2023
Sa E Iloa Lava
Mati 2023


“Sa E Iloa Lava,” Liahona, Fep. 2023.

Atatosi o le Faatuatua

Sa E Iloa Lava

Sa ou mauaina se molimau o le talalelei toefuataiina, ae o loo totoe le 10 masina o la’u konekarate o se faifeau mo se isi lotu.

Ata
faiaoga ma tamaiti aoga seminare

Ata na pueina e Leslie Nilsson

Ina ua pe tusa ma le iva o o’u tausaga, sa matuā tiga lo’u nifo. Sa oo ina ou lē gafatia le tiga, ae sa leai se matou tupe e ō ai i se fomai nifo. I lena taimi, sa ma nonofo ai ma lo’u tinā matua agelu i Mekisiko.

Faatasi ai ma loimata i ona mata, sa ia fesili mai ia te a’u, “E te talitonu ia Iesu ma e mafai ona Ia fesoasoani ia te oe?”

Sa ou fai atu ia te ia sa ou talitonu. Sa ia fai mai ou te alu i le isi potu, tootuli, ma tatalo mo se vavega. Sa sasaa atu lo’u loto i le tatalo, ae sa leai se mea na tupu. I lo’u lē fiafia, na ou matua’i oomi ai lo’u auvae ma faia se tatalo lona lua. Sa le’i umi ae uma le tiga! Ina ua ou tamoe e ta’u atu i lo’u tinā matua, sa ou maua atu o tootuli o ia i ona tulivae, ma aioi atu i le Atua e fesoasoani i le atalii o lana tama. E le’i galo lava ia te a’u lena vaaiga, ma ou te faafetai ai i lo’u tinā matua.

Sa mulimuli mai ai isi aafiaga faaleagaga.

Ina ua atoa lo’u 14 tausaga, sa ou siitia atu i Texas, ISA, e faatasi ma o’u mātua ma nai o’u tei. Sa ou maua se lotu i le lotoifale ma amata ona auai soo ai. Ona o o’u aafiaga ma le Atua, sa ou manao ai e faasoa atu Lona suafa ma le talalelei i tagata uma o le a faalogo ia te a’u. I le 15 o o’u tausaga, sa ou lesitala ai i se aoga faifeau e avea ai ma se faifeau. Mo le lua tausaga, sa ou auai i vasega o le Tusi Paia a o le’i amataina le aoga, pe a tuua le aoga, ma i faaiuga o vaiaso.

I se tasi taeao i le aoga maualuga, sa ou faalogoina ai le pisapisaō i le potu loka a tama. “O oe Mamona!” sa ee atu ai se tasi. Ou te le’i faalogo muamua lava i lena faaupuga, ae sa foliga mai o se faalumaluma.

Mulimuli ane, sa ou iloa ai o le tagata na ee atu i ai o la’u uo lelei o Derek.

“Ou te faamalie atu sa valaauina oe o se Mamona,” sa ou fai atu ai.

Sa ataata Derek ma fesili mai, “E te lē iloa po o le a le Mamona, a ea?”

Sa ia ta’u mai ia te a’u o se igoa tauvalaau mo tagata O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

“O oe la o se Kerisiano?” Sa ou fesili atu ai.

Ina ua ia fai mai ioe, sa ou fiafia lava e iloa sa tutusa lo ma faatuatua ia Iesu Keriso.

“Ua E Ole Atu ea i le Atua?”

“O ai nei Mamona,” sa ou mafaufau ai, “ma o le ā le mea ua latou talitonu i ai?”

Sa ou alu i le initoneti e saili ai. Ina ua mavae ni nai minute, sa ou filifili ai e lē o se Kerisiano la’u uo ma o le a alu o ia i seoli. O lea, sa amata ai sa’u misiona e laveai o ia.

Mo le lua tausaga na sosoo ai, sa ou faitau ai i tusi uma e mafai ona ou maua e uiga i le Ekalesia, e aofia ai le Tusi a Mamona atoa—faalua. Sa ma feiloai foi ma Derek ma faifeautalai faamisiona e taumafai e fesoasoani ia i latou.

Ina ua atoa lo’u 17, sa ou faauu mai le aoga faifeau, faauuina o se faifeau, ma avea ma faifeau o se faapotopotoga laitiiti i Texas. I le lua masina talu ona uma lo’u faauuga, sa faia ai se isi a’u talanoaga ma faifeautalai.

Sa fesili se tasi o i latou, “Ua e faitauina le Tusi a Mamona, ma ua e faia lesona uma e mafai ona ma ofoina atu, ae na e ole atu ea i le Atua pe moni le ma sāvali? O le a e iloaina se tali mai ia te Ia, a ea?”

“Ioe,” sa ou tali atu ai ma le mitamita.

“O le auala ou te vaai ai i ai, o se tulaga manumalo-itu uma mo oe,” na tali atu ai le faifeautalai. “Afai e te ole atu i le Atua pe o le mea ua talitonu i ai lau uo e moni ma ua fetalai mai le Atua leai, ona e faataunuuina lea o le misiona lea na e amataina ai lenei malaga. Ae afai Na te fetalai mai e moni la ma sāvali, ona mafaufau lea i le tele o mea e mafai ona e maua.”

Ou te le’i mafaufau lava i ai faapena. O lena po sa ou tootuli ai i lo’u potu ina ua uma ona ou faitauina le Moronae 10:3–5. O la’u tali mai le Atua sa faigofie ae mamana. I se leo filemu ma le itiiti, sa Ia tali mai ia te a’u: “Sa e iloa lava.”

O Se Mataupu Fou i Lo’u Avea ai ma Soo

O lea la ua i ai sa’u molimau i le talalelei toefuataiina, ae faapefea la’u galuega faafaifeau? O loo totoe pea le 10 masina o la’u konekarate o se faifeau. Ina ua mavae le tele o tatalo ma fefautuaa’i ma le Atua, sa ou filifili loa e faamae’a la’u auaunaga. Mo le isi 10 masina na sosoo ai, sa faaauau pea ona ou faasoa atu upumoni masani o le Tusi Paia, ae pe a mafai, sa ou faaopoopo i ai le vaaiga o le talalelei toefuataiina. Sa fiafia tagata i nā upumoni, ma na tuputupu a’e la’u tamai lafu mai le 20 i le toeitiiti 150.

Ina ua mae’a la’u konekarate, sa ofoina mai ia te a’u se tofiga tumau, ae sa ou iloaina ua oo i le taimi e papatiso ai i totonu o le Ekalesia. Ua oo i le taimi e amata ai se mataupu fou i la’u malaga o le avea ma soo.

Ina ua ou ta’u atu i tagata o lo’u aiga, sa latou lē fiafia—i le taimi muamua. Ae o le tolu masina talu ona ou auai i le Ekalesia, sa ou papatisoina ai lo’u tinā ma nai o’u tei e toalua. Ina ua uma ona ou auauna atu i se misiona talai i le Misiona a Oklahoma Oklahoma City, sa ou papatisoina lo’u tuafafine laitiiti.

Afai e fesili mai se tasi pe aisea ua ou suia ai la’u tapuaiga, ou te tali atu i taimi uma, “Ou te le’i suia la’u tapuaiga—o a’u lava o se Kerisiano faamaoni. Nai lo lena, sa na ona ou faamalosia o la’u sootaga ma le Faaola e ala i le avea ma se tagata ua papatisoina o Lana Ekalesia—O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Ua ou iloa lelei o Ia i le taimi nei nai lo le taimi muamua ona o le Toefuataiga o le talalelei, le Tusi a Mamona, perofeta o aso nei, ma sauniga paia o le faaolataga ma le faaeaga o loo maua i totonu o le malumalu.”

O le asō ua ou maua ai le avanoa e galue ai o se faiaoga seminare tumau. O loo ou tuuto atu pea lo’u ola ia Iesu Keriso ma Lana talalelei. Ma o loo ou ta’u atu pea i soo se tasi o le a faalogo e uiga i “tala lelei e olioli tele ai” (Luka 2:10).

Lolomi