2011
Motu o le Faatuatua: O Se Tala i le Maelega
Iulai 2011


Motu o le Faatuatua: O Se Tala i le Maelega

E na o le faaopoopo pea i lo latou motu e mafai ai ona le magoto le aiga o Coila.

E nonofo Nelson ma Dora Coila i se motu—e le o se motu masani e fausia i ni papa malolosi e tulioso a’e mai le vasa po o le vaituloto—ae o se tamai motu na faia lava e i latou mai i ni vao ofe opeopea i le Vaituloto o Titicaca i Peru.

O le fausiaina o se motu ma fai ma ou aiga e manaomia ai le faatuatua. Pe tusa na o le fa futu (1.2 m) o faaputuga vao ofe o loo taofiofia ai lo latou aiga ma isi faleoo pe sefululua o le latou motu i luga a’e o le 50-tikeri (10 °C) o le vai, ma o loo faaauau pea ona lamatia e elemene le faasalalauina o lo latou motu.

Ae mo Nelson ma Dora, o lo latou motu o le faatusa faaletino lea o mea o loo latou taumafai e fausia faaleagaga mo lo latou aiga: o se motu o le faatuatua e pipii faatasi e tetee atu i le lalolagi.

O le mea ua latou aoaoina mai lenei faiga, o le faatuatua e fausia ai e tatau lava ona sosoo ma le maelega e vaai ma tausia ai.

O Le Mafuaaga mo le Faifai Pea

Mo tagata Uro, o e na fausia ma nonofo i luga o nei motu mo le tele o augatupulaga, na avea vao ofe o le totora ma se vaega taua o le olaga i aso uma. O vao ofe, lea e ola i le vaega papau o le Vaituloto o Titicaca, e mafai ona faaaoga o ni fafie mo afi e tafu ai meaai. E mafai ona aina ona a’a. E mafai ona faaaoga lona pa’u mo togafitiga faafomai. Ma, ioe, e toeitiiti lava o mea uma e fai i le vao ofe: o o latou fale, o latou vaa masani, o latou olo, o motu lava foi ia, e oo lava ia latou ato lapisi.

E fausia e tagata Uro ia motu e ala i le fatuina o lea vaega vao ofe i luga o le isi vaega vao ofe. Ae a oo loa i mea e faaaoga mo le fausia o fale, e le umi le aoga o vao ofe o le totora. E mamago uma i le la i le taimi o le taumatutu. O le susū i le tau timuga e vave ai ona pala. Ma o vaega pito i lalo ia e susu i le vai, e faifaimalie lava ona palagia. O le faaauau pea ona faaleagaina o le motu a le au Coila o lona uiga e tatau lava ia Nelson ona faataatia se fola fou o vao ofe i le tai 10 i le 15 aso.

“O le fausiaina o le motu ua na o le amataga lea,” o lana tala lea. “Afai ou te le faaopoopoina ni vao ofe, o le a taapeape malie le motu. Ae o le tele o vaega ou te faaopoopoina, o le malosi atili foi lea o le motu i le aluga o taimi.”

O Le Matautia o le Faatuai

O le faaopoopoina o se vaega o vao ofe e le lavelave pe faigata, ae o se galuega. O le a faigofie lava ona faatuai lona faiga.

Ae peitai, o le faatuai e faateleina ai le lamatia o se tagata o le aiga e tu i se vaega vaivai o le fola ma iu ai i totonu o le vai malulu. O lena mea e mafai ona avea ma sina faasoesa laitiiti i tagata matutua, ae o se tulaga lamatia lea mo tamaiti laiti e pei o Emerson, le tamaitiiti e lua tausaga a le au Coila.

O lea e faaopoopo ai e Nelson se vaega o vao ofe i le asō, ma le iloaina o loo faamoemoe i ai le saogalemu o tagata uma o le aiga i le aso a taeao.

O se lesona e uiga i le maelega lea ua faia ai se eseesega i olaga o le au Coila.

O Aafiaga o le Maelega

O Le Maelega o le faaauau pea lea ona fai o se mea e ui lava i mea faafeagai.1 Na iloa muamua lava e Dora le taua—ma le faigata—o le maelega ina ua uma ona papatisoina o ia i le 1998.

Ina ua 17 tausaga o Dora, sa papatisoina i laua ma lona uso laitiiti o Alicia—lea sa fesoasoani i le tuputupu ae o le Ekalesia i motu o Uro. Peitai, pe a ma se masina mulimuli ane, na faasaina ai i laua e lo la tamā ona toe aafia i se mea e uiga i le Ekalesia.

Ae na ese lava se mea na tupu i teineiti. Sa faafuasei ona le manaia se mea la te i ai, ma foliga e pei o le a la feupuai. Na iloa e lo la tamā i le taimi sa la auai ai i gaoioiga a le Ekalesia, sa lelei suiga na la faia.

“Sa suia ai lona mafaufau,” o le tala lea a Dora. “Sa amata ona ia fafagu po i maua ina ia mautinoa ma te le tuai i le lotu.”

Na mafaufau Dora o suiga na faia e le talalelei i o laua olaga i mea laiti na la faia sooa ma Alicia, e pei o le totogiina o le sefuluai, tatalo, suesue i tusitusiga paia, tausia le paia o le aso Sapati, ma le faafouina o a laua feagaiga i vaiaso uma e ala i le aai ma feinu i le faamanatuga.

Mulimuli ane, o lona vaaia e ia lava o suiga na oo mai ona o le faatuatua ma le maelega,2 na auai atu ai loa le tamā o Dora i le Ekalesia faatasi ai ma le aiga atoa.

O Taui o le Maelega

O le tumau pea i le faia o le mea sao—e ui i mea faafeagai—e manaomia mai i le nuu o le feagaiga a le Alii. Ae ui i lea, ua folafola mai e le Alii ia faamanuiaga sili ia i latou o e maelega i le tatalo,3 i le tausia o poloaiga,4 i le usitaia o faaaliga,5 i le suesueina o tusitusiga paia,6 ma galulue ai i Lana galuega.7

E ala mai i aafiaga a le au Coila i le vaaiga ma le tausiga o lo latou motu o le faatuatua i lona tulaga moni ma le faatusatusa, ua latou iloa ai e moni lava taui o le maelega. “O nisi taimi e taofia ai i matou e mea masani o aso taitasi, o galuega, kuka, ma isi lava mea,” o le tala lea a Nelson. “A galo ia i matou le Atua, ona faigata lea o mea. E tele atu ia faafitauli, ma e amata ona o eseese mea.”

Na tu Nelson e faasino atu i se vaega fou o ofe na ia tuuina i lalo i lena taeao. “Pe a matou faia pea lava pea,” o lana tala lea, “pe a matou tatalo, suesue, anapogi, ma faia soo ia afiafi faaleaiga, o le a sili atu ona matou malolosi.”

Ata na pueina e Adam C. Olson

O Nelson Coila (agavale) o loo faaopoopoina se vaega fou o vao ofe o le totora i Utama, le motu opeopea o loo nofoia e ia ma lona aiga (luga) i le Vaituloto o Titicaca.

Mo le aiga o Coila—Nelson, Dora, ma Emerson—ma tagata Uro o loo nonofo i le Vaituloto o Titicaca, e taua vao ofe o le totora e tausi ai le olaga. Ae e pei lava o mataupu faavae o le talalelei, e tatau ona faaaoga soo.

Lolomi