2023
Ako pea Tui ki he Tokāteline ʻo Kalaisí
Sune 2023


Pōpoaki Mei He Kau Taki Fakaʻēliá

Ako pea Tui ki he Tokāteline ʻo Kalaisí

ʻI he konga kimuʻa ʻo e Tolu Nīfaí, naʻe nofo ʻamanaki e kakai faivelenga ʻo e Fakamoʻuí ki he hāʻele mai ʻa Kalaisí. Naʻe kikiteʻi ne ofi ʻa e taimi ʻo ʻEne hāʻele maí, ka naʻe faingataʻaʻia ha niʻihi ke nau kātaki faivelenga. Naʻe kamata ke ngalo ʻiate kinautolu ʻa e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi talaʻofa ne fakahoko ʻe he ʻEikí kiate kinautolú. Naʻe feinga e mālohi ʻo e tēvoló ke kākaaʻi e loto ʻo e kakaí, ka naʻe ʻilo ʻe kinautolu naʻe faivelengá ko e tokāteline ʻo Kalaisí naʻe ʻikai ko ha meʻa taʻeʻaonga pe laulaunoa.1

ʻOku pehē pē ʻa e moʻoni e ngaahi fakatauele ʻa e tēvoló ʻi he kuongá ni ʻi heʻetau hanganaki atu ki he liuaki mai ʻa e Fakamoʻuí. He ʻikai lava ke ngalo ʻiate kitautolu ʻa e ngaahi fakaʻilonga mo e ngaahi meʻa fakaofo ʻi heʻetau moʻuí, ʻi he hokohoko atu hono fakaafeʻi kitautolu ʻe hotau kau palōfitá, kau tangata kikité, mo e kau tangata maʻu fakahaá ke nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá.

ʻI he taimi naʻe uiuiʻi ai ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he 2018, naʻá ne vahevahe ʻo pehē:

ʻI heʻemau hoko ko e Kau Palesitenisī foʻoú, ʻoku mau fie kamata ʻaki hono fakakaukauʻi e ikuʻangá. Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku mau lea atu ai he ʻahó ni mei he temipalé. Ko e ikuʻanga ʻoku tau takitaha faifeinga ki aí, ke fakakoloaʻi kitautolu ʻaki ʻa e mālohi ʻi he fale ʻo e ʻEikí, silaʻi hotau fāmilí, faivelenga ʻi hono tauhi e ngaahi fuakava naʻe fai ʻi he temipalé ke tau feʻunga ai ke maʻu e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá—ʻa ia ko e moʻui taʻengatá. Ko e ngaahi ouau ʻo e temipalé mo e ngaahi fuakava ʻokú ke fakahokó, ko e kī ia ki hono fakamālohia hoʻo moʻuí, hoʻo nofo-malí mo e fāmilí, pea mo hoʻo malava ke matuʻuaki e ngaahi ʻohofi ʻa e filí. ʻE hanga ʻe hoʻo moihū ʻi he temipalé mo hoʻo tokoni ai ki hoʻo ngaahi kuí, ʻo faitāpuekina koe ʻaki ha fakahā fakafoʻituitui mo ha melino ʻoku lahi angé, pea ʻe fakamālohia ai hoʻo tukupā ke nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá.”2

Lolotonga e ngāue ʻa Palesiteni Nalesoní, kuó ne akoʻi maʻu pē e tokāteline ʻo Kalaisí mo poupouʻi kitautolu ke tau nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá. Ko e hā te tau lava ʻo ako mei heʻene ngaahi pōpoakí ʻe lava ʻo tataki ai kitautolu ʻi he ngaahi taimi faingataʻa mo mohu ʻahiʻahi ʻo e moʻui fakamatelié ni? Naʻá ne akonaki ʻo pehē, “Ko e ikuʻi ʻo māmaní ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻoku hoko ʻi ha ʻaho pē taha pe ua. ʻOku hoko ia ʻi he moʻuí kotoa ʻi heʻetau toutou pukenimā e tokāteline ʻa Kalaisí.”3

Ko e tokāteline ʻa Kalaisí ko e: tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, fakatomala, papitaiso ʻi he fakauku, maʻu ʻo e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, mo e kātaki ki he ngataʻangá.

“ʻOku tau tanumaki e ʻofa ʻia Kalaisí ʻaki ʻetau fakatomala fakaʻaho mo tauhi e ngaahi fuakava ʻoku nau fakakoloaʻi kitautolu ʻaki ʻa e mālohí. ʻOku tau nofo ʻi he hala ʻo e fuakavá pea tāpuekina kitautolu ʻaki ha ivi fakalaumālie, tui lahi ange, pea mo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló. ʻE lava ʻe he moʻui ʻaki e tokāteline ʻo Kalaisí ʻo fakatupu ʻa e founga mālohi mo maʻa tahá, mo fakatupu ha ivi mālohi fakalaumālie ʻi heʻetau moʻuí”.4

Tuí

“Ko e tui kia Sīsū Kalaisí ʻa e mālohi maʻongoʻonga taha ʻoku malava ke tau maʻu ʻi he moʻui ní.”5 ʻI he tupulaki ʻetau tuí, ʻoku siʻi ange ʻetau hohaʻa ki he fakakaukau mai ʻa e niʻihi kehé kiate kitautolú pea kamata ke tau tokanga lahi ange ki he fakakaukau mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú.

ʻOku tupulaki e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi ha ngaahi founga ʻe nima, ʻo hangē ko ia naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoní:

  1. Ako

  2. Fili ke tui kia Sīsū Kalaisi

  3. Ngāue ʻi he Tui

  4. Maʻu moʻui taau e ngaahi ouau toputapú

  5. Kole tokoni ki hoʻo Tamai Hēvaní ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí.6

Fakatomala

ʻOku kole mai ʻe he Fakamoʻuí kiate kitautolu hono kotoa ke tau fakatomala. “Tatau ai pē pe ʻokú ke ngaʻunu faivelenga atu ʻi he hala ʻo e fuakavá, humu pe mavahe mei he hala ʻo e fuakavá, pe ʻikai toe lava ʻo sio ki he hala ʻo e fuakavá mei ho tuʻunga he taimi ní, ʻoku ou kole atu ke ke fakatomala. Foua e mālohi fakaivia ʻo e fakatomala fakaʻahó - ʻo e fakahoko mo toe kiʻi lelei ange ʻi he ʻaho takitahá”.7 ʻOku ʻomi kitautolu ke tau ofi ange ki he ʻEikí pea fakalahi ʻetau fiefiá ʻi heʻetau fili ke fakatomalá.

Papitaiso - ko e Sākalamēnití - ko e Temipalé

Kiate kitautolu ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí, ʻoku fakafoʻou e ngaahi fuakava ʻoku tau fakahoko ʻi he papitaisó mo e ngaahi taimi kehé ʻi heʻetau maʻu e sākalamēnití. ʻOku tau malava ʻo nofo ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻi hono maʻu e sākalamēnití. ʻOku fakaafeʻi ai kitautolu ke tau loto-fiemālie ke toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo e Fakamoʻuí, manatu maʻu ai pē kiate Ia pea tauhi ʻEne ngaahi fekaú.8

Ko e temipalé ko e Fale ia ʻo e ʻEikí. Ko e fakavaʻe ki he ouau mo e fuakava kotoa pē ʻo e temipalé - ʻa e uho ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí - ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke tokanga taha ki he temipalé ʻi ha ngaahi founga kuo teʻeki ke mou teitei fakahoko kimuʻa.9

ʻOku pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻI heʻetau hū ki he hala ko iá, ʻoku tau maʻu ai ha tōʻonga moʻui foʻou. Kapau te tau tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí, ʻe tataki kitautolu ʻe he fuakava ko iá ke tau toe ofi ange kiate Ia”.10

ʻOku poupouʻi kitautolu ʻe he meʻa ʻoku tokanga taha ki ai e ʻĒlia Pasifikí ki he 2023 ke tau tānaki ki he ongo feituʻu mahuʻinga ko ʻení ʻa ia ʻoku tau maʻu mo fakahoko ai e ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá: ko e sākalamēnití, mo e temipalé. ʻE faitāpuekina moʻoni kitautolu ʻi heʻetau fakaafeʻi e kakai kotoa ke tānaki maʻu pē ki he ongo feituʻú ni ʻi he kotoa ʻo e taʻu ko ʻení pea fai atu.

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní

Ko e kole ʻa Palesiteni Nalesoni kiate kitautolú ke tau “… fai ha meʻa pē ʻe lava ke fakalahi ai homou ivi fakalaumālie ke maʻu e fakahā fakatāutahá”.11 ʻI he tokanga taha maʻu pē ʻetau moʻuí ki hono maʻu maʻu pē Hono laumālié mo kitautolu12 ʻi heʻetau maʻu e ngaahi ouau ʻo e sākalamēnití, ʻoku tāpuekina kitautolu ʻaki ha mālohi lahi ange ke fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí, faingataʻá, mo e ngaahi vaivaí. ʻE tupulaki ʻetau malava ʻo ongoʻi ʻa e fiefiá.13

ʻAi ke fefeka ho fakavaʻe fakalaumālié pea lava ʻo tuʻu ʻaliʻaliaki lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá ʻaki hono fakahoko e ngaahi meʻa ko ia ʻoku fakaʻatā ai ke ʻiate koe maʻu pē e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOua naʻá ke teitei toʻo maʻamaʻa e foʻi moʻoni mahuʻinga ko ia, “ʻoku folofola ʻaki ʻe he Laumālié ʻa e …. ngaahi meʻa ʻo hangē ko honau angamoʻoní, pea ki he ngaahi meʻa ʻo hangē ko honau angamoʻoni ʻe ʻi aí.”14 “Te ne fakahā kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí.”15

Te tau lava ʻo talangofua ki hotau palōfitá pea fakaʻaongaʻi e tokāteline ʻo Kalaisí ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. ʻOku ou fakamoʻoni ʻi heʻetau fai iá, ʻe faitāpuekina kitautolu fakatuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi. Ko e hala ʻo e fuakavá ʻa e hala pē taha ke foki ai ki he ʻao ʻo e Tamaí mo e ʻAló. ʻOku pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻOku mālohi fau e tokāteline haohaoa ʻa Kalaisí. ʻOkú ne liliu e moʻui ʻa e taha kotoa ʻoku mahino ki aí mo feinga ke fakahoko ia ʻi heʻene moʻuí. ʻOku tokoni mai e tokāteline ʻa Kalaisí ke tau ʻilo mo nofo ʻi he hala ʻo e fuakavá”.16

Te tau lava ʻo moʻui fakatatau mo e sīpinga ʻo e tokāteline ʻa Kalaisí ʻaki ʻetau faʻa fakakaukau ʻi hono maʻu e sākalamēnití he uike takitaha. Te tau lava ʻo kole ʻi he tuí ʻa e mālohi ʻoku fiemaʻu ke tau liliu aí, te tau lava ʻo feinga ke ako ki Heʻene tokāteliné pea akoʻi ia ʻi hotau ngaahi fāmilí. Te tau lava ʻo ʻalu maʻu pē ki he temipalé ʻi he lahi taha ʻe malava ʻi hotau ngaahi tūkungá. ʻOku fakalotolahiʻi kitautolu ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi he ngaahi leá ni, “ʻE tatau ai pē pe ko ha naʻinaʻi pe fepōtalanoaʻaki, ʻoku mau fiemaʻu homou leʻó ke akoʻi e tokāteline ʻo Kalaisí.”17 ʻI heʻetau fai iá ʻe haʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻetau moʻuí ʻo ʻomi ʻa e mālohi mo e tokoni. Te tau faivelenga pea ʻikai kākaaʻi kitautolu ʻi heʻetau teuteu ki he liuaki mai ʻa e Fakamoʻuí. ʻE fakafonu ʻetau moʻuí ʻe he fiefia mo e nonga ʻoku maʻu pē ʻi he ngaahi foungá ni pea te tau ʻiloʻi ʻoku hoko ia koeʻuhí ko e tokāteline ʻa Kalaisí.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. 3 Nīfai 2:1-2

  2. Russell M. Nelson, “ʻI Heʻetau Laka Fakataha Atu Kimuʻá,” ʻEpeleli 2018.

  3. Russell M. Nelson, “Ikuʻi ʻa Māmani mo Maʻu ha Fiemālie”, ʻOkatopa 2022.

  4. Russell M. Nelson, “Ikuʻi ʻa Māmani mo Maʻu ha Fiemālie”, ʻOkatopa 2022.

  5. Russell M. Nelson, “Kuo Toetuʻu ʻa Kalaisi; ʻE Hiki e Ngaahi Moʻungá ʻi he Tui Kiate Iá”, ʻEpeleli 2021.

  6. Russell M. Nelson, “Fokotuʻu ha Taimi moʻó e ʻEikí”, ʻOkatopa 2021

  7. Russell M. Nelson, “Te Tau Lava ʻo Fai Lelei Ange pea Toe Lelei Ange”, ʻEpeleli 2019.

  8. Molonai 4:3

  9. Russell M. Nelson, “Tokanga Taha ki he Temipalé”, ʻOkatopa 2022.

  10. Nelson, R. M. (2022, ʻOkatopa). Ko e Fuakava Taʻengatá. Makasini Liahoná.

  11. Russell M. Nelson, “Fanongo kiate Ia”, ʻEpeleli 2020.

  12. Molonai 4:3

  13. Russell M. Nelson, “Fanongo kiate Ia”, ʻEpeleli 2020.

  14. Sēkope 4:13

  15. 2 Nīfai 32:5

  16. Russell M. Nelson, “Moʻoni Haohaoa, Tokāteline Haohaoa, mo e Fakahā Haohaoa”, ʻOkatopa 2021.

  17. Russell M. Nelson, “Ngaahi Koloa Fakalaumālie”, ʻOkatopa 2019.

Paaki