2019
Mauaina o Vavega i le Olaga o Aso Taitasi
Mati 2019


Mauaina o Vavega i le Olaga o Aso Taitasi

Afai tatou te vaai i le olaga e ala atu i ni tioata o le faatuatua ia Iesu Keriso, o le a matala o tatou mata i le tele o vavega o loo siomia ai i tatou.

Ata
looking through a lens

O le a le Vavega?

Ua tatou iloa uma le vavega, e sa’o? O Mose na vaeluaina le Sami Ulaula. O le Faaola na tuuina atu le pupula i se tagata tauaso O se fafine na faamaloloina mai se mai tuga. O se tasi o vavega e aupito tulagaese lava o le Togiola a Iesu Keriso—e lei i ai lava se isi vavega e faavavau pe mamana. Ae pe na o le pau lena o ituaiga o aafiaga na e taua o vavega?

Na saunoa mai Peresitene Dallin H. Oaks, le Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili, “E tele vavega o loo tutupu i aso uma i le galuega a la tatou Ekalesia i olaga o o tatou tagata.”1 Ae o anafea le taimi mulimuli na e vaai ai ua siitia se mauga pe vaai i ni nai i’a ma ni nai falaoa ua fafagaina ai le fia afe? O le tele o i tatou atonu e lei vaai lava i se mea faapea. E faapefea la ona moni le saunoaga a Peresitene Oaks?

E tusa ai ma le Bible Dictionary, o vavega o ni “faaaliga o le mana faalelagi po o le faaleagaga.”2 I lena faamatalaga, sei tatou pupula o tatou mata i vavega e tele na o loo siomia ai i tatou—vavega na tatou te le ono mafai ona iloaina.

Tatou te vaaia moni lava le aao o le Atua i olaga o Ona tagata e ala i vavega i tusitusiga paia. Ae tatou te mafai foi ona vaai i Lona mana faaleagaga pe a tatou maua se tali i se tatalo, faamalosia a tatou molimau, pe maua se suia o le loto.

Ma le isi, e i ai isi vavega e galo ia i tatou: E oso ae ma goto le la i aso taitasi; o tamai fatu e tutupu i ni laau tetele; o le tele o vaega o lo tatou tino e galulue faatasi, ua mafai ai ona tatou manava, tamomoe, fai miti, ma aai. Le maoae o le atamai musuia i vailaau ma tekinolosi o loo tupu i aso taitasi, ma ua mafai nei ona tatou fesootai e toeitiiti lava i soo se tasi i soo se mea. Ua mafai ona vaaia le mana o le Atua i vaega uma o o tatou olaga.

Aisea e Faatino ai e le Alii Vavega?

E oo mai vavega i le tele o ala, ae ua faatinoina e le Atua mo faamoemoega lava e tasi. O nisi taimi o vavega e faamalolo, faamafanafana, pe puipuia fanau a le Atua faaletino, ae o nei aoga e vaaia e le pau ia o mafuaaga mo vavega. E masani lava, o se vavega e le taofia ai le puapuaga po o se faalavelave. E faatinoina e le Atua vavega mo mafuaaga autu e lua: ia faamalosia le faatuatua ma ia faataunuu ai le lelei.

E masani lava, o vavega e faaalia ai le mana o le Atua i Ana fanau pe aoaoina ai se mataupu faavae faaleagaga. Ua tau mai e le Bible Dictionary faapea o vavega e tele a Iesu Keriso “na faamoemoe ia avea o se faamaoniga i tagata Iutaia faapea o Iesu o le Keriso” ma aoao ai mataupu faavae e pei o e tauia, salamo, faatuatua, ma le alofa.3

O isi taimi, o vavega e mafai ona faamaonia se faaaliga talu ai, e pei o faailoga o le fanau mai o Keriso i le atu Amerika. E mafai foi e le Atua ona faaaoga vavega e faanatinati ai Lana galuega—galuega o talafaasolopito o aiga, galuega faafaifeautalai, ma isi.

Ae afai tatou te sailia vavega mo mafuaaga sese, e mafai ona tatou oo i ni puapuaga. O le faafitauli e masani ona tupu e oo mai pe a tatou sailia faailoga o se faamaoniga o le i ai o le Atua. Afai tatou te le faaopoopoina se faatuatua i le faafitauli, o nei faailoga o le a le taitai atu lava i le liua moni, faavavau. Sei vaai atu i mea na tutupu i le Tusi a Mamona: e toatele tagata na vaai i faailoga ma vavega, ae a leai se faatuatua, o lo latou usiusitai e lei umi.

O le a sese foi le sailia o vavega mo le tautaua po o tupe, mo le faatinoina o le taui ma sui, po o le taumafai e suia le finagalo o le Atua.

Na aoao mai Peresitene Polika Iaga (1801–77) ”O vavega … e le mo e le talitonu; e mo le faamafanafanaina o le Au Paia, ma faamalolosia ai ma faamautu le faatuatua o i latou o e alolofa, matatau, ma auauna atu i le Atua.”4 O le malamalama pe aisea e faatino ai e le Atua vavega e mafai ona fesoasoani ia i tatou e iloa ai vavega i o tatou olaga.

E Mafai Faapefea Ona Ou Iloa se Vavega?

E faatoa tupu vavega e tusa ai ma le finagalo o le Atua ma lo tatou faatuatua ia te Ia. Na tusia e le perofeta o Moronae, “Ma pe sa i ai se taimi na faia ai e se tasi ni vavega seia mavae ona latou faatuatua muamua; o le mea lea sa muamua ona latou talitonu i le Alo o le Atua” (Eteru 12:18). O le mauaina o le faatuatua e faatagaina i tatou e vaai i mea lelei na e tutupu i o tatou olaga o se galuega a le Atua nai lo mea lava na tutupu faatasi pe o le fetaui lelei foi. O le iloaina o se vavega o le vavega lava ia! Afai tatou te vaai i le olaga e ala atu i ni tioata o le faatuatua ia Iesu Keriso, o le a matala o tatou mata i le tele o vavega o loo siomia ai i tatou.

Ae ui i lea, o le lapoa, le taimi, ma le taunuuga o se vavega e le o le fua lea o lo tatou faatuatua. Sei tatou faapea la e lua aiga na mauaina uma ni talafou ua maua se tasi o a latou fanau i le kanesa. E tatalo uma aiga mo le pele ia vave ona manuia. E faatino uma e aiga le faatuatua i le mana faamalolo o Iesu Keriso.

O le tamaitiiti o le aiga muamua ua manuia atoatoa, ua sese ai le vaaiga a le fomai ua toe oni masina o totoe e ola ai. O le tamaitiiti o le aiga lona lua ua tigaina mai i lea togafiti i lea togafiti ma na iu lava ina maliu ai, ae ua lofituina le aiga atoa i le filemu ma le mafanafana nai lo le faavauvau.

O le aiga muamua e lei faapea na sili atu le faatuatua nai lo le aiga lona lua. O aiga uma na mauaina ni vavega i a latou lava ala, ma o vavega uma o ni vaega o se mamanu o le faaauauina o le faamautinoa faapea o le Atua e i ai se fuafuaga mo Ana fanau taitasi.

E faatinoina e le Alii vavega uma e foliga mai e masani ma se vavega tulagaese i o tatou aso. O soo faamaoni o Iesu Keriso i tisipenisione taitasi na oo i ni faamalologa maoae ma ni manuia e le mafai ona faamatalaina. Ae ui i lea, e le tatau ona tatou misia mea e tutupu i aso taitasi na e faatino ai o se faamanatu o le aao o le Atua i o tatou olaga. O nisi taimi e tau lava o lo tatou iloaina!

Faamatalaga

  1. Dallin H. Oaks, “Miracles,” Ensign, June 2001, 6.

  2. Bible Dictionary, “Miracles.”

  3. Bible Dictionary, “Miracles.”

  4. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Polika Iaga (1997), 349.

Lolomi