2010
Fanga Kiʻi Manupuna ʻOku Pulepule Honau Kapakaú
Sune 2010


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Fanga kiʻi Manupuna ʻoku Pulepule Honau Kapakaú

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

ʻI he meimei taʻu ʻe 60 kuo hilí, ʻi heʻeku hoko ko ha pīsopé, ne siʻi mālōlō ai ʻa Kefilini Mekī (Kathleen McKee), ko ha uitou ʻi hoku uōtí. Naʻe kau ʻi heʻene ngaahi koloá ha fanga kiʻi manupuna pusiaki ʻe tolu. Ko e ua, ne lanu engeenga fakaʻofoʻofa, naʻe fie maʻu ke foaki kinaua ki hano ongo kaungāmeʻa. Ko hono tolú, ʻa Pili, naʻe pulepule engeenga hono kapakaú. Ne fai ʻe Sisitā Mekī ha kiʻi tohi kiate au ʻo pehē: “Te ke lava nai mo ho fāmilí ʻo tauhi ia? ʻOku ʻikai ko ia ʻoku matamatalelei tahá ka ko hono leʻó ʻoku mālie tahá.”

Naʻe fai tatau ʻa Sisitā Mekī mo ʻene kiʻi manupuna pulepule engeenga hono kapakaú. Naʻe ʻikai tāpuakiʻi ʻaki ia ʻa e fakaʻofoʻofá, mohu talēnití pe manumanumelié, pe fakalāngilangiʻi ʻe hono hakó. Neongo ia, naʻe tokoni hono leʻó ki ha niʻihi kehe ke nau lava ʻo fua ʻenau ngaahi kavengá pea malava lelei ange ke nau fakahoko honau ngaahi fatongiá.

ʻOku fonu ʻa e māmaní ʻi ha fanga kiʻi manupuna engeenga ʻoku pulepule honau kapakaú. Ko e meʻapangó he kuo ʻi ai hanau niʻihi tokosiʻi kuo nau ʻosi ako ke hiva. Ko e niʻihi, ko ha toʻu tupu kei talavou ʻoku ʻikai ke nau ʻilo pe ko hai koā kinautolu, ko e hā ʻa e meʻa te nau aʻusia pe ko ʻenau taumuʻa ki he kahaʻu; ko e meʻa pē ʻoku nau fie maʻú ke fakatokangaʻi kinautolu. ʻOku fakamoʻulaloaʻi ha niʻihi ʻi honau taʻu motuʻá, mafasia ʻi hono tokangaʻi e niʻihi kehé, pe fonu ʻi he veiveiuá—ʻo nau moʻui ʻi ha tuʻunga moʻui ʻoku māʻulalo ange ʻi he meʻa te nau malava ʻo fakahokó.

Kuo pau ke tau fakatupulaki ha tōʻonga moʻui loto-toʻa ke tau fehangahangai ai mo e ngaahi palopalemá, ʻa e taʻe-fiemālié ʻaki ha loto fiefia, mo e ikuná ʻaki ha loto fakatōkilalo ka tau moʻui ʻi ha tuʻunga ʻoku leleí. ʻOkú ke fehuʻi, “ ʻE lava fēfē nai ke tau lava ʻo aʻusia ʻa e ngaahi taumuʻa ko ʻení?” Ko ʻeku talí, “ ʻAki haʻatau maʻu ha ʻuhinga totonu pe ko hai nai koā kitautolu!” Ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo ha ʻOtua moʻui, ʻa ē ko hono ʻīmisí naʻe ngaohi ai kitautolú. Fakakaukau ki ai: ngaohi ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá. He ʻikai ke tau lava ʻo maʻu moʻoni ʻa e fakamoʻoni ko ʻení kae ʻoua kuo tau aʻusia ha ivi mo ha mālohi foʻou.

ʻI hotau kuongá, ʻi he taimi lahi, ʻoku hangē ʻoku fika ua hake ʻa e anga-maʻá ki he hoihoifuá pe manakoá. Ka ʻoku kei ongona pē ʻa e akonaki ʻa e ʻEikí ki he palōfita ko Samuelá: “ ʻOku ʻikai mamata ʻa [e ʻEikí] ʻo hangē ko e mamata ʻa e tangatá; he ʻoku sio ʻa e tangatá ki he anga ʻoku hā ʻi tuʻá, ka ʻoku ʻafioʻi ʻe [he ʻEikí] ʻa e lotó” (1 Samuela 16:7).

ʻI he taimi naʻe kumi ai ʻe he Fakamoʻuí ha tangata ʻoku tuí, naʻe ʻikai ke Ne fili ia mei he tokolahi ʻo e kau fie-māʻoniʻoni naʻa nau nofo maʻu pē ʻi he falelotu lahí. Ka naʻá Ne ui ia mei he kau toutai ʻo Kāpaneumé. Ne hoko ʻa Saimone taʻe-tui, taʻe-ako, mo taʻe-mapuleʻi iá ko Pita, ko e ʻAposetolo ʻo e tuí. Ko ha kiʻi foʻi manupuna engeenga kapakau pulepule naʻe taau mo e falala kakato pea mo e ʻofa tuʻuloa ʻa e ʻEikí.

ʻI hono fili ʻe he Fakamoʻuí ha faifekau ʻoku vilitaki mo ivi mālohí, naʻe ʻikai ke Ne maʻu ia ʻi Hono kau poupoú ka ʻi he lotolotonga ʻo Hono ngaahi filí. Ne hoko ai ʻa Saula ko e tangata fakatangá ko Paula ko e tangata malangá.

Naʻe fili ʻe he Huhuʻí ha kakai naʻe ʻikai haohaoa ke nau akoʻi ʻa e hala ki he haohaoá. Naʻá ne fakahoko ʻeni ʻi he taimi ko iá. ʻOkú ne kei fai pē ia ʻi he taimí ni—kau ai mo e fanga kiʻi manupuna engeenga kapakau pulepulé. ʻOkú Ne ui koe mo au ke ta fakahoko ʻEne ngāué ʻi he māmaní. Kuo pau ke tau loto ʻaki kakato. Pea ʻi heʻetau fāifeingá, kapau te tau tūkia, tau kole muʻa: “Taki kimautolu, ʻaloʻofa ʻo taki kimautolu, ʻe Tupuʻanga maʻongoʻonga ʻo e Tangatá, mei he fakapoʻulí ke mau toe ʻosikiavelenga ange.”1

ʻOku ou fakatauange ke tau muimui muʻa ʻi he sīpinga ʻa e Tangata ʻo Kālelí, ʻa ē ne lava ʻo ʻiloʻi ʻoku feohi mo e masivá, loto mamahí, moʻulaloá, pea mo e faingataʻaʻiá. Fakatauange ke ongo mei hotau ngaahi lotó ha hiva moʻoni ʻi heʻetau fakahoko ʻení.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Hiva Taú,” Akoʻanga Māʻolunga Ionikā.

Tā fakatātaaʻi ʻe Steve Kropp

Faitaaʻi ʻe Christina Smith; tā fakatātaaʻi ʻe Maryn Roos

Paaki