2010
Fakaleleiʻi Ho Tuʻunga Fakalaumālié
Sune 2010


Ko e Ongoongoleleí ʻi Heʻeku Moʻuí

Fakaleleiʻi Ho Tuʻunga Fakalaumālié

Naʻe tali ʻe he kakai lalahi kei talavou ʻi he Siasí kotoa e pōpoaki fakafaeasaiti ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ko e “Ko e Ngaahi Meʻá ʻo Hangē Ko Honau Anga Moʻoní,” ʻa ia naʻá ne fai ʻi Mē 2009 (vakai, peesi 22 ʻo e makasini ko ʻení), ʻaki haʻanau toe vakaiʻi ʻa ʻenau fakaʻaongaʻi ʻa e komipiutá, telefoni toʻotoʻó, mo e ngaahi tekinolosia kehé. Ko ha fakamatala ʻeni hanau niʻihi tokosiʻi fekauʻaki mo e ngaahi liliu ne nau fakahoko ʻi heʻenau talangofua ki he pōpoakí pea mo e ngaahi tāpuaki ne nau maʻú.

Ko e Fiemaʻu ke Tokangá

ʻOku ʻi ai ha ngaahi tekinolosia, hangē ko e ngaahi tepi tā fasi ʻoku toʻotoʻo holó, te nau lava ke taʻofi koe mei haʻo tokanga ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko takai ʻiate koé. Naʻe tokoni ʻa e pōpoaki ʻa ʻEletā Petinaá ke u fakatokangaʻi ko ʻeku teuteu ko ia ke ngāue fakafaifekaú, ʻoku fie maʻu ke u taukei lahi ange ʻi he feohi mo e kakai kehé. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku fie maʻu ke siʻisiʻi ange ʻeku tokanga ki he tekinolosiá, neongo ʻoku fakalata. ʻI haʻaku hoko ko ha faifekau, ʻe fie maʻu ke u tokanga taha ki he kakaí mo e ngāue te u fakahoko maʻá e ʻEikí.

ʻAnitelū Havea, Masasūseti, ʻAmelika

Fakamālohia e Ngaahi Vā Fetuʻutakí

Ko e pōpoaki ʻa ʻEletā Petinaá ko ha meʻa ia ʻoku faʻa meʻavaʻinga ʻaki pē pea aʻu ʻo tukunoaʻi koeʻuhí he ʻoku ngali ko ha meʻa siʻi pē ʻa e ngaahi nunuʻa kovi ʻo e tekinolosiá. Kuó u ʻilo ʻeni ʻoku totonu ke u fakaʻehiʻehi mei ha faʻahinga meʻa pē te ne takihalaʻi au mei he fehokotaki lelei mo e Laumālié. Hangē ko ʻení, ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku lava ke fakahoko ʻe heʻeku telefoni toʻotoʻó, hangē ko e meʻa fakapangikē ʻi he telefoní, ʻoku ʻaonga mo faingofua. Pea, ko e toengá ʻoku meimei ke fakamole taimi mo lava ke nau toʻo ʻeku tokangá mei he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga lahi angé.

ʻOku ou feinga lahi ange ʻeni ke u fakahoko ha ngaahi ʻaʻahi fakafoʻituitui ki hoku ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí kae ʻikai fakaʻaongaʻi ʻa e fetuʻutaki fakaʻilekitulōniká. Koeʻuhí ko ia, kuo fakamālohia ange ai ʻeku ngaahi fetuʻutakí. ʻOku ou maʻu ʻeni ha houngaʻia lahi ange ʻi he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoni ʻi heʻeku moʻuí.

Saiangi Lī, Soulu, Kōlea

Ko ha Tukupā Kiate Au

Naʻá ku fakafuofuaʻi ʻeku fakaʻaongaʻi e tekinolosiá peá u fakatokangaʻi mahalo kuo aʻu ha ngaahi tekinolosia ʻe niʻihi ʻo fuʻu tōtuʻa heʻeku moʻui fakaʻahó. Naʻá ku fai ai ha tukupā kiate au ke u fakamahuʻingaʻi ʻa e taimi ʻoku ou maʻú mo fakaʻaongaʻi fakapotopoto ia. Ke tuku ʻeku tangutu ʻi he komipiutá ʻo femoʻuekina he feohi ʻo e fetohiʻakí, kae fakamoleki hoku taimí ʻi hano lau ha tohi lelei pe ako ha taukei foʻou te ne ʻomi ha meʻa ke u ako ai mo fakaʻaiʻai ʻa e tupulakí. ʻOku ou feinga ke feohi ʻi ha taimi lahi ange mo e kakaí ke langaki ʻa e feohi fakakaumeʻá mo kata fiefia.

Lute Palelea, Manila, Filipaini

Ngaahi Tauhele ʻo e Tekinolosiá

ʻOku ʻi ai haʻaku pisinisi telefoni toʻotoʻo pea ko ha ʻenisinia fakaʻilekitulōnika au, pea ne hoko maʻu pē ʻa e tekinolosiá ko ha konga ʻo ʻeku moʻui fakaʻahó. Ko e ʻInitanetí, vaʻinga vitioó, ongoongo mo e ngaahi nāunau fakaʻilekitulōniká—ʻoku totonu ke nau ʻomi kotoa ha faʻahinga fakafiefia ʻoku lelei. Ka, ko e lahi taha ʻo kinautolu ʻe lava ke fakaʻaongaʻi faingofua pē ʻi ha ngaahi founga taʻe-māʻoniʻoni.

ʻOku ʻikai ke u lava ʻo fakakaukau ki ha anga ʻo e loto ʻo ʻetau Tamai Hēvaní ʻi he taimi ʻoku tau tō ai ki he ngaahi tauhele ʻo e tekinolosiá mo maumauʻi hotau taimí ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke nau langaki hake kitautolú. Tuʻunga ʻi he pōpoaki fakalaumālie ʻa ʻEletā Petinaá, kuó u fokotuʻu ai ha taumuʻa ke u fakaʻaongaʻi totonu pē ʻa e tekinolosiá mo fakapotopotoʻi hoku taimí.

Kalisitiane ʻAlesanitulō Sēlini, Manākuā, Nikalākuā

Laló: Faitaaʻi ʻe © Corbis and © getty images

Paaki