2022
Fiafia i Pese o le Loto
Tesema 2022


ITULAU I LE LOTOIFALE

Fiafia i Pese o le Loto

70 tausaga o le auaunaga lē manatu faapito na amata i se fesili faigofie.

Sa na o le iva tausaga o Walnetta Broederlow McCall ina ua fesili se faifeautalai pe i ai se tasi e mafai ona taina le piano mo le latou aulotu tauatia’e. “Sa ou sii lemu i luga lo’u lima!” na ia tomanatu ai. O le faifeautalai, o Elder Charles W Ashman, sa lē amanaiaina lona matua po o le leai o sona poto masani. Na ia tuu atu ia Walnetta viiga e faataitai, ma o le vaiaso na sosoo ai na avea ai o ia ma ta piano i a latou sauniga.

Ina ua malaga le aiga o Walnetta mai Fiti i Devonport i Aukilani North Shore i ni nai tausaga talu ona mae’a le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o lona tamā, o Oscar P. Broederlow sa na o le pau lea o le tagata lauiloa o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i lena eria. Ae na amata ona galulue faifeautalai ma e le’i pine ae lava tagata liliu e faia ai sauniga i Devonport Labour Hall, lea na faatulagaina e le tinā o Walnetta, o Hilda E. Lobendahn Broederlow.

Ina ua faatuina le faalapotopotoga a le Aualofa iina, sa faatasitasi le vaega toalaiti o tuafafine e ta’i faatasi i le vaiaso i le fale o Sister Norma Roberts. Na ave atu e le tina o Walnetta o ia ina ia mafai ona ia taina le piano mo ‘Tina Pepese’. “E le’i faatuina na o le Peraimeri,” sa ia tomanatu ai, “o lea ou te toe tepa ai i tua ma le ofo tele i le mea moni mo a’u lava, o le auai i le Aualofa na muamua i le Peraimeri!”

O tomai faamusika a Walnetta na faamalosia ao faaauau pea ona ia auauna atu. Na ia molimauina le tuputupu a’e faavavega o le Ekalesia i lana eria, ma na oo faatasi mai ma se avanoa e atia’e ai lana taleni. I uluai tausaga o lona talavou, na avea lana paranesi ma Uarota 5 a Aukilani, ma o lona falesa fou na i ai se okeni paia eletise. E le’i tāina muamua lava e Walnetta se okeni. “Na tuuina mai e lē na faapipiiina se tamaitusi se tama’i tusi ma fai mai sina faamalamalamaga puupuu—na alu ai le pe tusa o le sefululima minute,” o lana tala lea. Na o le pau lea o faatonuga o le tāina o le okeni sa ia maua . . . ae sa le’i popole ai o ia. “Sa ou iloa o le a fesoasoani le Alii ia te a’u. Sa avea loa ma a’u matafaioi le aoao o mea uma ou te mafaia ma ia faataitai, faataitai, faataitai!”

Mo le 70 nei o tausaga, o le tuuto o Walnetta i musika ua faamanuiaina ai le toatele. Pe a faigata ia Peresitene Steve Midgely, o lē sa avea talu ai ma peresitene o le siteki a Whangarei, ona saili se ta okeni mo se konafesi a le siteki, sa fiafia Walnetta e tali atu i lana talosaga. Ma, soo se taimi lava e pulefaamalumalu ai le Peresitene o le Eria o David Baxter i sauniga Faamanatuga a le Uarota o Takapuna, e afea lava e ia le okeni pe a uma le sauniga e faafetai ia Walnetta mo musika.

“Ou te mautinoa ou te tautala atu mo tagata musika uma pe a ou fai atu matou te lagona le talisapaia pe a faafetai mai taitai ma tagata mo musika matou te saunia,” na ia fai mai ai. “Ua ou tātā i sauniga faaleuarota, siteki ma le Eria a le Pasefika [ma] malaga faatasi ma aufaipese a le Ekalesia, e faapitoa lava i tauvaga musika faalelotoifale.” Na te lagona le faafetai i le galulue faatasi ai ma le toatele o tagata pepese talenia ma tagata fai faili i le Ekalesia a o latou faatinoa ni taleni musika.

I le tele o tausaga na auauna atu ai Walnetta i le tele o isi valaauga ma fiafia foi i na aafiaga. O le asō ua lagona foi e ia le faagaeetia a o saunia ni musika muai tātāina i lana Uarota o loo i ai nei o Taupo, e valaaulia ai le Agaga Paia ma fatu se leo migao mo a latou sauniga faamanatuga. Pe a manatunatu i lona alofa mo lona valaauga, ua ia lotofaafetai tele ai mo le meaalofa na tuu atu ia te ia e Elder Ashman i na tausaga e tele ua mavae ina ua ia fesili atu mo se tapiano volenitia. “O lana valaaulia e tātā mo la matou sauniga ma [lona] talitonuina o a’u na faamanuiaina ai lo’u olaga,” na ia fai mai ai.

Na vave ona avea musika ma auala e faaali ai lona alofa mo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, ma o viiga taitasi na ia aoaoina na i ai ni uiga anoa mo ia. O le viiga muamua lava na ia tāina o le, “Le Alii, Ua Tuua i Matou.”

“O se tatalo mo le Agaga o le Atua e faatasi ma i tatou,” o le tala lea a Walnetta, “ma i le tele o tausaga, o lena upumoni ua faaalia i lo’u olaga.”

Faamata e mafai ona ia filifilia se pese e sili ona fiafia i ai? Ina ua mavae ona mafaufau, o le tali a Walnetta o le, leai. “O le mea e sili ona tāua ia te a’u, e tusa lava po o le a le viiga ou te tāina, ou te faafetai lava i le lagonaina o le Agaga a o o’u tāina lena viiga. Na ia toe fai mai: “Na saunoa Spencer W. Kimball (1895–1985), “Ua tatou i ai i se tulaga, o ni fai musika, ia pa’i atu i agaga o i latou o e faalogologo.’1

“Ou te lagona lena matafaioi.”

Faamatalaga

  1. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball [1982], 520.

Lolomi