2023
Naʻá ne Fekumi ki he Kau Faifekaú
Sune 2023


Ngaahi Peesi Fakalotofonuá

Naʻá ne Fekumi ki he Kau Faifekaú

ʻOku pehē ʻe Tailisi, “Te u talaatu pē ʻa e moʻoní. Ko e ʻuhinga pē ne u fie hoko ai ko ha mēmipá ke u feohi mo ha taʻahine.” Naʻá ne taʻu 17 ʻi heʻena fetaulakí pea naʻe ʻikai haʻane fakakaukau ʻe liliu ʻene moʻuí ʻi heʻena kaungāmeʻá.

ʻI he kamatá, naʻá ne momou ke talaange kia Tailisi ko ha mēmipa ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimuí Ní – naʻá ne hohaʻa te ne fakamaauʻi hala ia. Ka ko ʻene tali ki aí: “ʻIo? ʻOku fēfē ʻete hoko ko ha mēmipá?” Naʻe iku ʻeni ki ha fealeaʻaki loloto kau ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea mo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻoku feinga e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻaho kimui ní ke moʻui ʻakí. Naʻá ne fakamatalaʻi ange leva ʻene tukupaá, te ne mali pē mo ha taha ʻosi ngāue fakafaifekau.

Naʻe tali ange ʻe Tailisi he taimi pē ko iá, “Te u fakahoko ia.” Naʻá ne fakapapauʻi leva ai te ne kau ki he Siasí pea ngāue fakafaifekau. Naʻe pehē ʻa ʻene mahuʻinga kiate iá.

ʻI he ʻaho pē hono hokó naʻá ne ʻalu ʻo kumi ʻa e kau faifekaú. ʻOkú ne pehē, “ʻOkú ke ʻilo e kumi ʻa e kau faifekaú ki he kakai ʻikai kau ki he Siasí pe māmālohí? Naʻá ku fekumi taʻetuku ki he kau faifekaú.” Naʻe kamata ke fehuʻi takai holo ʻe Tailisi hono ngaahi kaungā akó pea ʻiloʻi ai ʻa Siale ʻAloua ko e taha hono ngaahi kaungāmeʻá, naʻe mēmipa ʻi he Siasí. Naʻe fakapapauʻi ange ʻe Siale ʻoku totonu ke talanoa ʻa Tailisi ki he kau faifekaú, ka naʻá ne fiefia ke tali ha faʻahinga fehuʻi ʻa Tailisi he taimi ko iá.

ʻI ha ʻaho ʻe taha lolotonga e lue foki ʻa Tailisi ki ʻapi mei he akó, naʻá ne fakatokangaʻi atu mei he mamaʻó ha ongo talavou sote hina, ʻokú na lue fakataha he halá. “Naʻá ku tuli mui leva ʻiate kinaua!” ʻI he maʻu atu kinaua ʻe Tailisí, naʻe hū ʻa e ongo faifekaú ki ha fale. “Ko ia naʻá ku tali ai he veʻehalá ʻi ha meimei houa ʻe taha ke talanoa pē kiate kinaua.”

ʻI he faifai pea hū mai ʻa e ongo faifekaú mei he falé, naʻe fakavave atu ʻa Tailisi ʻo fakafeʻiloaki ange ia, peá ne talaange naʻá ne fie kau ki hona siasí. Ne mahino naʻe ʻohovale mo fiefia ʻa e ongo faifekaú, ka naʻá na talaange kia Tailisi naʻe lahi ʻa e meʻa ke ne tomuʻa akó. Ne siʻi hifo he houa ʻe 24 mei ai, naʻá na akoʻi kiate ia ʻa e lēsoni ʻuluaki ʻa e faifekaú ʻi ha paaka ofi mai.

“Naʻá ku fiemaʻu moʻoni e lēsoni ko iá he VAVE TAHÁ, koeʻuhí ko e meʻa pē naʻe nofo ʻi heʻeku fakakaukaú ke u ʻosi ngāue fakafaifekau. Ko ia naʻá ku feinga ke u hoko ko ha mēmipa ʻi he vave taha ne u lavá.” Ka naʻe ʻikai ke hoko ʻa e ngaahi meʻá ʻi he founga naʻá ne ʻamanaki ki aí. Naʻe ʻi ai ha palani kehe ʻa e Tamai Hēvaní.

ʻI he taimi ko ʻení, naʻe faingataʻa e vā ʻo Tailisi mo ʻene ongomātuʻá, pea ʻokú ne ʻilo pē hono konga ʻi he palopalemá. “Naʻá ku taungutu, taʻefakaʻapaʻapa mo e ngaahi meʻa kotoa ko iá, pea naʻe fakamanamana mai ʻeku ongomātuʻá te na tuli au ki hala koeʻuhí naʻe ʻikai ke na lavaʻi au.”

ʻI he foki ʻa Tailisi ki ʻapi mei heʻene ʻuluaki lēsoni mo e ongo faifekaú, naʻá ne ʻilo ai naʻe laku takai holo ʻene ʻū meʻá. ʻOkú ne pehē, “Naʻe pehē ʻa e loto ʻeku ongomātuʻá ke tuli aú.” Ka naʻá ne fakakaukau ki he kiʻi tohi tufa naʻe toki ʻoange ʻe he ongo faifekaú fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí; peá ne manatuʻi e fakaafe naʻá na fai kiate iá: ʻalu ki ʻapi ʻo lotu ki he Tamai Hēvaní. ʻOku pehē ʻe Tailisi, naʻe ʻikai haʻane fakafeangai ki he tūkungá, ka “Naʻá ku tukunoaʻi kotoa ia pea fai pē haʻaku kiʻi lotu.”

Naʻá ne ongoʻi e Laumālie Māʻoniʻoní he taimi pē ko iá. Naʻe maʻu ai mo ha ongo mahino, neongo ko ha taimi puputuʻu ia kiate ia. Naʻá ne nofo mo ha kaungāmeʻa ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi, peá ne fakakaukau leva ke fetuʻutaki ki he ongo faifekaú ʻo fakamatala ange hono tūkungá mo kumi faleʻi. ʻI he miniti pē ʻe nima, naʻe maʻu ʻe he ongo faifekaú hano nofoʻanga mo ha fāmili ʻi honau uōtí. Naʻe ʻiloʻi leva ʻe Tailisi ʻi hono lotó ʻoku moʻoni ʻa e Tamai Hēvaní, pea te ne lava ʻo falala kakato mo tui kiate Ia.

ʻOku pehē ʻe Tailisi, “Naʻá ku nofo mo e fāmilí ʻi ha kiʻi vahaʻataimi.” Lolotonga ʻene nofo mo kinautolú, naʻe hokohoko atu ʻene maʻu e ngaahi lēsoni mei he ongo faifekaú, kau ʻi he ngaahi polokalama ʻa e Siasí ki he Toʻu Tupú mo e Kakai Lalahi kei Talavoú, pea naʻá ne lava ʻo ako e taimi-tēpile angamaheni ʻo ha ʻapi ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻaho kimui ní. Naʻe kamata ke ako moʻoni ʻe Tailisi e folofolá, pea ʻi heʻene ʻiloʻi e fekau ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ke fakaʻapaʻapa ki heʻetau mātuʻá, naʻá ne ʻiloʻi naʻe pau ke ne fakalelei mo hono fāmilí.

Naʻe kamata ke ne toe talanoa mo ʻene ongomātuʻá pea toe fakaleleiʻi māmālie honau vaá. Naʻe kamata foki ke na ō ʻo lotu mo ʻene faʻeé – naʻá ne fieʻilo ki he tupuʻanga ʻo e liliu e loto ʻa hono fohá. ʻI he taimi ko ʻení, naʻe mamata tonu ʻa Tailisi ki he teuteu ʻa hono kaungāmeʻa ko Sialé pea uiuiʻi ke ngāue ʻi he Misiona Brisbane Australia. Naʻe hokohoko atu ke tupulaki mo fakamālohia ʻene fakamoʻoni ki he Siasí. Naʻá ne ʻiloʻi pē ko e ngaahi tāpuaki kotoa ne taumalingi mai ki heʻene moʻuí naʻe tupu ia mei heʻene fili ke muimui ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻI he laka hake he taʻu ʻe taha mei he fuofua fetaulaki ʻa Tailisi mo e ongo faifekaú, naʻá ne hū ki he vai ʻo e papitaisó pea ʻi ai mo ʻene ongomātuʻá ke poupou kiate ia, pea naʻá ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimuí Ní. ʻOkú ne lolotonga teuteu ke ngāue fakafaifekau, kae mahulu hake aí, ʻoku lava ʻe Tailisi ʻo pehē: “Neongo naʻá ku kamata e fonongá ni maʻa ha taha kehe, ka ko ʻeku fakamoʻoni ki he ongoongoleleí ʻoku ʻaʻaku ia.”

Kuo ʻikai puli e fakalakalaka ʻa Tailisi ʻi he Siasí. ʻI he fakaʻosinga ʻo e 2022, naʻe kole ai ke ne lea ʻi he Konifelenisi ʻa e Siteiki ʻOkalani Papatoetoé, ʻa ia naʻá ne fakahoko ai ʻene fakamoʻoní:

“ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e Siasí ni. ʻOku ou ʻilo ʻi he taimi ʻoku mālohi ai hoʻo tui ki he Tamai Hēvaní, te Ne tāpuekina koe mo ho fāmilí ki he kotoa ʻo e nofo taʻengatá. ʻOku ou ʻilo ʻi hoʻo muimui ki he ngaahi fekau ʻa e Tamai Hēvaní, te Ne tataki koe mo ho fāmilí ki he hala totonú . . . Kuó u mamata tonu ai mo aʻusia. ʻOku ou fie tokoni he taimí ni ke tataki e ngaahi fāmilí ki he Tamai Hēvaní, ke nau lava ʻo nofo fakataha ʻo taʻengata. Pea ʻoku ou fai ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻĒmeni.”

Paaki