.”

ʻOku ʻikai ko ha meʻa foʻou e meʻa ne foua ʻe Palesiteni Uloí. Naʻe māvahevahe ʻa Kani Salini (Khan Sarin), ko e palesiteni ʻo e Kolo Seni Sokó (Sen Sok) ʻi he Vahefonua Nomi Peni Kemipoutia Tokelaú mo hono fāmilí ʻoku kei taʻu hongofulu tupu pea naʻe fakamālohiʻi ke ngāue ʻi he ngaahi ngoueʻangá.

ʻOku manatu ʻa Palesiteni Kani ʻo pehē, “Naʻá ku ongoʻi kuo mole ʻeku ʻamanakí he taimi ko ʻení. Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe te u moʻui.”

ʻI heʻene vakai atú, ʻoku ongoʻi ʻe Palesiteni Kani naʻe tā-tuʻolahi hano maluʻi ia ʻe he ʻEikí ʻi heʻene moʻuí. ʻI heʻene kei talavoú naʻe kau ai ki he ngāue fakakautaú pea naʻe fanaʻi ofi ia mei ha fute pē ʻe 20 (6 m) ka naʻe ʻikai tau. Naʻe molo foki ʻi ha ngaahi maina he kelekelé tā-tuʻolahi ka naʻe ʻikai ke nau pā. Naʻe pā ha foʻi maina ʻe taha naʻe molo ai, ka naʻe ʻikai ke lavea lahi.

Koeʻuhí ko e ngaahi tūkunga fakatuʻutāmaki ʻoku faʻa ʻi ai ʻa e kau sōtiá, naʻe pau ke nau fai ʻa e meʻa ne nau lavá ke maluʻi kinautolu. ʻOku tā-tatau ha kau tangata ʻe niʻihi ʻi he ngāue fakakautaú koeʻuhí he ʻoku nau tui ʻe lava ʻa e tā-tataú ʻo tokoni ke maluʻi kinautolu.

ʻOku pehē ʻe Palesiteni Kani, “Ki muʻa peá u toki hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí, naʻe ʻikai ke u ʻilo ha meʻa ʻe taha. Ko ʻeni kuó u ʻilo ko Sīsū Kalaisi—ka naʻe ʻikai ko e tā-tataú—naʻá ne fakahaofi aú.”

Hili e feʻiloaki ʻa e uaifi ʻo Palesiteni Kaní, ʻa Suoni Soakimi (Suon Sokmo), mo e ongo faifekaú pea papitaisó, naʻe ofo ʻi he ngaahi liliu naʻe lava ʻo mamata ʻoku hoko ʻi heʻene moʻuí. Naʻá ne tali ai ʻene fakaafe ke na ako fakataha ʻa e folofolá, pea naʻe ʻikai fuoloa kuo fakakaukau ke papitaiso.

ʻOkú ne pehē, “Ko e meʻa mahuʻinga taha kuo faifaiange peá u maʻu ʻi heʻeku moʻuí ko e fakamoʻoni naʻá ku maʻu ʻi heʻeku ako ʻa e folofolá.”

Ko Pita Saletí (Pich Sareth), ko ha mēmipa mo ia ʻo e Kolo Nomi Peni 12 ʻi he Vahefonua Nomi Peni Kemipoutia Tokelaú, naʻe toe sio tonu mo ia ʻi he faingataʻá ʻi heʻene kei siʻí. Naʻe kei taʻu nima pē ʻi he taimi naʻe fakamavaheʻi ai ia mei hono fāmilí mo fakamālohiʻi ke ngāue ʻi he ngaahi ngoueʻangá. Naʻá ne faʻa kumi he taimi ʻe niʻihi ha fanga kiʻi paka pe fanga poto ʻe lava ʻo kai ke fakanonga ʻene fiekaiá.

Naʻe toe fakamālohiʻi foki mo e uaifi ʻo Misa Pitá, ʻa Sengi Tā (Seng Tha), mo hono fāmilí ke nau mavahe mei honau ʻapí. Ka koeʻuhí naʻe kei taʻu fā pē pea kei siʻi, naʻe ʻikai fie maʻu ai ia ke ngāue, ʻo hangē ko e toenga ʻo e fānaú. Naʻe fakamavaheʻi ia mei hono fāmilí ʻi he konga lahi ʻo e ʻahó pea naʻe tokangaʻi ia ʻe he fefine toulekeleka naʻe ʻikai ke lava ʻo ngāue.

Hili ʻene feʻiloaki mo e kau faifekaú ʻi he 1995, ne kamata leva ʻa Misa Pita mo hono uaifí ke ako fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní kiate kinauá. ʻOku pehē ʻe Misa Pita, “Ko e taimi naʻe ʻi ai ai haʻaku palopalema, naʻá ku lava ʻo fakatokangaʻi naʻe tokoniʻi au ʻe he lotú ke u matuʻuaki e faingataʻá. Naʻá ku ʻilo naʻe tokanga mai ʻa e Tamai Hēvaní.”

Hili e pehē ʻe Misa Pita ke papitaisó, naʻe toe maʻu ʻe hono uaifí ha fakamoʻoni ki he ongoongoleleí pea papitaiso mo ia.

Ko ha Fiefia Lahi

Talu mei heʻenau papitaisó, mo hono fakatokangaʻi ʻe Misa Pita mo hono fāmilí ʻa e fiefia ʻoku tupu mei hono maʻu ʻo ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. ʻOku tuku ʻe he fāmili Pitā ha taimi ʻi he ʻaho takitaha ke nau lau ai ʻa e folofolá. ʻI heʻenau fakahoko ʻení, kuo fakafonu ai ʻe he fiefia ʻo e ongoongoleleí honau laumālié.

ʻOku pehē ʻe Sisitā Sengi, “ ʻOku mau ongoʻi ʻoku mau ʻi he hala totonú he taimí ni, pea ʻoku mau loto ke nofo ʻi he hala fāsiʻi ko ʻení mo hokohoko atu ai pē ʻemau fakalakalaká. ʻOku ou fakafetaʻi ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he lava ke fou ʻema fānaú ʻi he halá ni fakataha mo kimaua.”

Ko e fiefia ʻoku maʻu ʻe Palesiteni Uloi ʻoku fakatouangai—ki heʻene ngaahi kuí pea ki hono hakó foki. Naʻe ʻaʻahi ʻa Palesiteni Uloi mo hono fāmilí ki he Temipale Hongo Kongo Siainá he 2004. Naʻe ʻikai ngata pē hono silaʻi ʻa hono uaifí mo e fānaú kiate ia, ka naʻe toe fakakakato foki mo e ngaahi ouau fakahaofi ʻo e temipalé maʻa ʻene tangataʻeikí, fineʻeikí, kaeʻumaʻā hono ngaahi tokoua mo e tuofāfine kuo pekiá.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Uloi, “He ʻikai ke u lava ʻo fakamatalaʻi ʻa e fiefia naʻá ku ongoʻi ʻi he temipalé. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe fakamālohia hoku fāmilí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku mahuʻinga ʻa e temipalé ki he ngaahi fāmilí ke nau moʻui ʻo taʻengata.”

Naʻe toe maʻu foki ʻe Palesiteni Kani mo hono fāmilí ʻa e faingamālie ke silaʻi fakataha kinautolu ko ha fāmili taʻengata ʻi he Temipale Hongo Kongó. ʻOku pehē ʻe Palesiteni Kani, “Ko e ongo naʻá ku maʻu ʻi he temipalé ko ha meʻa ia naʻe teʻeki ke u teitei ongoʻi ki muʻa. ʻOku faingataʻa ke fakamatalaʻi ʻeku ongó ʻi he leá.”

Ngaahi Meʻa-tokoni Ke Moʻuí

Fakamālō ki he mafola ʻa e ongoongoleleí, he ʻoku maʻu ʻeni ʻe he kāingalotu ʻi Kemipoutiá ha meʻa-tokoni fakalaumālie ʻoku nau fie maʻu ka nau moʻuí. Neongo ʻoku tupu ʻa e Siasí ʻi Kemipoutia, ka ʻoku fakaʻamu ʻa e kāingalotú ko e tupulaki ko ʻení ko ha talateu pē ki ha matala lahi ange ʻa e ongoongoleleí ʻi honau fonuá.

Pea hangē ko hono maʻu ʻe he fanga iká mo e fanga monumanú ʻa e meʻa-tokoni ʻi he taimi ʻoku hake ai ʻa e Anovai Tonili Sepí, ʻoku pehē ʻa e fakautuutu ʻo e tokolahi ʻo e kakai Kemipoutia ʻoku nau maʻu e meʻa-tokoni fakalaumālie ʻoku nau fie maʻú, mālō mo e holi lahi fau ʻi he loto ʻo e kāingalotú ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí.

ʻOku pehē ʻe Palesiteni Kani, “Ko e taimi ʻoku tāpuniʻi ai ha kulo, ʻoku lili ia ʻo hake ki tuʻa. Ko e ongo ʻeni ʻoku maʻu ʻi hoku lotó. Kuo pau ke u fakaava hoku lotó ke fakahā ki he kakai kotoa pē ʻa e meʻa ʻokú ne ongoʻí.”

ʻOku fakaʻamu ʻa Palesiteni Uloi ko hono ola lelei ʻo hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ʻi hono ʻapí ke hokohoko atu hono ngaahi ʻofefiné ʻi hono pukepuke ʻa fufula ʻa e ongoongoleleí mo akoʻi ʻenau fānaú.

ʻOkú ne pehē, “Hili ʻeku ʻilo kia Sīsū Kalaisí, naʻe fakaʻau ʻo lelei ange ʻa e meʻa kotoa pē ʻi heʻeku moʻuí pea mo hoku fāmilí. ʻOku hanga ʻe hono maʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi homau ʻapí ʻo fakatahaʻi kimautolu. Kapau ʻoku ʻi ai haʻamau palopalema, ʻoku mau tangutu hifo ʻo aleaʻi fakafāmili ia.”

Talu mei hono fakangofua ʻe he puleʻanga ʻo Kemipoutiá ke tali fakalao ʻa e Siasí ʻi he 1994, kuo lauiafe ha kakai Kemipoutia kuo nau tali ʻa e ongoongoleleí. ʻOku nofo ʻamanaki atu ʻa e fāmili Pitá ki ha ʻaho ʻe mafola ai ʻa e ongoongoleleí ki he ngaahi tapa kotoa ʻo e fonuá. ʻOku pehē ʻe Misa Pita, “ ʻOku ou fakatauange ʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe tuʻu ai ha temipale ʻi Kemipoutia.”

ʻOku tui tatau mo Sisitā Sengi: “ʻOku moʻui ʻa e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Ko ʻeku fakaʻamu ki he kahaʻú ke kei tupulaki ai pē ʻa e Siasí kae lava ke langa ha temipale.”

ʻOku ʻilo ʻe Palesiteni Kani ʻa e ngaahi founga ne liliu ai ʻene moʻuí talu mei heʻene ʻilo ki he Fakamoʻuí. ʻOku tui ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko e meʻa pē ia ʻe taha te ne lava ke fakamoʻui ʻa e kakai Kemipoutiá mei honau ngaahi faingataʻa ʻi he kuo hilí.

ʻOkú ne pehē, “Hili ʻeku hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí, ne mole meiate au ha konga lahi ʻo e ngaahi mamahi ne u ongoʻi ʻi he ngaahi meʻa ne hoko ʻi he kuo hilí. Kuó maʻu ha maama foʻou naʻe ʻikai ke u teitei maʻu ki muʻa. ʻOku ongo foʻou ʻa e meʻa kotoa pē.”

Ngaahi taá naʻe fai ʻe Chad E. Phares, tuku kehe ia ʻoku fakaʻilongaʻi atú

Peesi hanga maí: Uloi Paniseaki, ko ha palesiteni fakakolo mo ha taha takimamata ʻi Semi Liepi, ʻokú ne fakahinohino ange ki he kau folau ʻeveʻevá ʻa e ngaahi temipale motuʻa ʻo e koló. ʻOkú ne toe kumi foki ha ngaahi faingamālie ke akoʻi ai fekauʻaki mo e ngaahi temipale ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻaki hano fokotuʻu ha tā ʻo e Temipale Hongo Kongó ʻi heʻene veeni taki mamatá. Toʻohemá: Neongo ʻa e ngaahi ongoʻi kuo mole ʻa e ʻamanakí ʻi he ngaahi taimi ʻe niʻihi ʻo ʻene kei siʻi haké, ka ne kau ʻa e palesiteni fakakolo ʻo Seni Soki ko Kani Saliní ki he Siasí ʻi he hili hano fakaafeʻi ia ʻe hono uaifí, Suoni Sokimo, ke na ako ʻa e folofolá. ʻOlungá: Ko Nomi Peni.

Laló: Ko ha falelotu naʻe toki ʻosi hono langa pea ʻoku hao ki ai e tupu tokolahi ʻo e kāingalotú ʻi he kolomuʻa ʻo Kemipoutiá, ʻa Nomi Peni. Laló: ʻI heʻenau kei īkí, naʻe fakamavaheʻi ʻa Pita Saleti mo hono uaifí, Sengi Tā, mei hona fāmilí ʻi ha vahaʻa taimi lōloa. ʻOkú na ongoʻi houngaʻia ʻi he maʻu ʻo e faingamālie ke feohi ai mo ʻena fānaú mo ohi hake kinautolu ʻi he Siasí.

ʻAta mei muí © Getty Images; tā ʻo e Temipale Hongo Kongo Siainá naʻe fai ʻe Craig Dimond

Neongo ʻoku lahi ʻa e ngaahi fale mo e ngaahi temipale fakakuonga muʻá ʻi Kemipoutia, ka kuo ʻomi ʻe he ongoongoleleí ha ongoʻi foʻou ki he moʻui ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí heni.

ʻAta mei muí © Getty Images

Paaki