2023
O Le Mana e Faatu Ai i Luga
Mati 2023


“O Le Mana e Faatu Ai i Luga,” Liahona, Mat. 2023.

O Vavega a Iesu

Mareko 5:22–24, 35–42

O Le Mana e Faatu Ai i Luga

E mafai ona tatou fesoasoani e siitia i latou o loo faatalitali mo le laveaiga a le Faaola.

Ata
tagata o loo pa’i atu i lima

Toilalo. E toe tupu foi. Sa ou faapa’ū atu i lo’u nofoa ma lo’u ulu faano’uno’u. Sa na o a’u o se tagata māitau, ae sa leai lava so’u malosi ou te tu ai. Sa taumafai malosi le matou au. O nisi na manunu’a. O nisi sa etuetu ese mai le malae. Ina ua mavae le sosoo o faiaina a le matou au soka a le aoga maualuga, sa lē na ona matou faiaina—sa nutimomoia o matou loto.

I le taimi lava na foliga mai ua faatoilaloina a’u e lo’u le fiafia, sa pasi ane se tasi o teine aupito laitiiti o le au. Sa vave ona ou tosina atu i le lagona o le faamoemoe sa ou vaaia i ona foliga.

Sa ou vaai atu i nai ana laa uma sa aapa atu lona lima i teineiti taitasi, ae sa lē o se faailoaga o le toilalo. Nai lo lena, sa ia tuuina atu le faaviivii taitoatasi, faamafanafana, ma le agaalofa. “Ou te le’i vaai muamua lava ia oe o e tamoe saoasaoa ia oo atu iina mo pasi uma. O lau taaloga sili lena.” Ma i se isi, “Oka, manaia le taaloga. O le mea moni, na lelei tele lau taalo i le asō!”

Faatasi ma pati maualuga taitasi, sa tumau pea lona lima e tasi i o latou lima, a o pipii atu le isi ona lima i se tauau pe pōpō lemu atu i se vae ua manu’a ma palapalā i le mutia. Sa mafai ona ou lagonaina sa ia tauaveina se mea i totonu ia te ia, o se mana na masii atu mai ia te ia i loto o tagata taitoatasi o le au. Sa amata ona vaaia ataata i foliga tiga ma le lē fiafia. Sa faasolosolo lemu lava, ona tutū taitoatasi tagata taaalo ma se lagona fou na maua ai.

O ai na popole i manu’a ma tiga? O ai na popole i le ita ma le lē fiafia? E leai se tasi. Ae na mafai faapefea e se lima se tasi ona siia’e mai se nofoaga o puapuaga i se nofoaga o le faamoemoe ma le malosi?

Sei o’u faasoa atu nisi o mea ua ou aoaoina e uiga i le mana o le Faaola e siia’e ai ma le auala e mafai ona tatou fesoasoani ai, e pei o la’u uo i le au soka.

I le Feagaiga Fou, tatou te faitau ai i le tala lenei e uiga i le afafine o Iairo.

“Faauta foi, ua sau le tasi o e pule i le sunako, o Iairo lona igoa; ua na iloa [Iesu], ona faapa’ū ai lea i ona vae,

“Ua ia matuā aioi mai foi ia te ia, ua faapea mai, O le a oti nei lava si o’u afafine: ina e maliu atu ma ia e faaee ou aao i luga ia te ia e malolo ai, ona ola ai lea o ia.

“Ona maliu atu lea o Iesu ma ia” (Mareko 5:22–24).

“Ona maliu atu lea o Iesu ma ia”

Ou te fiafia i le laina “Ona maliu atu lea o Iesu ma ia” (Mareko 5:24). E le’i tupu lena o le vavega. O le mea moni, o le a i ai ni faaletonu matautia a o le’i maua e le aiga le laveaiga lea na latou aioi atu ai. Ae sa i ai lava Keriso i le malaga faatasi ma i latou.

Pe a tatou manaomia mea e lē mafai ona tatou faia mo i tatou lava, e mafai ona tatou faamoemoe o le a afio mai Iesu. Ma e mafai ona tatou faamoemoe a o tatou faatalitali ma le faatuatua mo Ana vavega i o tatou olaga po o olaga o ē pele ia i tatou, o le a Ia savali faatasi ma i tatou. O le a Ia savali ma i tatou i le ala atoa o le popole ma le fefe ma le faanoanoa lea e ono faatalitali mai mo i tatou i luga o le auala e tau atu i le lavea’iga.

“Maliu atu ma faaee ou aao i ona luga”

O le faamalologa e lē o sa tatou e ofo atu, ae e pei o Iairo, e mafai ona tatou aumaia Iesu Keriso, le Fomai Sili, ia i latou tatou te alolofa i ai. Na iloa e Iairo e mafai e aao o le Faaola ona siia’e se tasi mai se nofoaga o puapuaga i se nofoaga o le faamoemoe ma le malosi.

Sa ou vaaia lena mea i la matou tagata taalo soka sa faasoa atu le malamalama. Sa ia faasoa atu le malamalama o Keriso i luga o se malae soka ma faatagaina o Ia e faatino Lana faamalologa. E ala i le uuina i luga o Lona malamalama, sa ia fesoasoani ai e faapotopoto Isaraelu.

O le a manaomia e i tatou taitoatasi se faasaoina e se tasi e ese mai ia i tatou lava. Po o le a lava le vaivai e ono foliga mai e tuua ai i tatou, e mafai ona tatou talitonu na saunia e le Tama Faalelagi se Faaola o lē e mafai ona fesoasoani e faatuina i tatou mai le faanoanoa. Ma e mafai ona tatou auai faatasi ma Ia, e pei lava ona faia e la’u toa o le soka.

Ae faapefea pe a faatupulaia le faaletonu o mea a o e faatalitali mo Ana faamanuiaga o le a oo mai?

“Se a le mea e te faalavelave ai pea i le Aoao?”

A o agai atu Keriso i le fale o Iairo, sa faatuai o Ia. Sa tumu saisai le auala, ma a o Ia taumafai e ui atu i Lona ala, sa pa’i atu foi se fafine ua faatuatua tele, o lē sa faatalitali foi mo Lona aao faamalolo, i Ona ofu.

“Aua ua faapea mai o ia, Afai ou te pa’i atu tau lava o ona ofu, ona ou malolo ai lea.

“Ona utu loa lea o lona puna toto; ona iloa lea e ia lona tino ua faamaloloina i lona ma’i tiga” (Mareko 5:28–29).

O le a le tulaga o le atuatuvale na ia Iairo? O le a lona to’atama’i i le faatuai? Ina ua ia tuua lona fale, na lata ina oti lona afafine. Ona, a o sailia e le Faaola le fafine o lē sa faamaloloina ma talanoa ma ia, sa taunuu mai se tasi mai le fale o Iairo ma le tala lē lelei: “Ua oti lou afafine: se a le mea e te faalavelave ai i le Aoao?” (Mareko 5:35).

Maʻeu se faamanuiaga mo le fafine ua leva ona faatalitali! Ae o se faanoanoaga mo Iairo ma lona aiga, o ē na leai se taimi e faatali ai! O nisi taimi pe a tatou faatalitali, e mafai ona faigata ona faatumauina le faamoemoe o le a Ia afio mai. Ae mo Iairo ma lona aiga, ua foliga mai ua tuai tele le faamoemoe mo le vavega sa latou manaomia. Ua maliu lona afafine. Aisea e toe faalavelave ai i le Aoao?

Aisea? Auā o tapulaa tatou te tuuina i nisi taimi i vavega a le Faaola e leai se uiga. E lē o noatia o Ia i o tatou taimi e faamuta ai, po o Lona mana faatapulaaina e lo tatou malamalama i mea e mafai.

Afai o le a tatou vaai i mata o le faatuatua a o tatou faatalitali, o le a tatou vaaia faamautinoaga o le a oo mai Lana laveaiga (tagai Alema 58:11). O nei faamautinoaga e mafai ona suia ai o tatou loto ma faamautu ai lo tatou faatuatua ia te Ia. E tusa lava pe foliga mai ua mavae atu le avanoa, o le a afio mai lava o Ia; o le a oo i lou taimi.

Ata
O Iesu o loo faatuina a’e le afafine o Iairo

O Le Faatuina A’e o le Afafine o Iairo, saunia e Gabriel Max / Peter Horree / Alamy Stock Photo

“Aua e te mata’u, tau lava ina e faatuatua”

O le taimi lava na faafofoga ai le Faaola i le tala lē lelei, sa Ia ta’u atu ia Iairo, “Aua e te mata’u, tau lava ina e faatuatua” (Mareko 5:36). O le fetalaiga a le Faaola ia Iairo ua faaalia ai Lona naunau e faamautinoa mai ia i tatou o faatalitali. O Lana galuega e lē mapu, e tusa lava pe tatou te malolo. Sa vave ona ia uunaia Iairo agai i luma i le faatuatua.

“Ua ulufale atu ia, ona faapea atu lea ia te i latou, Se a le mea ua outou pisaō ai, ma outou fetagisi ai? e le oti le teine, ua na ona moe. …

“Ona tago ifo lea o ia i le lima o le teine, ma fetalai atu ia te ia, Talita kumi; o lona faamatalaga lenei, Funa e, ou te fai atu ia te oe, ia e tulai” (Mareko 5:39, 41).

Na e mauaina lena mea? “Ona ia tago lea i le limao le teine.” E i ai le mana i Ona aao. Na saunoa mai Peresitene Howard W. Hunter (1907–95) “O soo se mea lava e tuu i ai aao o Iesu e ola.”1 O le a se mea e mafai ona tatou faia ia maua atili ai Lona aao faamalolo? Ma e faapefea ona avea i tatou ma Ona aao e fesoasoani e siia’e isi i o latou taimi o le lototiga ma le faanoanoa?

“Ona tulai loa lea o le teine, ua savali”

Na vave lava ona toe foi mai le ola i le afafine o Iairo: “Ona tulai loa lea o le teine, ua savali” (Mareko 5:42). O le olaga faaletino o le a aumaia ai moega e tatau ona tatou tūtūlai mai ai. Mo i tatou taitoatasi, o nā moega o le a foliga ese teisi—mai le lotovaivai pe a mavae se faiaina i luga o le malae i le maliu ai o se tasi e pele. E mautinoa lava le oo mai o mafatiaga. Ae o le a Ia lē tuulafoaiina lava i tatou, e tusa lava po o le ā le leaga po o le faigata o tulaga e foliga mai ai. O nisi taimi, Na te faatagaina i tatou e savavali i nofoaga faatafunaina pe tuufua ina ia mafai ai ona aapa mai Ona aao ma faatumulia ai i le ola.

Faatasi ai ma le faailoga o Lana Togiola—o le faailoga o le fao i aao taitasi—ua Ia faaali mai ai o i tatou o Lana galuega: “Faauta, ua Ou togitogia oe i luga o alofilima o o’u lima” (1 Nifae 21:16). O le galuega a Keriso sa i ai, o loo i ai, ma o le a faaauau pea ona faatuina i tatou mai se oti e lē mafai ona tatou sosola ese ai faaletino pe faaleagaga, ma ua mafai uma e ala i Lana taulaga togiola.

A tutupu mai nā lototiga ma luitau, e mafai ona tatou vaai faalemafaufau i lima o loo tauaveina se faailoga i alofilima taitasi e aumaia ai e lē na o le agalelei ma le alofa ae o le mana e faatoilalo ai. O le faatinoina o le faatuatua ia te Ia, o le toefuataiga atoatoa e le Togiola o le lalolagi o le a manumalo i soo se mea tatou te feagai ai.

Ma e mafai ona avea i tatou ma sosōoga o Ona aao i isi o ē manaomia Lana pa’i mai.

Ou te molimau atu o le a toe faatutūina i tatou taitoatasi mai o tatou vaivaiga ma mai i le tuugamau. Manatua, e tusa lava pe lagona e tagata uma le leiloloa, o loo i ai o Ia iina ma aapa atu i Ona aao o le mana faaola. Vaai faalemafaufau i le olioli o le a oo mai a o Ia faaloaloa mai Lona aao ia te oe ma tautino atu, “Ou te fai atu ia te oe, ia e tulai.” Ma ia tatou tutulai.

Lolomi